Povezite se

Vijesti

U Majuru obilježeni Dani sjećanja na žrtve Domovinskog rata

Objavljeno

-

Tijekom Domovinskog rata, od 1991.do 1995.godine, na području Općine Majur, iz naselja Majur, Kostrići, Stubalj i Graboštani, ubijene su 54 nevine žrtve, velikom većinom civili. Općina Majur je 15.studenoga proglasila Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata sa prostora Općine Majur, jer je upravo 15.studenoga 1991.godine ubijeno 20 osoba, od čega pet osoba u Stublju te 15 osoba u Kostrićima.

Tim povodom brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće kod spomen obilježja u Kostrićima i Majuru te su tako odali počast svim žrtvama. Načelnica Općine Majur, Klementina Karanović je podsjetila na te ratne strahote.

„Toga dana ubijeno je 15 osoba, najmlađa žrtva Domovinskog rata, Tomislav Jurić, dvije godine, njegov brat Dario, pet godina, roditelji, bake, djed, cijelo selo, Petar Bašić koji je tada imao 93 godine, civili koji su u jednom danu izbrisani sa lica Zemlje i danas su nažalost Kostrići pusto selo. Ove godine jedna obitelj, otac i kćerka su se vratili, tako da ima nekih naznaka života, ali daleko je to od onoga što bi Kostrići bili da se ovaj nemili događaj nije dogodio“, rekla je Karanović.

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić je podsjetio kako je puno ovakvih stratišta na području naše županije. „Nerazumljivo je i dan danas nikome nije jasno zbog čega se to moralo dogoditi. Vukovar, Škabrnja, ali evo ovo područje Županije, Baćin, Kostrići, Majur, diljem Pounja, Banovine, na stotine je ovakvih mjesta. Teško je danas uopće i predočiti i znati što se događalo u to vrijeme. Prije 28 godina ovdje je doista bila jedna velika tragedija. Ljudi, obični civili, Hrvati, koji su ostali na svojim ognjištima, nisu nikome bili prijetnja, pogubljeni su na najmogući svirepiji način od strane srbočetničkih paravojnih postrojbi koje su ovdje harale“, rekao je Žinić.

Izvor:SMŽ

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je istaknuo kako je ovo najtužnije selo u Republici Hrvatskoj. „Ovdje su pobijeni zapravo svi stanovnici sela, 16 njih ubijeno je u svojim kućama, pred kućama. Ovdje su ubijena i dva dječaka stara dvije i četiri godine u naručju svoje majke. Nažalost, studeni mjesec najtužniji je mjesec. Prisjećamo se svakodnevno naših žrtava, evo ovdje danas na širem području Općine Majur 54 žrtve, sve ove dane sjećamo se i odajemo počast poštovanje žrtvama Vukovara, Škabrnje. Veliki broj zločina, velika stratišta koja su se dogodila 1991.godine. Na nama je odavati počast, odavati poštovanje ovim žrtvama, prisjećati se njih kao najsnažnijeg temelja države u kojoj danas živimo“, kazao je Medved.

Dodaje kako Vlada iskazuje neizmjerno poštovanje svim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodnu Hrvatsku. „Konkretno ovdje u Kostrićima moram naglasiti to da se ovo nije dogodilo uslijed borbenih djelovanja. Više od dva mjeseca nakon što su neprijateljske formacije zaposjele i privremeno okupiralo ovo područje, išli su od sela do sela i ubijali starce, djecu. Najgori oblik genocidnih radnji i masakra su iskazali u ovim područjima. Stoga, obveza je prenositi istinu, sjećati se tih žrtava, nikada ne zaboraviti koliko skupo smo platili slobodu koju danas živimo“, zaključio je Medved.

Brojna izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće u Majuru, Stubalju, Kostrićima, dok je u Kostrićima služena i sveta misa u Spomen kapeli Gospe žalosne. Misu je služio pater Stjepan Jambrošić, župnik župe Svetog Nikole biskupa u Hrvatskoj Kostajnici.

Nastavi pregledavati

BIH

Čelnici EU-a o Srebrenici: treba priznati patnje drugih

Published

on

Čelnici europskih institucija istaknuli u u petak u povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici da je za uspostavu povjerenja među zajednicama u BiH potrebno priznati patnje drugih, upostaviti uzajamo poštovanje i dostojanstvo.

U subotu se obilježava 25. obljetnica genocida u Srebrenici u kojem su snage bosanskih Srba ubile više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine.

“BiH je napredovala u uspostavi povjerenja, unutar i među zajendnicama u zemlji. Ali za nastavak mira i pomiranja, put prema naprijed mora uključivati priznanje patnje, uzajamno poštovanje i dostajnstvo”, istaknuli su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Pomirenje na dnevnoj osnovi mora postati realnost u politici, školama, gradskim vijećnicama, u svakonodevnom životu. Čelnici su svugdje odgovorni osigurati da javne poruke, kao i kipovi, spomenici i imena javnih mjesta, ulica i trgova, podupiru potragu za pomirenjem”, stoji u zajedničkom priopćenju.

Nazivajući genocid u Srebrenici jednim od “najmračnijih poglavlja suvremene europske povijesti”, europski čelnici kažu da je obljetnica “bolan podsjetnik neuspjeha Europe koja nije ispunila obećanje da se na njezinu tlu neće ponoviti takva tragedija”.

“Dvadeset i pet goina poslije, naša je dužnost sjećati se. Moramo se časno suočiti s prošlošću i gledati na budućnost s odlučnošću da se pomogne sljedećim generacijama, poglavito mladim sa zapadnog Balkana, u izgradnji bolje zajedničke budućnosti”, ističe trojka.

Čelnici eurposkih institucija potvrdili su privreženost Europske unije potpori BiH i zapadnom Balkanu za jačanje pomiranja i prevladavanje nasljeđa prošlosti jer je njihova budućnost u EU “bliža no ikad”.

Hina

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Nakon rekordnih 116 novooboljelih Beroš najavio nove mjere

Published

on

Nakon što je u petak zabilježeno rekordnih 116 novih slučajeva koronavirusa, mInistar zdravstva Vili Beroš najavio je nove mjere vezane za pojačani nadzor okupljanja, povećanje kriterija za ulazak u Hrvatsku iz susjednih zemalja i obvezu nošenja maski u ugostiteljstvu i trgovini.

“Razgovaramo o svim potrebnim mjerama i danas će biti utanačene”, rekao je Beroš novinarima nakon sastanaka Znanstvenog vijeća u Banskim dvorima te ujedno najavio mogućnost ponovnog održavanja redovnih konferencija za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.

“Okupljanja zadnjih dana uzrokuju povećani broj oboljelih i u našim novim mjerama smo se okrenuli tome, ali tako da ih nećemo zabraniti već ćemo naglasiti sve epidemiološke mjere koje su do sada polučile rezultate”, kazao je Beroš.

Organizatori okupljanja morat će se, rekao je, malo više potruditi da se poštuju epidemiološke mjere i voditi evidenciju o broju i imenima svih sudionika kako bi se olakšao posao epidemiolozima ako ipak izbije zaraza. Također se predviđa veći nadzor okupljanja kako ona ne bi postala izvorom zaraze.

“Razmatrali smo i situaciju na granicama. Ona je znatno poboljšana ali s obzirom na progresiju epidemiološke situacije u susjednim zemljama svakako ćemo povisiti kriterije za ulazak u Hrvatsku i uvesti samoizolacije u trajanju od 14 dana te izolacije koje će trajati nešto kraće, ali uz mogućnost PCR testiranja”, kaže Beroš.

Najavio je da će biti donesena nova uputa oko uporabe maski u određenim djelatnostima za koje je procijenjeno da predstavljaju najveći rizika za širenje infekcije, poput ugostiteljstva i trgovine. 

Nema restrikcija, već selektivnih mjera

No, novih restrikcija neće biti. “”Restrikcija nema, zabrana nema, poglavito ne generalnih. Ako ćemo ići u tom smjeru takve će mjere biti selektivne i ciljane”, poručio je.

Najavio je mogućnost povratka redovitih konferencija za novinare Nacionalnog stožera jer su one odigrale važnu ulogu u objektivnom informiranju građana. “Ako situacija to bude zahtijevala, a mislim da u ovom trenutku to zahtijeva, razmislit ćemo o vraćanju presica”, dodao je.

Andreja Ambriović Ristov iz Instututa Ruđer Bošković ocijenila je kako se poštivanjem svih mjera koje Stožer donese možemo vratiti na brojke od gotovo nula zaraženih.

“Virus je ostao isti, a samo odgovornim ponašanjem i smanjenim širenjem ćemo spriječiti da eventualno mutira”, kazala je Ambriović Ristov.

U protekla 24 sata zabilježeno je 116 novih slučajeva zaraze koronavirusom tako da je broj trenutno oboljelih u Hrvatskoj 1038. 

Među njima su 104 pacijenta na bolničkom liječenju, od čega su na respiratoru četiri pacijenta. Dvije osobe su preminule.

Od 25. veljače, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, ukupno su zabilježene 3532 osobe zaražene koronavirusom, od kojih je 117 preminulo, a 2377 se oporavilo. 

U samoizolaciji je trenutno 4608 osoba. Do danas je ukupno testirano 91.486 osoba, od toga 1722 u zadnja 24 sata.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije