Povezite se

Gospodarstvo

U Gudovcu ovaj vikend 27. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam

Objavljeno

-

Na sajamskom prostoru Gudovac pored Bjelovara, ovaj će vikend održati tradicionalni, 27. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam, najveća gospodarska manifestacija u državi i jedan od najvećih poljoprivrednih sajmova u regiji.

 Od 6. do 8. rujna Gudovec će biti središte niza sajamskih manifestacija: Državne stočarske izložbe, sajamova opreme za hotrikulturu (HOROP), za grijanje i obnovljive izvore enegrije (Peti element) te sajma građevinske i komunalne opreme (GRO-KO).

 Bit će to i mjesto brojnih predavanja, ove godine Ministarstvo poljoprivrede održat će ga na temu Najava natječaja za provedbu Podmjere 4. 1. iz Programa ruralnog razvoja, Hrvatska komora inženjera šumarstva na teme GMO organizmi – istine i zablude, te Konverzija degradiranih šumskih sastojina i kultura.

 LAG Sjevrena Bilogora održat će pak radionicu „Pametna sela – hrabro u ruralnu sutrašnjicu, dok će Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i  Pčelarski savez Bjelovarsko-bilogorske županije javnosti predstaviti aktualnosti iz pčelarstva.

 Za trajanja Sajma održat će se brojne izložbe stoke: konja, goveda holstein i simentalske pasmine, svinja, ovaca i koza, peradi i pčela.

 Sajam prati bogata ugostiteljska ponuda, kulturni i zabavni program, izložbe poput one u Gradskom muzeju Bjelovar gdje će se u okviru 15. bjelovarskog salona fotografije održati izložba „Šuma okom šumara“.

 Bjelovarski sajam svake godine okupi više stotina izlagača iz Hrvatske i drugih zemalja, a njegovim prostorima prođe više desetaka tisuća posjetitelja. Uz domaće, na njega dolaze i strani izlagači koji predstavljaju novitete u poljoprivrednoj proizvodnji, prate moderne trendove u poljoprivredi, ali i obrtništvu, turizmu i gospodarstvu.  

 Na Sajmu se svake godine može vidjeti najnovija poljoprivredna  mehanizacija i oprema, mjesto je sklapanja mnogih međunarodnih poslova, poslovnih suradnji i važnih gospodarskih ugovora.

Nastavi pregledavati

Gospodarstvo

Vlada mijenja zakonske odredbe o paušalnom obrtu

Published

on

U sklopu najavljene porezne reforme priprema se i izmjena Općeg poreznog zakona koja bi trebala ograničiti sve masovniju pojavu varanja države preko paušalnih obrta.

Otkako je Vlada u dva navrata pojednostavila uvjete za otvaranje paušalnih obrta, njihov se broj utrostručio. U Hrvatskoj je registrirano oko 80 tisuća obrta, a u sustavu paušalnog plaćanja poreza ih je oko 45 tisuća, navodi dnevnik.

Godine 2014. imali smo oko 15 tisuća paušalnih obrta. Mnogi su stoga dali otkaze na poslu ili zatvorili obične obrte i trgovačka društva da bi postali obrtnici paušalisti čija su davanja prema državi minimalna i iznose od 1500 do 5400 kuna poreza na dohodak godišnje, te 1233 kune mjesečnih doprinosa.

Sve zajedno, vlasnik paušalnog obrta godišnje plaća državi između 16.000 i 20.000 kuna poreza i doprinosa. Jedino na što pri tome mora paziti jest to da ne preskoči 300.000 kuna godišnjih prihoda. Kirurg s mjesečnom neto plaćom od 12 tisuća kuna toliko plati poreza i doprinosa za dva mjeseca rada, a prosječno plaćeni radnik za četiri mjeseca.

Upravo zbog tako velike razlike u poreznom opterećenju mnogi su dali ili su bili prisiljeni dati otkaze u tvrtkama u kojima su radili te su u dogovoru s njihovim vlasnicima nastavili raditi za staru tvrtku kao paušalisti.

Uočena je i druga pojava, a to je da se i poslovi koji su se prije oporezivali kao drugi dohodak, sada prebacuju na paušalne obrte. Mladim ljudima koji se zapošljavaju kao diplomirani ekonomisti, informatičari, marketingaši i razne druge profesije poslodavci također nude posao uz uvjet da se on realizira preko paušalnog obrta, a ne klasičnog radnog odnosa.

Druga je opcija posao za minimalac u tvrtki, a razlika preko paušalnog obrta. Ministarstvo financija kreće u izmjenu Općeg poreznog zakona da tome stane na kraj pa će se i takvo prikriveno zapošljavanje oporezivati kao radni odnos, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Rusija: Globalne zalihe dovoljne da nadoknade izgubljenu saudijsku naftu

Published

on

Dodao

Svijet ima dovoljno zaliha nafte da nadoknadi privremeno smanjenu saudijsku proizvodnju zbog napada Hutija na naftna postrojenja, poručio je u ponedjeljak ruski ministar energetike Alexander Novak.

Nakon napada na saudijsku naftnu infrastrukturu, zbog kojeg je globalna ponuda smanjena oko pet posto, cijene nafte zabilježile su na londonskom tržištu najveći skok od rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine.

Iz saudijskog naftnog diva Saudi Aramca priopćili su da je proizvodnja zbog napada smanjena za 5,7 milijuna barela dnevno.

Na pitanje je li Rusija spremna povećati proizvodnju, Novak je odgovorio da će Saudijska Arabija prvo iznijeti procjenu posljedica napada.

„Trenutno prema našim saznanjima svijet ima dovoljno komercijalnih zaliha da pokrije smanjenu opskrbu… na srednji rok”, izjavio je ruski dužnosnik.

Dodao je i da planira telefonom razgovarati s novoimenovanim saudijskim kolegom princom Abduazizom bin Salmanom.

Rusija se po njegovim riječima drži svojih obveza preuzetih u okviru globalnog sporazuma o proizvodnji nafte i prerano je za razgovore o bilo kakvim promjenama razine proizvodnje.

U studenom prošle godine vodeći proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupinom neovisnih, uključujući Rusiju, odlučili su smanjiti proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi se globalne zalihe spustile prema petogodišnjem prosjeku i poduprle cijene.

Saudijska Arabija, SAD i Kina imaju stotine milijuna barela strateških rezervi nafte. Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je odobrio korištenje američkih naftnih rezervi bude li potrebno.

Prema preporukama Međunarodne agencije za energetiku (IEA), koordinatora energetske politike razvijenih industrijskih zemalja, sve članice Organizacije za gospodarsku suradnji i razvoj (OECD) moraju imati strateške rezerve koja pokrivaju njihove potrebe kroz razdoblje od 90 dana.

Generalni tajnik OPEC-a Mohammed Barkindo razgovarao je sa šefom IEA-e Fatihom Birolom o stanju na tržištu nafte i dvojica dužnosnika zaključila su da su “saudijske vlasti uspostavile kontrolu nad situacijom”, kazao je neimenovani izvor iz OPEC-a.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Lika: Županija daje potpore za pripremu i kandidiranje EU projekata

Published

on

Dodao

Ličko-senjska županija pozvala je svoje poduzetnike da se prijave za dobivanje potpore za sufinanciranje pripreme i kandidiranje EU projekata u ovoj godini, najviši iznos koji korisnik može dobiti je 10 tisuća kuna.

 Nepovratnu financijsku potporu mogu zatražiti poduzetnici koji posluju i imaju sjedište na području Županije, prednost će imati oni kojima je prerađivačka djelatnost osnovna djelatnost.

 Korisnici potpora i subvencija su subjekti malog gospodarstva: trgovačka društva, obrti te profitne ustanove sa sjedištem u Županiji, u sto postotnom privatnom vlasništvu, s najmanje jednim zasposlenim na neodređeno vrijeme, uključujući vlasnika.

 Županija potpore dodjeljuje za financiranje troškova naknade za konzultante, izrade poslovnih planova, studije izvedivosti i studije utjecaja na okoliš te troškove izrade projektno- tehničke dokumentacije.

 Potpora može iznositi do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviši iznos po korisniku može biti 10 tisuća kuna. Kako bi dobio potporu, korisnik mora ispuniti nekoliko uvjeta, među njima i onaj da će se projekt, za koji traži potporu, realizirati u Ličko-senjskoj županiji.

 Županija potpore dodjeljuje dok se ne iskoriste raspoloživa sredstva, najkasnije do konca ove godine.

 Obrazac zahtjeva za dodjelu potpora i subvencija te predmetni Javni poziv mogu se preuzeti u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo u Gospiću ili na mrežnim stranicama županije www. licko-senjska. hr.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr