Povezite se

Kultura

U HNK-u Zagreb premijerno izvedena opera “Madama Butterfly”

Objavljeno

-

Nova produkcija Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, opera “Madama Butterfly” Giacoma Puccinija premijerno postavljena u petak u režiji talijanskog redatelja Andree Cignija, tragičnu opernu priču o japanskoj djevojci-lutki pretvorila je u svevremensku posvetu patnji bezuvjetne ljubavi.

Jedna od najdirljivih opera velikog talijanskog skladatelja praizvedena 1904. u milanskoj Scali, “Madama Butterfly” pripovijeda o nesretnoj sudbini Cio-Cio San, mlade japanske gejše Butterfly (Leptirica), koja se odriče svega zbog poručnika američke mornarice Pinkertona.

Potresnu opernu priču o 15-godišnjoj djevojci-lutki koja do posljednjega trenutka odbija odustati od ljubavi, da bi na kraju, zbog ljubavi, bila prisiljena odustati od života, talijanski redatelj Andrea Cigni smjestio je u suvremeni svijet, u koji je umiješao elemente japanske tradicije.

Radnja se odvija u Nagasakiju, gdje mladi američki mornarički časnik Benjamin Franklin Pinketon unajmljuje kuću na 999 godina za sebe i svoju buduću suprugu Butterfly – Cio-Cio-San, što na japanskome znači leptir. Prema japanskom zakonu, brak za njega nije obvezujući – ukoliko ostavi suprugu, smatrat će se nevažećim. Na to Pinkerton i računa, koji u Cio-Cio-San vidi tek još jednog prelijepog leptira kojeg može pribadačom pričvrstiti u svoju zbirku.

Dok je ona za njega tek žena-lutka koju je unajmio zajedno s kućom, ona u brak ulazi uzbuđena i sretna, pjevajući o ljubavi. Zbog njega se odrekla i svoje domovine i svoje vjere, te izazvala gnjev vlastite obitelji.

U scenografskom rješenju Darija Gessatija drama Leptiričine tragične ljubavne priče odvija se u snovitom predjelu gorostasne prijeteće šume na čijem se rubu nalazi tipična japanska kuća. Visoka tanka debla, nevidljivih krošanja, lagano kližu i pomiču se kako se mijenjaju scene, poput filmskih prizora, nikada posve ne izlazeći iz prijetećeg, sveobuhvatnog mraka.

Puccini je u ovoj operi zahvatio u japanski zvuk i melodije, ali i u onaj zapadnjački, pa tako citati autentične japanske glazbe koegzistiraju u partituri s onodobnom europskom glazbom, dok Pinkerton svoju prvu ariju pjeva na note tadašnje himne američke mornarice, koja je kasnije postala nacionalnom američkom himnom.

Dok se prvi dio opere odvija u melodramatično-romantičarskom tonu, gdje je svima osim same Butterfly jasno da ju čeka tragična sudbina, drugi je dio znatno intenzivniji, u njemu se odvija emocionalna drama koja će Cio-Cio-San odvesti u tužnu, usamljenu smrt.

Prošle su tri godine od kad je Pinkerton otišao. Butterfly još uvijek živi u kući pokraj šume ispunjenoj predmetima i fotografijama s vjenčanja, s uspomenama na nekoliko rijetkih zajedničkih trenutaka što je provela sa svojim voljenim, i uz dijete koje je iz te veze dobila. Ženidbeni posrednik Goro, koji joj je upriličio i prvi brak, pokušava je uvjeriti da se ponovo uda nudeći joj princa Yamadorija, no ona to odlučno odbija. 

Kada konačno primi vijest da se Pinkerton vraća, ne znajući da on sa sobom dovodi i svoju novu američku suprugu Kate, Cio-Cio-San ga nestrpljivo iščekuje. Shvativši da je prevarena, pristaje mu predati svoje dijete da ga odgaja njegova ‘prava’ žena, dok ona sebi oduzima život. Odnekud iz šume čuje se kako je Pinkerton doziva. Ali prekasno je – Leptirica je već mrtva.

U ulozi Cio-Cio San na premijeri je nastupila Valentina Fijačko Kobić, čija je interpretacija arhetipskog lika tragične heroine čija priča govori o susretu Japana i Zapada dobila najsnažniji aplauz publike, koja je velikim aplauzom nagradila i Ljubomira Puškarića u ulozi američkog konzula Sharplessa, te Sofiju Ameli Gojić (sluškinja Suzuki).

Pinkertona je utjelovio Angelo Fiore, dok su u ostalim ulogama bili Ivo Gamulin (ženidbeni posrednik Goro), Tvrtko Stipić (princ Yamadori) Siniša Štork (ujak Bonzo), Dina Jularić Ivančić (Kate Pinkerton), te Ozren Bilušić, Željko Grofelnik, Tamara Cipek, Lidija Madjerčić, Neven Mrzlečki i Iva Juras, dok je u ulozi djeteta Tuge nastupio Vigo Ruško.

U produkciji sudjeluju Zbor i Orkestar zagrebačkog HNK-a, kojim je ravnao maestro Marcello Mottadelli.

Opera se otvara uz golemi ideogram japanske riječi ‘ikigai’, što znači “pronalaženje razloga vlastita postojanja”, ali i osobu koja je duboko zaljubljena. Na kraju, kao završna riječ operne priče o Butterfly, ponovo se nameće pojam ikigai. Oni koji žive svoj život s ekstremnom strašću, riskiraju biti potrošeni do točke degradacije. Razlog življenja, razlog postojanja, poklapa se s idiogramom koji označava koncept raspada sebstva zbog strasti. Smrt je Leptiričina neizbježna sudbina.

Kultura

Koncert Zagrebačke filharmonije u zagrebačkom Zoološkom vrtu

Published

on

Dvama nastupima u subotu na Labuđem otoku Zagrebačka filharmonija počela je ciklus koncerata u Zoološkom vrtu grada Zagreba, a riječ je o prvom koncertu u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, izvijestili su iz Zoološkog vrta.

“U večerašnjim su koncertima uživali i ljudi i životinje. Vjerujemo kako će naše goste i stanovnike Zoološkog vrta jednako oduševiti i glazbene poslastice koje nam Zagrebačka filharmonija priprema tijekom lipnja. Ovi su koncerti i svojevrsna glazbena uvertira u proslavu Dana Grada Zagreba. Svi smo posebno bili ganuti kad su Vrtom odjeknuli taktovi pjesme ‘Moj Zagreb, tak imam te rad'”, rekao je tim povodom ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba Damir Skok.

Koncert popularne klasike na Labuđem otoku u izvedbi Zagrebačke filharmonije bio je prvi koncert nekog orkestra u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, a među nekoliko stotina posjetitelja pratio ga je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Koncerti Zagrebačke filharmonije na Labuđem otoku u ZOO vrtu

Zadovoljstvo zbog ponovnog nastupa nakon dva i pol mjeseca izrazio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch. “Koncerti pod vedrim nebom sa sobom povlače i određenu simboliku – donose svjetlo na kraju tunela, a umjetnosti dajemo novi dah. Drago nam je da smo upravo ovdje jer Zoološki vrt grada Zagreba uskoro slavi 95., a mi na jesen 150. rođendan“, dodao je.

Filharmonija će sutra na Labuđem otoku održati još dva koncerta, a  na istom mjestu s koncertima će nastaviti subotom tijekom lipnja.

Posebno atraktivan program za građane iz ZOO-a najavljuju za rođendan Vrta u subotu 13. lipnja.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Matica srpska opet pokušava prisvojiti hrvatsku književnu baštinu

Published

on

Matica Hrvatska/Facebook

Ministarstvo kulture pridružilo se u petak ocjeni Matice hrvatske iznesenoj u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske te ističe da je riječ o oglednom primjeru još jednog posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom i pokušaju njezina prisvajanja.

“Ovaj novi incident ogledni je primjer još jednog pokušaja posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom, a temelji se na jezično-kulturnom imperijalizmu koji je inaugurirao Vuk Karadžić tezom po kojoj su svi štokavci Srbi. Iako znanstveno osporena i u praksi neprimjenjiva, ta je teza bila i ostala temelj srpske nacionalne integracijske ideologije”, ističu na upit Hine iz Ministarstva kulture.

Dodaju da su brojni hrvatski autori koji su se našli na popisu Deset vekova srpske književnosti, stvarali u okrilju hrvatske književnosti, smatrajući sebe njezinim dionicima.

Ministarstvo kulture se, kako navode, pridružuje ocjeni koju je Matica hrvatska iznijela u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske kojom je reagirala na nedavno objavljivanje djela Marina Držića u ediciji Deset vekova srpske književnosti.

“Matica hrvatska rasvijetlila je bit problema s različitih razina, jasno upozorivši na nedopustivost i neodrživost takvog prisvajanja tuđe kulturne baštine. S obzirom da se prisvajanja hrvatske kulturne baštine učestalo ponavljaju, i druge hrvatske kulturne institucije, kao i povjesničari književnosti i jezikoslovci jasno su iznijeli osudu takvog čina”, zaključuju iz Ministarstva.

Središnjica Matice hrvatske i svi njezini ogranci bili su zabrinuti i ojađeni zbog postupka Matice srpske koja je ovih…

Objavljuje Matica hrvatskaPetak, 8. svibnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Umrla Beba Selimović, jedna od ikona bosanskohercegovačke sevdalinke

Published

on

Izvor: Youtube

Pjevačica Izeta Beba Selimović, koja je slovila za jednu od najboljih interpretatorica tradicionalnih bosanskohercegovačkih pjesama sevdalinki, umrla je u Sarajevu u 82. godini, potvrdili su u utorak članovi obitelji.

“Na najčestitiji način obogatila je i sačuvala naše nematerijalno blago, a to je sevdalinka. Kao građanin kažem da je njen odlazak veliki gubitak na našoj kulturnoj sceni”, kazao je za agenciju Fena suprug Dževad Šabanagić, violinist Sarajevske filharmonije.

Beba Selimović rođena je u Trebinju 1939. godine, a kao djevojčica s roditeljima je doselila u Sarajevo. Pjevačku karijeru započela je još 1957. godine nastupima na tadašnjem Radio Sarajevu.

Tijekom karijere za tadašnju diskografsku kuću Jugoton snimila je četiri studijska i tri kompilacijska albuma, a posljednji među njima 1988. godine. Nastupati je prestala 2005., a pratio ju je glas samozatajne osobe za koju se nikada nisu vezali skandali.

Među hitovima koji su obilježili njenu glazbenu karijeru najpoznatije su pjesme “Moj dragane”, “Mene moja majka gleda sa čardaka”, “Kolika je Prijedor čaršija”, “Konja kuje brate Sulejmane”, “Mene moja zaklinjala majka”, “Ko se ono brijegom šeće”, “Kraj potoka bistre vode”, “Plačem ja, plačeš ti”, “U srcu mome živiš samo ti”, “Kako srcu svom da kažem”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije