Povezite se

Izdvojeno

U Franjevačkom samostanu u Vukovaru postavljen popis svih žrtava 1991. godine

Objavljeno

-

foto: Franjevački samostan Vukovar/Lidija Dugan/Grad Vukovar

U Franjevačkom samostanu u Vukovaru u povodom Dana hrvatske neovisnosti, postavljen je popisa svih vukovarskih žrtava 1991. godine, na kojem stoji 2717 imena ubijenih i stradalih u Domovinskom ratu, izvijestili su iz Franjevačkog samostana. 

Imena su ispisana na staklenoj stijeni u dvorištu Franjevačkog samostana, ponad Dunava a riječ je o projektu vukovarskih franjevaca, a idejni poticaj za ovaj popis dao je fra Josip Šoštarić, tadašnji župnik u Šarengradu, koji je često dolazio u Vukovar.

„Grad Vukovar pretrpio je najveću žrtvu u Domovinskom ratu. To je bila 87-dnevna opsada, od kolovoza do studenog 1991. godine, tijekom koje je Jugoslavenska narodna armija, uz pomoć srpskih paravojnih snaga, svim sredstvima pokušavala zauzeti grad. Već 28 godina obilježavamo Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studenoga, a tek smo sada došli do konačnog  popisa svih žrtava te godine. Trenutačno je na popisu 2717 osoba, ali s ostavljenom mogućnošću dodavanja imena, ako  se dođe do novih saznanja”, rekao je prilikom predstavljanja popisa u ponedjeljak navečer gvardijan Franjevačkog samostama i župnik Župe svetih Filipa i Jakova,  fra Ivica Jagodić, naveli su iz Franjevačkog samostana u Vukovaru.

Na ovome popisu nalaze se poginuli hrvatski branitelji i pripadnici civilne zaštite u Vukovaru 1991. godine. Među njima su i oni zatočeni i ubijeni u Srpskim koncentracijskim logorima, ali i brojni nestali te veliki broj hrvatskih branitelja koji su iz drugih krajeva Domovine i inozemstva došli braniti Vukovar.

foto: Franjevački samostan Vukovar/Lidija Dugan/Grad Vukovar

“Sada smo konačno kompletirali ovaj popis vukovarskih žrtava kako bismo upravo s preciznim podacima mogli raspolagati poradi naše povijesti i naše baštine za nove naraštaje zbog kojih svaka žrtva ima svoj smisao i ponos”, kazao je fra Ivica Jagodić.
Gvardijan Franjevačkog samostava naglasio je kako se ovim popisom “iskazuje trajan spomen svim vukovarskim žrtvama u Domovinskom ratu, što nas i povijest obvezuje kako se niti jedna žrtva ne bi zaboravila te kako se u budućnosti žrtva Vukovara i Vukovaraca ne bi umanjila ili krivo navodila i interpretirala. Postavljanjem ovoga popisa želimo zadržati u pamćenju sve žrtve. U molitvi i u ovome vjerničkom zajedništvu iskazan je pijetet svim nevino stradalima koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske – bez obzira na nacionalnost – poginuli, nestali, zatočeni ili stradali na bilo koji način”, dodao je.

Pomoćni biskup mons. Ivan Ćurić rekao je kako se ovim popisom žrtava želi  “osobita pažnja iskazati onima koji još uvijek ne znaju gdje su njihovi najbliži, kojima se još uvijek ime nigdje ne navodi i ne spominje. Upravo se ovdje može nalaziti ta, barem mala, utjeha u najtežim danima kao što su Svi sveti i Dani sjećanja na žrtvu Vukovara. Sada se u dvorište Franjevačkog samostana u znaku vječne zahvale može donijeti cvijeće, zapaliti svijeće i pomoliti se nad svakim imenom.“

Početak provedbe ideje o prikupljanju imena svih vukovarskih žrtava krenuo je u vremenu došašća 2017. godine, kada je hodniku Franjevačkog samostana postavljen prvi neslužbeni popis koji je poslužio Vukovarcima da mogu prijaviti sve one koji nisu na popisu.

Kako bi što veći broj ljudi saznao za ovu inicijativu, bila je organizirana i press konferencija na kojoj je predstavljeno napredovanje prikupljanja imena žrtava. Uoči 18. studenoga 2018. godine organizirana je druga press konferencija s idejnim projektom i mjestom gdje će popis biti postavljen. 

Zahvala za ovo djelo prikupljanja žrtava pripada mnogima, a ponajprije radnom timu koji čine Antonija Zaoborni, Marija Hardi, Ena Mor i Darko Raguž, naveli su iz Franjevačkog samostana.

U prikupljanju podataka pomogli su Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar i ravnatelj dr. Ante Nazor, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i pomoćnik ravnatelja dr. Dražen Živuć, brojne udruge i društva iz bivše općine Vukovar te Ured državne uprave Vukovarsko-srijemske županije koji je provjerio sav popis, pod vodstvom tadašnjeg predstojnika, a danas ministra državne imovine Marija Banožića, dodaje se u priopćenju. 
Projekt postavljanja popisa s uređenjem dijela dvorišta Franjevačkog samostana izradila je Radionica arhitekture Goran Rako, a dizajn slova na popisu izradio je Goran Raukar. Svi radovi obavljeni su prema odobrenju Zdenke Predrijevac, pročelnice Konzervatorskog odjela u Vukovaru.

Izdvojeno

Suverenisti traže specijalizirano tužiteljstvo za ratne zločine

Published

on

Konferencija za medije Hrvatskih suverenista ispred Hrvatskog sabora. Na fotografiji Željko Sačić, Pero Kovačević.

Hrvatski suverenisti ocijenili su u petak kako u Hrvatskoj nema političke volje da se napravi učinkovit i djelotvoran sustav procesuiranja ratnih zločina, pa rješenje vide u specijaliziranom tužiteljstvu za ratne zločine.

Pravni ekspert suverenista Pero Kovačević založio se na konferenciji za novinare za  model koji će biti učinkovit i djelotvoran, što znači da će Hrvatska morati ići na specijalizirano tužiteljstvo za ratne zločine.

“To moraju biti ekipe stručnjaka koji znaju raditi taj posao, jer što vrijeme ide dalje sve je teže raditi”, istaknuo je Kovačević podsjećajući kako je on bio pravni ekspert za hrvatsko zakonodavsto na suđenju u Haagu, te da je u ekspertizi obrađivao i pitanje neprocesuiranja ratnih zločina. 

Upitao je zašto DORH i tijela gonjenja ne koriste dokaze izvedene pred Haaškim sudom u raznim predmetima, koji se odnose na Hrvatsku. Osobno je, kaže, u predmetu Milošević, vidio prvu naredbu o osnivanju vojnih logora do koje DORH nije mogao doći.

Tvrdi kako se svaki počinjeni ratni zločin može rekonstruirati, ali na tome moraju raditi educirani ljudi, oni koji imaju vojna i pravna znanja.

“Mi na žalost, očito nemamo političke volje da se taj sustav uredi na način kako mi govorimo”, rekao je Kovačević dodavši kako je i Ustavni sud u najnovijoj odluci rekao da “DORH u biti ne radi svoj posao”.  

Kovačević smatra da će se morati pretresti i “raznorazne abolicije”, jer postoji puno paradoksa, poput slučaja Vojislava Šešelja, koji je u Hrvatskoj osuđen na 4, 5 godine zatvora zbog protjerivanja i huškanja na protjerivanje Hrvata, pa je aboliran, a s druge strane Haag ga je za isto nedjelo osudio na 10 godina.

U neprocesuiranju ratnih zločina umirovljeni general Željko Sačić detektira dva problema: političku volju koja koči te procese, te skromne potencijale DORH-a.

“Jelenić, kako vidimo, to baš žarko ne želi, ali nema ni sa čim”, tvrdi Sačić i naglašava da policija ima sve dokumete, odnosno sve što je nužno za pokretanje kaznenih postupaka.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Prgomet odlazi iz politike i postaje član američke akademije

Published

on

Dodao

Drago Prgomet, HDZ-ov predsjednik zagrebačke Skupštine, razmišlja o ostavci na poziciji šefa gradskog parlamenta i povlačenju iz aktivne politike, piše u petak Večernji list pozivajući se na izvore bliske Prgometu.

Prgomet bi ostavku, odluči li tako, mogao podnijeti nakon Nove Godine, a razlog je taj što je prošao proceduru za izbor u American College of Surgeon (Američku kiruršku akademiju), najprestižniju kiruršku akademiju u svijetu.

Taj mu izbor otvara mogućnost novih projekata u suradnji zagrebačke klinike (radi na KBC-u Rebro kao šef Klinike za ORL) i Američke kirurške akademije, a za to treba vremena. U tu se akademiju, doznaje dnevnik, ulazi na preporuku članova American College of Surgeons, a potreban je i prolazak na testovima i razgovorima te akademije.

Formalni izbor za članstvo u toj akademiji provest će se iduće godine u listopadu, a Prgomet je prošao sve potrebne intervjue i testiranja.

Iz krugova bliskih Prgometu doznaje se da razmišlja da se u potpunosti posveti struci, a da u Skupštini ostane samo zastupnik. To znači da, odluči li se definitivno povući iz aktivne politike, neće ni na izbore za predsjednika zagrebačkog HDZ-a, što je neizravno bio najavio u intervjuu Večernjem listu.

Prgomet je u HDZ-u u vrijeme Tomislava Karamarka bio neželjeni zamjenik predsjednika, stranku je napustio zbog neslaganja s Karamarkom i njegovim vodstvom.

Kratko je bio u Mostu, potom osnovao svoju stranku Hrid, da bi ga Plenković, kada je preuzeo HDZ, pozvao natrag u stranku. Prgomet je na posljednjim lokalnim izborima bio i kandidat HDZ-a za zagrebačkoga gradonačelnika, ali nije postigao dobar rezultat. Kako je u utrku ušao u posljednji trenutak, Plenković mu je obećao mjesto predsjednika zagrebačke Skupštine kada Andrija Mikulić preuzme Državni inspektorat i to se ostvarilo prije sedam mjeseci, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Sabor: Izložba “Vukovar-Škabrnja – Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije”

Published

on

Svečano otvorenje izložbe "Vukovar - Škabrnja - Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije" u organizaciji saborskog zastupnika Steve Culeja u Hrvatskom saboru . Na fotografiji Stevo Culej, Josip Đakić.

“Vukovar-Škabrnja – Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije” naziv je izložbe koja je u povodu obilježavanja 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 1991. u četvrtak otvorena u Saboru u organizaciji HDZ-ovog zastupnika Steve Culeja.

 Otvarajući izložbu Culej je upozorio na izokretanje povijesti, ističući kako je Hrvatska “neviđeni primjer” situacija kada se, kao u povijesnim filmovima ili knjigama, junak pretvara u zločinca, a zločinac u junaka.

 “Kod nas oni koji su branili domovinu postajali su progonjeni kao zvijeri i zločinci, a oni koji su je napadali, uništavali i ubijali postajali su ugledni građani ovoga društva”, kazao je.

O Vukovaru ima puno istine, ali i puno laži 

 Culej je za Vukovar je rekao kako je “krv, muka i junaštvo”, neispričana priča u kojoj ima puno istine, ali i puno laži.

Stevo Culej

 “Ta laž će se prenijeti na buduće generacije, koje će moguće živjeti u toj laži kao što smo i mi živjeli nakon nekih prijašnjih ratova”, poručio je. No, istaknuo je, istinu ne može ništa zamijeniti i ona će jednom “kao vulkanska lava izaći van”.

 Upozorio je da su se u Hrvatskoj veličali junaci koji ni ‘j’ od junaka nisu imali, a prezirali mali ljudi i ratnici koji su do zadnjeg dana ostali u Vukovaru jer nisu željeli ostavljati svoje suborce, posebice ranjenike po bolnicama.

Malo se zna o junacima i žrtvama Vukovara i cijele Hrvatske

 Culej ističe kako se danas malo ili ništa u javnosti ne zna o vukovarskim junacima, žrtvama Vukovara i cijele Hrvatske. Smatra kako se “netko debelo potrudio” da danas u Hrvatskoj nemamo junake u ratu, “ali imamo one koju su krivi za taj rat i koji su zločinci”.

 Navodi kako s hrvatske strane ima jako puno onih koji su procesuirani po zapovjednoj odgovornosti, a ne zna se koliko ih je po toj osnovi procesuirano s velikosrpske agresorske strane. 

 Ističući kako se ne smije dogoditi da se na buduće generacije prenose zablude i laži, Culej kritizira što se danas u Hrvatskoj ne snimaju filmovi koji će prikazati bitke u Vukovaru, Škabrnji ili u drugim mjestima.

 Izložba se sastoji od fotografija Vukovara prije i poslije Domovinskog rata, razaranja grada koje su počinile srpske paravojne postrojbe i bivša JNA, fotografije vukovarske bolnice, lokacije masovne grobnice na Ovčari, Borova Sela, srpskog koncentracijskog logora.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije