Povezite se

Politika

U Požegi prisegnuo 25. naraštaj dragovoljnih ročnika

Objavljeno

-

U požeškom Središtu za temeljnu obuku u vojarni 123. brigade HV-a u subotu je svečano prisegnuo 25. naraštaj ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju, u drugom ovogodišnjem naraštaju je 162 redovnih ročnika, među kojima je 29 ročnica. 

U ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane, okupljene je pozdravio državni tajnik MORH-a Tomislav Ivić. “U Ministarstvu obrane posebno vodimo brigu kako bi našim vojnicima, dočasnicima i časnicima omogućili što bolje uvjete službe jer čovjek je najvažniji dio našeg obrambenog sustava“, istaknuo je Ivić navodeći da je ministar Krstičević donio Odluku kojom se od 1. siječnja 2019. novčana naknada dragovoljnih ročnika povećala s 2.000 na 3.000 kuna.

 “Svojim ste izborom pokazali da ste spremni biti u službi hrvatske države i građana, a današnjim simboličnim činom polaganja svečane prisege dajete obećanje da ćete biti – domovini vjerni“, zaključio je državni tajnik Ivić.

 Čestitao je ročnicima, te im je poručio: “Budite ponosni na svoj izbor i odluku da stupite u redove Hrvatske vojske, u kojima su bili i danas su mnogi hrvatski branitelji, dragovoljci Domovinskog rata, koji su od branitelja domovine postali čuvari mira diljem svijeta. Budite dostojni odore koju nosite i zastave pod kojom ste prisegnuli na vjernost domovini,na ponos vašim roditeljima i našem obrambenom sustavu čiji ste dio upravo postali.“

 Ročnicima je čestitao i načlenik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov te izrazio zadovoljstvo stalnim interesom mladih za dragovoljno vojno osposobljavanje i za vojni poziv. “Uvjeren sam da će neki od vas prihvatiti izazov i postati hrvatski vojnici“, poručio je general Šundov novim ročnicima, ističući kako je motiviran i osposobljen čovjek temelj i najveća vrijednost svake organizacije.

Posebna je čast nositi pobjednički znak na ramenu

 Svoje zadovoljstvo svečanošću izrazili su i ročnici, među kojima je i Antonio-Ajdin Gadžo iz Bjelovara, čija je cijela obitelj povezana s Hrvatskom vojskom. Naime, njegov otac Išam bio je zapovjednik 1. radarske postrojbe HV-a u Domovinskom ratu, a u redovima Hrvatske vojske su i njegova majka Anđa te brat Armin, koji je trenutačno u NATO-ovoj misiji u Poljskoj. „Najveći poticaj za dragovoljno služenje vojnog roka bio je taj što su i majka i otac hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, oni su mi usadili ljubav prema domovini te bih volio nastaviti njihovim stopama“, izjavio je Gadžo, čiji roditelji i sestra nisu skrivali emocije nakon polaganja prisege.

Ročnik Kristian Haršanji iz Osijeka na ovaj se korak odlučio na preporuku oca, pripadnika Hrvatske vojsk,e brigadira Mije Haršanjija: „Odlučio sam nakon završenog fakulteta nastaviti školovanje u vojsci i zbog te odluke nisam požalio, sviđa mi se jako i želio bih nastaviti napredovati u Hrvatskoj vojsci“, priznao je Kristian u pratnji ponosnih roditelja.

“San mi je jednoga dana raditi u Hrvatskoj vojsci jer smatram da je to jedan od najčasnijih poslova, kao što je posebna čast nositi ovu odoru i ovaj pobjednički znak na ramenu, našu hrvatsku zastavu“, izjavila je ročnica Antonia Budimir iz Zagreba, koja je završila studij iz područja odnosa s javnošću.

„Za prijavu na dragovoljno vojno osposobljavanje potaknulo me to što mi je otac hrvatski ratni vojni invalid, dva ujaka su mi također hrvatski branitelji, a stric časnik Hrvatske vojske“, kazao je ročnik Mario Tirić iz Đakova te dodao kako su u prilog toj odluci išla i pozitivna iskustva kolega, zaključivši kako bi i sam želio ostati u Hrvatskoj vojsci, po mogućnosti što bliže doma.

„Čast je biti dio Oružanih snaga jer ipak smo mi pobjednička vojska, a i otac mi je dragovoljac Domovinskog rata, što me dodatno potaknulo na ovu odluku“, izjavio je ročnik Ivan Šotola iz Slavonskog Broda, kojem je također želja ostati i napredovati u vojsci, također što bliže rodnog mjesta, ako je moguće.

 Među ročnicima iz svih krajeva Hrvatske je Zadranka Adriana Bulat, koja se na taj korak odlučila nakon završetka fakulteta razredne nastave: „Najviše zbog stjecanja novih znanja i vještina te da sebi postavim neki novi izazov, a i zbog mogućnost zaposlenja jer Oružane snage pružaju velike mogućnosti napredovanja, a uz upornost i ambicioznost vjerujem da se i zacrtani cilj može ostvariti“.

Ročnica Mateja Andrlić iz Siraća pokraj Daruvara hrvatska je reprezentativka u nogometu, a svoju budućnost također vidi u redovima Hrvatske vojske. I njezin otac je hrvatski branitelj, a i brat je završio dragovoljno vojno osposobljavanje pa je donekle znala što može očekivati: „Kad igram nogomet i zasvira hrvatska himna, uvijek me obuzme neki osjećaj ponosa pa sam pomislila zašto ne bih branila boje hrvatske zastave i kao pripadnica Hrvatske vojske“.

Na osposobljavanju i vrhunski sportaši

Obuka 25. naraštaja ročnika traje osam tjedana, a završetak obuke predviđen je 27. lipnja 2019. godine. 

 Na dragovoljnom vojnom osposobljavanju po skraćenom programu su trojica vrhunskih sportaša, gimnastičar Tin Srbić, atletičar Stipe Žunić te jedriličar Mihovil Fantela, kao i dvoje kandidata za časnike zdravstvene službe, a svečanu prisegu položili su 14. svibnja.

Od početka uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine, zaključno s 24. naraštajem, obuku je završilo ukupno 8163 ročnika, među kojima su 1003 ročnice.

Dragovoljni ročnici koji uspješno završe obuku stječu vojno-stručnu specijalnost (VSSp) streljačka, dužnost strijelac roda pješaštva te samim time ispunjavaju jedan od propisanih uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, odnosno stječu mogućnost sudjelovanja u razvrstanoj pričuvi. 

Povodom polaganja svečane prisege u požeškoj je vojarni bio izložen taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme Hrvatske vojske, a u prigodnom dijelu programa sudjelovali su pripadnici Počasno-zaštitne bojne, povijesne postrojbe Gradska straža Požega i Trenkovi panduri te istoimena Gradska glazba, priopćio je MORH. 

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Premijer Plenković saziva sve paramentarne stranke zbog krize koja slijedi

Published

on

Kao što smo javljali jučer je budući mandatar Vlade Andrej Plenković okupio u Banskim dvorima zastupnike nacionalnih manjina kako bi dogovorili okvire za buduću suradnju.

Bilo je izjava manjinskih zastupnika prije samog sastanka da će tražiti neka ministarstva, no na kraju je dogovoreno da će manjinama pripasti mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava. Ovo je slučaj da je u rekordnom roku, skoro pa ni tjedan dana nakon parlamentarnih izbora, postignut dogovor koji će Plenkovićevoj novoj Vladi jamčiti minimalnu većinu od 76 zastupničkih ruku.

U HDZ-u su uvjereni da će ta većina s vremenom i rasti, no nevezano uz okupljanje većine, iz Banskih dvora najavljuju da će Plenković idući tjedan na sastanak pozvati predstavnike svih stranaka koje su dobile mandat na izborima.

Za jedan medij potvrđeno je da će ih premijer okupiti iz poštovanja prema njima i prema biračima, kako bi razgovarali o njihovu viđenju ključnih izazova koji su pred Hrvatskom – potvrdio je za Večernji list glasnogovornik Vlade Marko Milić, što bi značilo da će se tražiti što širi konsenzus uoči gospodarske krize s kojom se Hrvatska tek treba suočiti.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije