Povezite se

Vijesti

U riječkom KBC-u ugrađen najmanji elektrostimulator srca na svijetu

Objavljeno

-

Na Zavodu za kardiologiju Klinike za internu medicinu Kliničkog bolničkog centra (KBC) Rijeka prvi put u Hrvatskoj ugrađen je najmanji elektrostimulator srca na svijetu, duljine 25 milimetara, izvijestio je u ponedjeljak KBC Rijeka.

Uređaj veličine kapsule za lijekove implantiran je izravno u srce, u dvoje pacijenata s poremećajem srčanog ritma.

Zahvat u angiosali Odjela za invazivnu i interventnu kardiologiju na Sušaku obavio je tim Sandra Brusicha i Zlatka Čubranića, aritmologa, odnosno elektrofiziologa riječkog KBC-a.

Taj se revolucionarni uređaj bez žica i baterija ugrađuje izravno u srce bolesnika bez kirurških rezova, a postavljanje tradicionalnih elektrostimulatora srca zahtijeva složenu operaciju ugradnje uređaja u kirurški napravljen džep ispod kože i uvođenje elektroda putem krvnih žila u srce, navodi KBC Rijeka.

Implantacija tog uređaja obavlja se u lokalnoj anesteziji kroz venu u preponi bolesnika, uz pomoć sustava katetera kojima se uređaj vodi do desne klijetke i zatim pričvrsti na stijenku srca pomoću fleksibilnih zubaca.

Minijaturna veličina i minimalno invazivan pristup ne ostavljaju vidljive znakove medicinskog uređaja pod kožom, postotak komplikacija niži je u odnosu na tradicionalni pristup, nema ožiljaka niti potrebe za dugim oporavkom bolesnika nakon zahvata, istaknuto je.

U prosjeku, trajnost standardnog elektrostimulatora je osam do 10 godina, dok je procijenjeni vijek ovog uređaja oko 12 godina. Trenutno se primjenjuje samo u bolesnika koji su imali infekciju elektrostimulacijskog sustava, koji su pod visokim rizikom za infekciju ili imaju začepljene krvne žile, što onemogućava ugradnju standardnog pacemakera.

KBC Rijeka jedini je centar za vađenje elektrostimulacijskih sustava, poznatih i kao pacemakeri, u Hrvatskoj. Postupci vađenja elektroda ubrajaju se među najkompleksnije i najrizičnije zahvate iz područja kardiologije, priopćeno je iz KBC-a.

Vijesti

Nacionalni dan bez mobitela u prometu

Published

on

Dodao

Konferencijom “Mi i naši gadgeti u prometu – signalizacijom protiv opasnih navika” u ponedjeljak je, treću godinu zaredom, obilježen nacionalni Dan bez mobitela u prometu.

Na konferenciji su policijski i prometni stručnjaci, predstavnici mobilnih operatera i autoindustrije te stručnjaci za signalizaciju raspravljali kako mijenjati opasne navike i biti odgovorniji prema sebi i drugima, sve zbog toga da mobitel više ne bude četvrti ubojica na cesti.

Korištenje mobitela nije opasno samo kad ga koriste vozači u vožnji, nego i kad se u ekran zagledaju pješaci i biciklisti. Stoga je ove godine pokrenut pilot-projekt semafora s horizontalnom signalizacijom – riječ je o novom tipu pametnog semafora, koji je prvi takav uređaj postavljen u Europi na raskrižju Frankopanske i Ulice Gjure Deželića u suradnji s Gradom Zagrebom i tvrtkom Elektromodul-promet.

Kazna za korištenje mobitela u vožnji – 1000 kuna 

“Mjerenja rađena prije postavljanja semafora pokazala su da 20 posto pješaka prijeđe cestu koristeći mobitel, a svaki peti prijeđe na crveno svjetlo. Pametni semafor pješake koji se, koristeći mobitel, nađu na prijelazu, šokira jakim crvenim svjetlom na ekranu mobitela i time ih jasno upozorava na opasnost. Nakon postavljanja semafora prva su mjerenja pokazala da su prelasci na crveno svjetlo pali za 50 posto. Procjenjuje se da u Zagrebu na frekventnijim križanjima dnevno dvije tisuće ljudi prijeđe cestu na crveno što je dvije tisuće potencijalno opasnih situacija, a pametni semafori prepolovit će opasnost“, rekla je voditeljica kampanje Dan bez mobitela u prometu Renata Ivanović.

Ponašanje pješaka na raskrižju s novim semaforom istražio je Zavod za prometnu signalizaciju Fakulteta prometnih znanosti.

Glavni inženjer Odjela za promet Hrvatskih autocesta Davor Bičanić predstavio je tri pilot-projekta kojima HAC planira povećati sigurnost. Među njima je horizontalna prometna signalizacija koja upozorava vozače da su ušli u suprotni smjer i trebala bi spriječiti potencijalno opasne situacije, u kojima su se lani zatekla 232 vozača, od kojih je njih 111 ušlo u suprotni smjer na Lučkom.

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije Josip Mataija govorio je o nedavno uvedenim visokim kaznama za teže prometne prekršaje koje su, prije svega, u funkciji preventive, a ne represije. Podsjetio je da je kazna za korištenje mobitela u vožnji povećana sa 500 na 1000 kuna.

U autonomnom vozilu vozač će biti – putnik 

Živahnu raspravu izazvao je Igor Kolovrat, poduzetnik u industriji električnih automobila, koji je kratkim videom pokazao dolazeću budućnost u korištenju automobila, kojom će vladati autonomna vozila, a vozači će postati putnici u njima te će moći bez opasnosti od izazivanja prometne nesreće koristiti svoje mobitele. Istaknuo je i da zakonska regulativa ne prati napredak tehnologije koja ubrzano stiže na ceste.

Pomoćnik glavnog tajnika Hrvatskog autokluba Sinan Alispahić rekao je da je cilj EU da do 2050. na europskim cestama ne bude prometnih nesreća što će omogućiti autonomna vozila.

“Neograničeno surfanje je navika i potreba, ali ne u prometu”, poručila je direktorica komunikacija u Tele2 Sonja Miočić čime je sažela poruku kampanje Dan bez mobitela u prometu.

Na konferenciji je proglašena pobjednica Nagradnog natječaja “Osvoji vozački”  pokrenut u okviru kampanje Dan bez mobitela u prometu 2019., a glavnu nagradu – plaćenu vozačku školu i ispit B kategorije – osvojila je Monika Vulić s duhovitom pjesmom o tome zašto ne treba koristiti mobitel za volanom.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Petrinja

PROSVJED U DVORU Dumbović: “Odlagalište nuklearnog otpada nije prihvatljivo iz gospodarskih, političkih, sigurnosnih i ekoloških faktora”

Published

on

Dodao

Dok se u općinskoj vijećnici Općine Dvor održavala sjednica Općinskog vijeća na koju su došli predstavnici Fonda za financiranje razgradnje NE Krško kako bi vijećnicima i građanima objasnili zašto ovdje treba biti odlagalište nuklearnog otpada, mještani Općine Dvor organizirali su prosvjed ispred zgrade općine.

Brojnim prosvjednicima se pridružio i Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje i zastupnik u Hrvatskom saboru, koji je i ovoga puta iznio svoj jasan stav vezano za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na ovom području.

-Županov stav prema problemu RAO i nuklearnog otpada pokazuje da on nema snage suprotstaviti se rješenju kojeg nudi ministar Ćorić i HDZ – ova Vlada za razliku od također HDZ -ovca Penave koji o problemima grada Vukovara ima svoj stav koji je često u suprotnosti s politikom koju vodi HDZ – ova Vlada. Politika skrivanja iza velike stranke i poltronski stav koji ne ide u prilog građanima SMŽ doveli su nas do toga da nas danas ovdje neki “stručnjaci” uvjeravaju kako bi trebali biti sretni što smo baš mi odabrani da nas truju nuklearnim otpadom, a eto nude još i neke novce za razvoj ovog kraja. Nema tih novaca koji mogu nadoknaditi štetu koja će nastati ako jednom zatruju ovo područje! I zato smo danas ponovno u Dvoru. Odlagalište nuklearnog otpada nije prihvatljivo iz gospodarskih, političkih, sigurnosnih i ekoloških faktora. To smo došli javno reći ovdje. Umjesto da se ovu županiju razvija gospodarski i infrastrukturno, nju se pretvara u županiju smeća, rekao je petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Bandić traži sastanak s premijerom Plenkovićem zbog porezne reforme

Published

on

Dodao

foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Zagrebački gradonačelnik i predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić u ponedjeljak je još jednom pozvao premijera Andreja Plenkovića na sastanak, ovaj put na temu porezne reforme za koju kaže da je “guljenje kože” lokalnim jedinicama.

 Porezna reforma koja se promovira kroz porezno rasterećenje provodi se na račun svih osim države, odnosno na račun poduzetnika, obrtnika i lokalnih jedinica, ustvrdio je Bandić na konferenciji za novinare pozvavši premijera na konstruktivan i partnerski razgovor o toj temi.
 “Od svibnja molimo i kumimo za sastanak”, kazao je Bandić naglasivši kako svaka treća kuna u državnom proračunu dolazi iz Zagreba kao i 57 posto ukupnih prihoda od poreza na dobit. Istaknuo je i da Zagreb ne želi smanjivati postignuti životni standard.

 Poreznu reformu nazvao je “decentralizacija, improvizacija, lustracija”, upitavši odakle će gradovi namiriti manjkove koji će nastati poreznom reformom. Smatra i kako porezna reforma ne donosi porezno rasterećenja navodeći podatke o udjelu poreznih prihoda Zagreba u BDP-u grada koji u posljednjih pet godina iznose oko 4 posto, dok porezni prihodi Hrvatske u BDP-u države čvrsto se drže na oko 20 posto.

 “Mislim da to neće ni doći do Sabora, očekujem da Bog prosvijetli pamet”, kazao je Bandić odgovarajući na upit hoće li zastupnici njegove stranke podržati poreznu reformu u Saboru.

 Na upit novinara zašto podržava Vladu ako vidi da ne radi dobro, odgovorio je da nema koga drugoga i da će ju podržavati dok ne vidi bolje alternative.
 Bandić je iskoristio konferenciju za novinare kako bi još jednom prozvao ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak ponovivši kako je problem plaća u obrazovanju trebala već riješiti u protekle tri godine.
 Predsjednica Odbora za gospodarstvo stranke Mirka Jozić istaknula je da su izmjenama porezne zakonske regulative, koja se u 13 godina mijenjala čak 13 puta, značajni smanjeni prihodi Zagreba. “Da nije bilo poreznih reformi, Grad bi od poreznih prihoda imala danas 13,1 milijardu kuna više”, kazala je.
 Ističe i kako najavljeni četvrti krug porezne reforme koji donosi ukidanje poreza na dohodak za mlade do 25 godina i olakšicu od 50 posto za one od 26 do 30 godina znači za Zagreb 286 milijun kuna manje, a podizanje neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 4000 kuna još 160 milijuna kuna manje.
 “Građani će možda imati plaću nekoliko stotina kuna višu, ali je pitanje što bi to moglo izazvati na lokalnoj razini”, kazala je Jozić navodeći kao primjer skuplje cijene javnog prijevoza ili vrtića.
 Jozić je dodala kako se pogrešno tumači kako prihod od poreza na dohodak u cijelosti pripada lokalnoj jedinici jer 17 posto tog poreza izdvaja se u Fond za izravnanje iz kojeg onda država financira slabije razvijene jedinice.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije