Povezite se

Izdvojeno

U Franjevačkom samostanu u Vukovaru postavljen popis svih žrtava 1991. godine

Objavljeno

-

foto: Franjevački samostan Vukovar/Lidija Dugan/Grad Vukovar

U Franjevačkom samostanu u Vukovaru u povodom Dana hrvatske neovisnosti, postavljen je popisa svih vukovarskih žrtava 1991. godine, na kojem stoji 2717 imena ubijenih i stradalih u Domovinskom ratu, izvijestili su iz Franjevačkog samostana. 

Imena su ispisana na staklenoj stijeni u dvorištu Franjevačkog samostana, ponad Dunava a riječ je o projektu vukovarskih franjevaca, a idejni poticaj za ovaj popis dao je fra Josip Šoštarić, tadašnji župnik u Šarengradu, koji je često dolazio u Vukovar.

„Grad Vukovar pretrpio je najveću žrtvu u Domovinskom ratu. To je bila 87-dnevna opsada, od kolovoza do studenog 1991. godine, tijekom koje je Jugoslavenska narodna armija, uz pomoć srpskih paravojnih snaga, svim sredstvima pokušavala zauzeti grad. Već 28 godina obilježavamo Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studenoga, a tek smo sada došli do konačnog  popisa svih žrtava te godine. Trenutačno je na popisu 2717 osoba, ali s ostavljenom mogućnošću dodavanja imena, ako  se dođe do novih saznanja”, rekao je prilikom predstavljanja popisa u ponedjeljak navečer gvardijan Franjevačkog samostama i župnik Župe svetih Filipa i Jakova,  fra Ivica Jagodić, naveli su iz Franjevačkog samostana u Vukovaru.

Na ovome popisu nalaze se poginuli hrvatski branitelji i pripadnici civilne zaštite u Vukovaru 1991. godine. Među njima su i oni zatočeni i ubijeni u Srpskim koncentracijskim logorima, ali i brojni nestali te veliki broj hrvatskih branitelja koji su iz drugih krajeva Domovine i inozemstva došli braniti Vukovar.

foto: Franjevački samostan Vukovar/Lidija Dugan/Grad Vukovar

“Sada smo konačno kompletirali ovaj popis vukovarskih žrtava kako bismo upravo s preciznim podacima mogli raspolagati poradi naše povijesti i naše baštine za nove naraštaje zbog kojih svaka žrtva ima svoj smisao i ponos”, kazao je fra Ivica Jagodić.
Gvardijan Franjevačkog samostava naglasio je kako se ovim popisom “iskazuje trajan spomen svim vukovarskim žrtvama u Domovinskom ratu, što nas i povijest obvezuje kako se niti jedna žrtva ne bi zaboravila te kako se u budućnosti žrtva Vukovara i Vukovaraca ne bi umanjila ili krivo navodila i interpretirala. Postavljanjem ovoga popisa želimo zadržati u pamćenju sve žrtve. U molitvi i u ovome vjerničkom zajedništvu iskazan je pijetet svim nevino stradalima koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske – bez obzira na nacionalnost – poginuli, nestali, zatočeni ili stradali na bilo koji način”, dodao je.

Pomoćni biskup mons. Ivan Ćurić rekao je kako se ovim popisom žrtava želi  “osobita pažnja iskazati onima koji još uvijek ne znaju gdje su njihovi najbliži, kojima se još uvijek ime nigdje ne navodi i ne spominje. Upravo se ovdje može nalaziti ta, barem mala, utjeha u najtežim danima kao što su Svi sveti i Dani sjećanja na žrtvu Vukovara. Sada se u dvorište Franjevačkog samostana u znaku vječne zahvale može donijeti cvijeće, zapaliti svijeće i pomoliti se nad svakim imenom.“

Početak provedbe ideje o prikupljanju imena svih vukovarskih žrtava krenuo je u vremenu došašća 2017. godine, kada je hodniku Franjevačkog samostana postavljen prvi neslužbeni popis koji je poslužio Vukovarcima da mogu prijaviti sve one koji nisu na popisu.

Kako bi što veći broj ljudi saznao za ovu inicijativu, bila je organizirana i press konferencija na kojoj je predstavljeno napredovanje prikupljanja imena žrtava. Uoči 18. studenoga 2018. godine organizirana je druga press konferencija s idejnim projektom i mjestom gdje će popis biti postavljen. 

Zahvala za ovo djelo prikupljanja žrtava pripada mnogima, a ponajprije radnom timu koji čine Antonija Zaoborni, Marija Hardi, Ena Mor i Darko Raguž, naveli su iz Franjevačkog samostana.

U prikupljanju podataka pomogli su Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar i ravnatelj dr. Ante Nazor, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i pomoćnik ravnatelja dr. Dražen Živuć, brojne udruge i društva iz bivše općine Vukovar te Ured državne uprave Vukovarsko-srijemske županije koji je provjerio sav popis, pod vodstvom tadašnjeg predstojnika, a danas ministra državne imovine Marija Banožića, dodaje se u priopćenju. 
Projekt postavljanja popisa s uređenjem dijela dvorišta Franjevačkog samostana izradila je Radionica arhitekture Goran Rako, a dizajn slova na popisu izradio je Goran Raukar. Svi radovi obavljeni su prema odobrenju Zdenke Predrijevac, pročelnice Konzervatorskog odjela u Vukovaru.

Izdvojeno

Obilježen Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije nad mještanima Sotina

Published

on

Foto: Miroslav Šlafhauzer

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja ispred Doma kulture u Sotinu u ponedjeljak je obilježena 28. godišnjica okupacije sela i odana počast 68 poginulih i ubijenih te 17 nestalih mještana tijekom agresije na to srijemsko selo u jesen 1991. i za vrijeme okupacije.

Pozdravljajući nazočne ministar hrvatskih branitelja Tomo Meved je istaknuo da se “…okupljamo u Sotinu, prigradskom naselju Vukovara oko velike žrtve, žrtve ljudi koji su stradali samo zato što su bili Hrvati, što su voljeli svoju domovinu, a naša je obveza sačuvati uspomenu na žrtvu tih mučki ubijenih ljudi i ubijenih drugdje širom Hrvatske”.

Istaknuo je da su rane još otvorene te da će tako biti sve dok se ne dozna sudbina još 1891 osobe nestale u Domovinskom ratu, što je prvorazredno humanitarno pitanje i prioritet Vlade te posebno Ministarstva hrvatskih branitelja kao nositelja procesa traženja nestalih.

“Jedan od nestalih Sotinjana, hrvatski branitelj, nedavno je identificiran i bit će pokopan u Sotinu u četvrtak, a njegova obitelj i bližnji dobit će mjesto gdje će se pomoliti”, rekao je Medved i dodao da je temeljno pravo svake osobe pravo na grob.

Rekao je da se i danas na pet mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji provode probna iskapanja u sklopu traženja nestalih osoba.

Podsjetio je da je prije nekoliko mjeseci donesen Zakon o nestalim osobama, gdje su jasno propisane ovlasti i tko obavlja koji dio posla, te vjeruje da će sve snažno pridonijeti traganju za nestalima u Domovinskom ratu.

“Proteklih mjeseci u Srbiju su otišli desetci nota i službenih traženja s jasnim traženjima protokola jer imamo saznanja tko su osobe koje su nakon ulaska neprijateljskih formacija u Vukovar provodile određene radnje i na tom tragu tražimo konkretne protokole na osnovi kojih vjerujem da ćemo doći do posmrtnih ostataka”, izjavio je Medved. 

“Cijela Vlada podržava pristup da se procesuiranju počinitelji, ali i nalogodavci, svi oni koji su sudjelovali u krvavom piru ubijanja ovdje i Vukovaru i drugdje u Hrvatskoj”, istaknuo je.

Ministar hrvatskih branitelja rekao je kako vjeruje da ćemo izgraditi društvo građeno na hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata, društvo u kojem ćemo među sobom prepoznati najranjivije, koje će biti solidarno, ali i društvo koje nikada neće zaboraviti da su za slobodu koju uživamo mnogi poginuli.

Penava o dvojezičnim pločama: Scenarij na Gradskom vijeću će biti jednak kao i 2016.

Počast je na komemoraciji, na kojoj su sudjelovala i djeca Sotina, odalo i izaslanstvo grada Vukovara s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom na čelu, koji je uz pijetet prema žrtvama i njihovim obiteljima istaknuo da još nije poznata sudbina 17 nestalih mještana Sotina, da krivci za ubijene i nestale nisu odgovarali, a obitelji žrtava nisu dočekale pravdu.

“Ovo što se događa u proteklih 28 godina nikome ne služi na čast i ponos s aspekta osuđivanja ratnih zločinaca, s aspekta sudbina žrtava”, rekao je Penava.

Podsjetio je da je prije godinu dana u Vukovaru organiziran mirni prosvjed zbog sporog rješavanja ratnih zločina.

“Prosvjed je organiziran da se smireno, ali brutalno, s iskazima i svjedocima, iznesu sve činjenice kako bi se objasnilo ono što se ne može sakriti”, rekao je i dodao kakao se sada vidi da je ova godina protekla kao i prošlih 27. Rekao je kako ne zna “dokad odgovorni i svi mi mislimo da je to tako moguće, da ćemo se sakriti zaboravu, protoku vremena, odlascima s funkcije” te je s tim u vezi istaknuo kako očito te stvari nisu bitne i da sudbine ljudi zapravo nisu važne.

Na pitanje o skorašnjoj sjednici vukovarskoga Gradskog vijeća i uvođenju dvojezičnih ploča, Penava je ponovio kako za to “…još nisu spremni dok god imamo situacije poput današnje”. Ne želeći prejudicirati odluku Gradskog vijeća o tome, rekao je kako misli da će “scenarij biti jednak kao i 2016. godine, kada je ta tema bila na dnevnom redu”. 

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Široka Kula-zločin bez kazne, 28 godina poslije …

Published

on

Izvor: Lika online

Prošlo je 28 godina od kada je započeo masakr civila u Širokoj Kuli. Pobunjeni Srbi su na današnji dan okupili žene, djecu i starace kako bi ih pod izlikom „zaštite“ zatvorili u podrum jedne kuće. Podrum su potom zapalili. Tako je počeo pogrom hrvatskih civila koji će na tome području odnijeti 40 života. U prvom naletu bezumlja ubijena je djevojčica Verica Nikšić (13) koja je u smrt pošla s majkom Mandicom. Njihovi posmrtni ostatci niti danas nisu pronađeni. Rodbina ubijenih civila i danas traži devetero svojih najmilijih.

Tijekom Domovinskog rata četnici i pripadnici tzv. Vojske Krajine ubijali su mještane Široke Kule, Ličkog Osika, Urija i Vukšića.

Kod spomen-obilježja „Portal hrvatske povijesti“, rad akademskog kipara Petra Dolića, u središtu Široke Kule okupilo se danas mnoštvo rodbine, ljudi iz javnog života i žitelja okolnih mjesta kako bi se poklonili mučki ubijenim žrtvama. Pijetet su im  najprije odali članovi njihovih obitelji i Antonio Milinković, ravnatelj OŠ „dr. Franjo Tuđman“ iz Ličkog Osika gdje je netom prije smrti u školu trebala krenuti Verica Nikšić. Vijenac je u ime Predsjednice RH položio izaslanik general Mladen Markač. Državni tajnik Ivan Vukić i gneral-bojnik Branko Špoljarić vijenac su položili u ime Minisrstava branitelja i MORh-a. Župan ličko-senjski Darko Milinović vijenac je položio sa pročelnicima županijskih odjela i Josipom Dragičevićem, predsjednikom ŽO Udruge djece poginulih branitelja. Slijedila su izaslanstva brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Grada Gospića, Policijske uprave ličko-senjske i članovi nezavisne liste Darka Milinovića. 

Tražeći istinu o ovom zločinu preživjeli žitelji Široke Kule su uporni, ali i vidno razočarani. U javnosti ih predstavlja Ivanka Vojvodić čiji su roditelji i veći dio šire obitelji ubijeni u ratnom bezumlju.

-Zločin se dogodio, zločin nije kažnjen jer Hrvatsko pravosuđe do danas nije odradilo svoj posao. Zato s pravom tražimo od ove države da DORH istraži, a sudstvo procesuira ove zločince. Analizom toga rada vidjet će se mnogi slabo poznati detalji. Zločinci postoje, znaju se njihova imena, ali ih se gotovo nikada javno ne spominje.  Komemoracija je kulturološki događaj, ali što nam to znači kada ne znamo detalje o stradavanju naših najmilijih. Devetero ih se još potražuje, od toga petero iz podruma prve zapaljene kuće. Za te ljude nema niti groba da im se barem poklonimo i zapalimo svijeće. A to je usistinu najmanje što danas možemo učiniti za sve stradalnike, rekla je novinarima Ivanka Vojvodić.

Za ovaj bezuman, svirepi zločin u odsutnosti se još sudi sedmorici krvnika koji su nedostupni hrvatskom pravosuđu. Kako kolovođa ovoga i mnogih drugih zločina spominje se Milan Mirić (69), ratni zaopovjednik obrane Ličkog Osika (Tesligrad) koji i danas živi u Beogradu i uživa sve beneficije tzv. krajinskog junaka.

Tijekom Domovinskog rata Vrhovni sud „SAO Krajine“ osudio je za zločine samo Čedu Budisavljevića iz Ličkog Osika jer je među 40 civila ubijena i peteročlana obitelj Srbina Mane Rakića. Budisavljević je tada izbjegao služenje kazne zbog urgencije iz Beograda. Najveći broj žrtava zlikovci su bacili u jame Golubnjača I. i II. na obroncima planine Ljubovo.

Nacionalno/Lika online/M.S.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Ispred hotela Esplanade pretučen Hrvoje Petrač

Published

on

Ilustracija

Iako još iz policije nije službeno potvrđeno, u subotu navečer ispred zagrebačkog hotela Esplanade napadnut je Hrvoje Petrač.

Kako neslužbeno doznajemo Petrač je napadnut od za sada nepoznatih počinitelja dok je izlazio iz automobila.

Ispred hotela Esplanade sve do ponoći policija je obavljala očevid a Hrvoja Petrača prevezla je Hitna pomoć u bolnicu.

Razne su špekulacije o ozljedama koje je zadobio Petrač, no spominje se da su mu polomljene noge.

Spomenimo da je Hrvoje Petrač hrvatskoj javnosti postao poznat zbog otmice sina Vladimira Zagorca zbog čega je osuđen na 6 godina zatvora. Policija je Hrvoja Petrača uhitila 2006. godine, a nakon zatvorske kazne pušten je na slobodu 2011. godine. 

Nacaionalno

Ucitavanje vijesti

Najčitanije