Povezite se

Politika

U Požegi prisegnuo 24. naraštaj dragovoljnih ročnika

Objavljeno

-

U vojarni „123. brigade HV“ u Požegi održana je u subotu, 9. ožujka svečana prisega 24. naraštaja ročnih vojnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju, priopćeno je iz MORH-a. 

Svečanu prisegu položio je 361 ročnik, od kojih 70 ročnica te petero vojnih specijalista, od kojih dvije vojne specijalistice. Po broju žena, to je drugi najveći naraštaj od početka dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine. 

Od 1. siječnja ove godine odlukom potpredsjednika Vlade i ministra obrane naknada za dragovoljno vojno osposobljavanje povećana je s dosadašnjih 2000 kuna na 3000 kuna. Riječ je o još jednoj mjeri povećanja materijalnih prava pripadnika Oružanih snaga RH, u funkciji jačanja sposobnosti Hrvatske vojske, ističe se u priopćenju.

Uz članove obitelji i prijatelje ročnika, svečanosti su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, djelatnici Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, pripadnici OS RH te predstavnici lokalne vlasti i udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Požeško-slavonske županije.

Obraćajući se nazočnima, ministar Krstičević je izrazio radost zbog velikog odaziva na dragovoljno vojno osposobljavanje.„Svojom odlukom o pristupanju dragovoljnom vojnom osposobljavanju činite cijeli naš obrambeni sustav jačim, boljim i otvorenijim za nova znanja, iskustva i izazove. Vjerujem kako je za mnoge od vas ovo tek prvi korak prema profesionalnoj vojnoj karijeri“, kazao je ministar Krstičević te poručio neka kao nasljednici pobjedničke Hrvatske vojske budu ambiciozni i svojim djelima primjer zajednici, te odvažni i uporni.

Načelnik GS OS RH general Šundov istaknuo je kako je pobjeda u Domovinskom ratu ostvarena ponajviše zbog motiviranih ljudi koji su bili spremni žrtvovati se za domovinu. Veseli ga stoga što i danas ima mladih ljudi koji žele štititi nacionalne interese i pomoći očuvanju mira u svijetu u sklopu djelatnog vojnog sastava ili pričuve. Ročnicima je obećao i da će Hrvatska vojska nastaviti s ulaganjima u njihov razvoj.

Među dragovoljnim ročnicima bio je i Ante Jović, sin bojnika Davora Jovića, po kojem je nazvano natjecanje „Memorijal bojnik Davor Jović – Prvi za Hrvatsku“. „Otac mi je bio u vojsci, a sada mi je i brat u vojsci. Ponosan sam što sad i ja mogu nositi odoru Hrvatske vojske“, rekao je o ročnik Jović.

Za služenje Republici Hrvatskoj odlučila se i ročnica Maja Joščak, koja svoju domovinu već predstavlja u inozemstvu kao članica ženske nogometne reprezentacije. „I u sportu i vojsci važni su zajedništvo i timski rad. Tko god njeguje te vrijednosti, može biti dobar vojnik,“ rekla je.

U povodom Međunarodnog dana žena, ročnica Martina Marosavljević poslala je svim djevojkama koje razmišljaju o vojnoj karijeri poruku da je vojno osposobljavanje divno novo iskustvo, a jednakost spolova na visokom je nivou i nema diskriminacije. Dragovoljno vojno osposobljavanje kao “zaista lijepo iskustvo” preporučio je mladima i ročnik Matija Bačić, jedan od onih za koje je vojni poziv bio jedini mogući životni put, tim više što su im i očevi branili domovinu u Domovinskom ratu.

U glazbenom programu nastupio je Orkestar Hrvatske ratne mornarice, a po završetku svečanosti uzvanici su obišli Taktičko-tehnički zbor u vojarni.

Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se od 2008., a u protekla 23 naraštaja obuku je završilo 7803 ročnika, od čega su 934 bile žene. Odlukom potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića i ove će godine biti provedena tri uputna roka dragovoljnog vojnog osposobljavanja u trajanju od 40 dana, dok je za vrhunske sportaše, doktore medicine, vojne specijaliste i vojne stipendiste planirano pet uputnih rokova u skraćenom trajanju.

Obuka prvog ovogodišnjeg naraštaja dragovoljnih ročnika započela je 22. veljače. Planirano je da 24. naraštaj s obukom završi 18. travnja, dok će ročnici-vojni specijalisti obuku završiti 14. ožujka. Po završetku obuke, ročnici stječu uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu ili razvrstanu pričuvu.

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Premijer Plenković saziva sve paramentarne stranke zbog krize koja slijedi

Published

on

Kao što smo javljali jučer je budući mandatar Vlade Andrej Plenković okupio u Banskim dvorima zastupnike nacionalnih manjina kako bi dogovorili okvire za buduću suradnju.

Bilo je izjava manjinskih zastupnika prije samog sastanka da će tražiti neka ministarstva, no na kraju je dogovoreno da će manjinama pripasti mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava. Ovo je slučaj da je u rekordnom roku, skoro pa ni tjedan dana nakon parlamentarnih izbora, postignut dogovor koji će Plenkovićevoj novoj Vladi jamčiti minimalnu većinu od 76 zastupničkih ruku.

U HDZ-u su uvjereni da će ta većina s vremenom i rasti, no nevezano uz okupljanje većine, iz Banskih dvora najavljuju da će Plenković idući tjedan na sastanak pozvati predstavnike svih stranaka koje su dobile mandat na izborima.

Za jedan medij potvrđeno je da će ih premijer okupiti iz poštovanja prema njima i prema biračima, kako bi razgovarali o njihovu viđenju ključnih izazova koji su pred Hrvatskom – potvrdio je za Večernji list glasnogovornik Vlade Marko Milić, što bi značilo da će se tražiti što širi konsenzus uoči gospodarske krize s kojom se Hrvatska tek treba suočiti.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije