Povezite se

BIH

U BiH u prvih pet mjeseci ove godine ušlo blizu 10.000 ilegalnih migranata

Objavljeno

-

U prvih pet mjeseci ove godine u BiH je, prema službenim podatcima državne službe za poslove sa strancima, ušlo oko 10 tisuća ilegalnih migranata što je skoro dvostruko više u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je registrirano 5.130 migranata.

Najveći broj ilegalnih migranata ove godine dolazi iz Pakistana, Bangladeša, Sirije, Iraka, Afganistana, Alžira, Maroka i Indije. Iranaca je manje u odnosu na prošlu godinu, budući da je Srbija ponovo uvela vize državljanima te zemlje, koji su je ranije koristili za dolazak u regiju i ilegalno kretanje prema zemljama EU-a, koristeći i teritorij BiH.

Kako pišu Vijesti.ba u posljednje tri godine došlo je do promjene strukture migranata, tako da u odnosu na primarna kretanja migranata 2015. i 2016., danas u najvećem broju slučajeva u BiH dolaze „ekonomski migranti“.

Riječ je o muškarcima mlađe životne dobi, koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih područja. Oni ne žele ostati u BiH nego nastaviti kretanje prema zemljama EU kao svojim krajnjim destinacijama, a kao razlog navode lošu ekonomsku situaciju, nezaposlanost i loše prihode u matičnim zemljama.

Zamjenik direktora službe za poslove sa strancima BiH Mirsad Buzar je potvrdio kako migranti u pravilu kod nadležnih tijela BIH izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite. No, u velikom broju slučajeva, sustavno se zloupotrebljava mehanizam azila u BiH.

”Često se događa zlouporaba ovog mehanizma na način da migranti izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite kako ih nadležne institucije ne bi sankcionirale zbog nezakonitog ulaska u BiH. U biti ogromna većina ne želi azil u BiH”, pojasnio je u razgovoru za Vijesti.ba Buzar.

Prema njegovim riječima BiH je uspjela na temelju asistiranog dragoovoljnoga povratka u 2018. godini vratiti 324 migranta u matične države, a njih 251 u prvih pet mjeseci ove godine.

Povratak migranata vrši se i na temelju saporazuma o readmisiji koje BiH ima sa susjednim zemljama.

”Tokom 2018., od Hrvatske smo prihvatili 652 migranta, za koje je Hrvatska utvrdila da su ilegalno ušli u njihovu zemlju s teritorije BiH. Taj broj od početka 2019. iznosi 347 migranata.“, otkrio je Buzar.

Na osnovi sporazuma o readmisiji, BiH vraća migrante u Srbiju i Crnu Goru, ovisno odakle su migranti ušli u BiH . Služba za poslove sa strancima udaljila je iz BiH prošle godine u istočne susjedne države 670 migranata, a od početka ove godine 169.

Migranti za koje se utvrdi da predstavljaju sigurnosnu prijetnju BiH stavljaju se pod nadzor u imigracijski centar u Istočnom Sarajevu kojim upravlja Služba za poslove sa strancima. To je jedini objekt zatvorenog tipa.

Da bi se strani migrant stavio pod nadzor i da bi mu kretanje izvan imigracijskoga centra bilo onemogućeno, preduvjet je da mu je prethodno izrečena mjera kojom se nalaže napuštanje teritorije BiH. Kada se procijeni da on ne želi dragovoljno napustiti teritorij BiH, pribjegava se stavljanju pod nadzor.

Buzar kaže da je tijekom 2018. 948 stranaca bilo smješteno pod nadzor, a od početka ove godine njih 374 pod nadzorom je sigurnosnih služba BiH.

”Služba za poslove sa strancima do sada je više od 120 migranata sa područja Unskosanske županije, gdje se nalazi preko pet tisuća migranata, stavila pod nadzor u imigracijski centar i radila na njihovu udaljenju s teritorija BiH”, rekao je Buzar.

BIH

Ministar policije u Bihaću: Ne potičemo izbjeglice na odlazak u Hrvatsku

Published

on

Ministar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Nermin Kljajić odbacio je tvrdnje kako vlasti u tom dijelu Bosne i Hercegovine potiču ilegalne migrante na odlazak u Hrvatsku dodajući kako se dvije države suočavaju s istim problemom, prenio je u subotu sarajevski portal Klix.

Nakon što je zagrebački “Večernji list” objavio kako sigurnosne službe u Hrvatskoj razmatraju mogućnost izricanja zabrane ulaska onim dužnosnicima u BiH koji potiču ilegalne migrante da što prije nastave put ka Hrvatskoj te kako je zbog svojih ranijih izjava pod posebnom pozornošću upravo ministar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije, Kljajić je ustvrdio kako tamo nitko ne radi na planskom prebacivanju migranata u Hrvatsku odnosno kako je riječ o pojedinačnim slučajevima i odlukama onih koji pod svaku cijenu pokušavaju doći do zapadne Europe.

“U zadnje dvije godine kroz kampove na području Unsko-sanske županije prošlo je oko 60 tisuća migranata što znači da je njih oko 54 tisuće završilo u zemljama EU-a. Ti ljudi su došli u BiH s namjerom da dođu do zemalja EU. Hrvatska je opravdano nezadovoljna kao i mi … jer naše državne institucije ne upravljaju procesom migracija, tako da se skupa bavimo posljedicama”, kazao je Kljajić.

Dodao je kako Hrvatska “može biti mirna” kada je riječ o mjerama koje poduzimaju vlasti Unsko-sanske županije.

Posebna županijska operativna skupina zadužena za problem ilegalnih migracija ranije ovog tjedna donijela je odluku kako će od 15. studenog biti ograničeno kretanje ilegalnih migranata koji borave u Bihaću i Velikoj Kladuši.

Nove mjere značile bi da migranti koji su smješteni u prihvatnim kampovima Bira i Miral više ne mogu slobodno izlaziti i u njih se vraćati a da će izlazak biti dopušten samo onima koji žele trajno otići odnosno nastaviti put ka Hrvatskoj.

Do subote nije bilo potvrde da se takve mjere doista i primjenjuju a u međuvremenu je reagirala i organizacija Amnesty International upozorivši kako bi ograničenje kretanja migranata i njihovo stavljanje u neku vrstu pritvora predstavljalo drastično kršenje njihovih ljudskih prava.

“Strani državljani, uključujući osobe koje su neregularnim putem ušle u BiH, a koje se nalaze na teritoriju BiH, uživaju ista ljudska prava i zaštitu kao i državljani BiH. Svaki pokušaj da se na bilo koji način kolektivno ograniče prava ovih osoba bi bio diskriminirajući”, stoji u izjavi koju je objavio središnji ured Amnesty Internationala u Londonu.

Ucitavanje vijesti

BIH

Prosvjednici u Bihaću tražili zatvaranje migrantskih logora i odlazak ilegalnih migranata

Published

on

Nekoliko stotina prosvjednika okupilo se u petak pred centrima za prihvat ilegalnih migranata u Bihaću tražeći zatvaranje tih logora i odlazak migranata a skup je protekao bez izgreda ali uz pojačane mjere sigurnosti koje je poduzela policija.

Bez posebnih govora provjednici su pred logorom Bira koji je u samom Bihaću istaknuli transparente na kojima su na engleskom bile ispisane poruke “Idite kući”, “Oslobodite Bihać” i “Una je naša ” koje su bile upućene migrantima ali i Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) koja upravlja bihaćkim logorima i pomaže ilegalnim migrantima.

Prema posljednjim dostupnim podacima u logoru Bira trenutačno boravi nešto više od 1800 ilegalnih migranata.

Policija je zapriječila prolaz glavnim ulazom a nakon okupljanja koje je trajalo nepuna dva sata prosvjednici su se razišli.

Unatoč ranijim najavama o poduzimanju oštrijih sigurnosnih mjera bihaćka policija u petak nije uspostavila sustavnu kontrolu izlaska i ulaska migranata u logore.

IOM je nastavio svoje redovite aktivnosti i osigurava rad i Bire kao i logora Miral.

Ucitavanje vijesti

BIH

Ključno ojačati granicu na istoku da bi nadzirali ilegalne migracije – predsjedavajući vijeća ministara BiH

Published

on

Predsjedavajući vijeća ministara BiH Denis Zvizdić izjavio je u četvrtak kako će vlasti te zemlje nastojati ojačati granicu na istoku prema Srbiji i Crnoj Gori kako bi pokušali smanjiti ilegalne migracije, a tijekom zime će osposobiti dvije vojarne kako bi se u njoj mogli smjestiti migranti u primjerenijim uvjetima. 

“Ponovo ćemo poslati jedan integrirani dokument prema Predsjedništvu BiH i očekujemo da će on naići na potporu, što bi nam znatno pomoglo u potpunom nadzoru ilegalnih migracija. Fokus mora ostati na zaštiti istočne granice BiH kako bi se nadzirao priljev ilegalnih migranata“, rekao je Zvizdić. 
Rekao je kako do sada nije prihvaćeno nekoliko prijedloga vijeća ministara BiH da se na granici sa Srbijom i Crnom Gorom rasporede pripadnici drugih policijskih agencija, uključujuči i entitetskih i županijskim MUP-ova, ali i pripadnika oružanih snaga BiH, čemu se protivila srpska strana u BiH. 
Zvizdić je dodao kako je vijeće ministara BiH tražilo od Predsjedništva BiH suglasnost za potpisivanje sporazuma s FRONTEX-om. 
„No, nažalost svi ti prijedlozi su odbijeni, upravo čini mi se od onih koji najviše govore o migrantskoj krizi i opasnosti od nje“, kazao je Zvizdić.

Po njegovim riječima tijekom zime će vlasti u BiH osposobiti dvije bivše vojarne kod Tuzle i Sarajeva u kojima bi bili daleko primjereniji uvjeti nego što su sadašnji privremeni migrantski centri u Unsko-sanskoj županiji. 
Izrazio je i očekivanje kako će Europska unija nastaviti financijski podržavati BiH oko smještaja ilegalnih migranata, ali i potaknuti zemlje članice EU da učinkovitije sprječavaju njihov prolazak prema Balkanu. 

U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskoj županiji, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više zastupnika je kritiziralo hrvatsku policiju zbog navodnog nasilnog vraćanja migranata, na što su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama. 

Iznesena i stajališta ravnatelja Granične policije BiH Zorana Galića koji je istaknuo da BiH ne nadzire migrantsku krizu. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije