Povezite se

Vijesti

U 39 mjeseci Plenkovićeve Vlade do sada promijenjeno 14 ministara

Objavljeno

-

U nešto više od 39 mjeseci mandata 14. Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nakon razrješenja Milana Kujundžića broj bivših ministara popeo se na 14, pri čemu je većina iz Banskih dvora otišla zbog afera uglavnom vezanih uz osobnu imovinu.

Od originalnog postava Vlade koja je s radom počela 19. listopada 2016., uz premijera Plenkovića danas su samo potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministar financija Zdravko Marić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je na početku rada Vlade bio ministar rada i mirovinskog sustava.

Posljednji je iz prvotnog Plenkovićevog tima “ispao” ministar zdravstva Kujundžić, a prvi su iz Vlade “potjerani” ministri iz kvote Mosta s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 11. rujna 2016. godine.

Njihova smjena, u travnju 2017. godine, ostala je zapamćena po Plenkovićevoj rečenici  – “Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju trojice Mostovih ministara”, nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću.

Iz Vlade tada odlaze Mostovi ministri – unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje, a potom i ministar uprave Ivan Kovačić koji sjednici Vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.

Slijedi formiranje nove parlamentarne većine u kojoj HDZ-ov partner postaje HNS te srednom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava.

HNS u Banske dvore dovodi dva ministra – na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio opterećen aferom navodnog plagiranja znanstvenog rada.

S mjesta predstojnika Ureda premijera Davor Božinović imenovan je za ministra unutarnjih poslova, Dražen Bošnjaković postaje ministar pravosuđa, Tomislav Ćorić s mjesta ministra rada i mirovinskog sustava odlazi za ministra zaštite okoliša i energetike, ministar rada postaje Marko Pavić, dok je za ministra uprave imenovan Lovro Kuščević.

Formiranje vladajuće većine s HNS-om nije se svidjelo HDZ-ovom Davoru Ivi Stieru koji zbog te suradnje daje ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.

Zbog afere “hotmail” odnosno događanja vezanih uz donošenje “lex Agrokora” iz Banskih dvora potom, u svibnju 2018., odlazi potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a novi je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Odlasku Dalić prethodio je snažan pritisak oporbe koja je Plenkovića i Dalić optuživala za pogodovanje određenim interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, tzv. “skupini Borg”.

Plenković je na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o prihvaćenoj ostavci Dalić, rekao da je Vlada angažirala stručnjake izvan sustava državne uprave da pripreme izbjegavanje niza stečajeva ne samo Agrokora i kompanija u njenom sustavu već i brojnih drugih povezanih kompanija.

Dalić je u takvim okolnostima, rekao je, konzultirala ljude koji su mogli pomoći u kratkom roku, koji se nisu mogli naći unutar sustava državne uprave.

Sljedeća veća rekonstrukcija u Plenkovićevoj Vladi rezultat je nekretninsko-imovinskih “dubioza” više ministara te premijer u srpnju prošle godine u nekoliko dana razrješuje Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Lovru Kuščevića, a Nadu Murganić zbog niza problema u sektoru socijale, dok je neopozivu ostavku podnio Goran Marić.

Marić je o svojoj ostavci javnost izvijestio u Novom Vinodolskom nakon što je kao ministar potpisao ugovore o darivanju nekretnina. “Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao kao ministar državne imovine”, rekao je tada.

U rekonstruiranu Vladu ulaze Marija Vučković kao ministrica poljoprivrede, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU postaje Marko Pavić kojega na mjestu ministra rada i mirovinskog sustava zamjenjuje Josip Aladrović, ministrom uprave imenovan je Ivan Malenica, a ministricom za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, dok za ministra državne imovine dolazi Mario Banožić.

U tom je paketu umjesto Pejčinović-Burić ministrom vanjskih poslova imenovan Grlić-Radman, budući da je ona otišla na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, a Davor Božinović i Zdravko Marić imenovani su i za potpredsjednike Vlade.

Još se tada nagađalo da će Plenković smijeniti i ministra Kujundžića koji je cijelo vrijeme mandata bio prozivan zbog lošeg stanja u zdravstvu, no smjena je uslijedila nakon brojnih nejasnoća vezanih uz imovinu njegove obitelji, a premijer je razrješenje obrazložio riječima da se Kujundžić “u ovom trenutku nije mogao fokusirati na bitne teme u zdravstvu”.

Na pitanje osjeća li se odgovornim zbog činjenice da je osam ministara u njegovoj Vladi smijenjeno zbog afera, Plenković je odgovorio da ga zabrinjava fenomen koji je posebno izražen u zadnje tri i pol godine.

“Zabrinjava me fenomen da se toliko jako krene aktivnostima medija tresti ministre, tako da je fokus rada Vlade na neki način u nekom obrambenom stavu, a mi nismo tu da imamo obrambeni stav, već proaktivni stav da rješavamo probleme društva. Bilo je svega i prije, ali baš ovoliko toga nije bilo”, poručio je.

Svijet

Najmrtonosniji dan u Francuskoj, prijeđena granica od 3000 umrlih

Published

on

U ponedjeljak je u Francuskoj prijeđena granica od 3000 umrlih od koronavirusa sa 418 slučajeva samo u posljednjih 24 sata, najviše u jednom danu od početka epidemije, objavila je vlada.

Broj umrlih od 1. ožujka skočio je 16 posto na 3024, a broj pacijenata na intenzivnoj skrbi više od deset posto na 5107 nakon dva dana pada.

Ukupan broj hospitaliziranih je gotovo 21.000 (ili 1592 više nego u nedjelju), među kojima veliki priljev teških slučajeva na reanimaciji (424) gdje je do sada primljeno 5056 pacijenata.

Gneralni direktor francuskih zdravstvenih službi (DGS) Jérôme Salomon objavio je bitno veći broj od 5107 hospitaliziranih pacijenata na reanimaciji, ili 75 više u 24 sata.

“To su pacijenti s respiratornim problemima ili pate od nekog drugog zatajenja”, precizirao je. Među tim pacijentima 34 posto ih je mlađih od 60 godina, a 64 oboljelih imaju manje od 30 godina.

U parškoj regiji Ile-de-France, koja je sada najpogođenija i očekuje vrhuac ovog tjedna, 954 umrlih je zabilježeno u bolnicama (+147) i 1792 je na reaniaciji (+124). Hospitalizirano je 597 pacijenata kojih sada ukupno ima 7689.

Ranije najjače zahvaćena pokrajina Grand Est zabilježila je do ponedjeljka navečer 3950 hospitalizacija, od kojih 844 na reanimacji i 919 umrlih u bolnicama.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Divjak: Ukidanje mature posljednja opcija, esej se neće pisati u svibnju

Published

on

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da je ukidanje mature apsolutno posljednja opcija, najavila je kako je izgledno da maturanti neće pisati esej u svibnju, te da će im se u svibnju omogućiti pisanje probnog eseja online, što će im, smatra, biti povratna informacija o tome koliko su spremni.

Ministrica Divjak gostovala je u ponedjeljak navečer u RTL-u Danas i odgovorila na nekoliko aktualnih pitanja o situaciju u obrazovanju i školi na daljinu, kao i o situaciji vezanoj uz maturante, rekavši kako je Ministarstvo svjesno da “maturantima treba izići u susret”.

Izgledna odgoda pisanja eseja u svibnju, ukidanje mature posljednja opcija

Na pitanje kakva će biti matura ove godine, ministrica je podsjetila kako je Ministarstvo učinilo iskorak i maturantima su omogućene pripreme za maturu na RTL-u 2 svake subote.

“Međutim, sada je izgledno da pisanje eseja, koje je bilo planirano za svibanj, neće biti u svibnju, odnosno prebacit će se u neki od sljedećih termina, a u terminu u svibnju omogućit ćemo maturantima da pišu probni esej i tako imaju povratnu informaciju o tome koliko su spremni”, rekla je Divjak. Dodala je da će se esej pisati online što zapravo znači da će se, istaknula je, “malo testirati i tehnologija”.

Istaknula je kako, u svakom slučaju u Ministarstvu imaju “osjećaj za to da maturantima treba izaći u susret, ali i oni moraju razumjeti da se ne uči samo za maturu nego i za kompetencije koje su im važne u njihovu daljnjem školovanju”.

Na primjedbu kako neki maturanti smatraju da bi ove godine trebalo ukinuti maturu, ministrica je odgovorila da bi ukidanje mature trebalo biti apsolutno posljednja opcija jer, objasnila je, postoji puno drugih scenarija koji maturu stavljaju u kontekst, a jedna od njih je svakako odgoda.

Dodala je kako postoje različite modifikacije iako su ispiti za maturu već sada pripremljeni – pripremio ih je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ali oni, ustvrdila je “nisu uklesani u kamen”, što znači da su modifikacije moguće.

Ocjenjujmo ono što je bitno

Ministrica Divjak osvrnula se i na pitanje ocjenjivanja i objasnila kako je Ministarstvo ostavilo dva tjedna za prilagodbu te će krajem idućega tjedna, a možda i prije, školama poslati upute.

Ali, istaknula je, treba razumjeti da je ovo razdoblje u kojemu je važno da se nastava na daljinu dobro uhodala, da se prati rad učenika, a što se tiče uputa za ocjenjivanje i vrednovanje rekla je kako su možda tri naglaska najvažnija.

S tim u vezi je i poručila: “Ocjenjujmo ono što je bitno i, već sada u nastavi na daljinu, oslobodimo u ovo vrijeme sadržaje od nepotrebnih detalja i usmjerimo se na bitno, i to je prvo”.

Drugo je da se mora vrednovati, kao što se naglašavalo u reformi, problemsko rješavanje, kritičko razmišljanje, a ne jesu li učenici  ‘skladišta podataka’, te da se, kao treće, iskoriste mogućnosti nastave na daljinu.

Na pitanje koliko je izgledno da će školska godina završiti na daljinu, ministrica je odgovorila kako je sve spremno da školska godina i završi kroz nastavu na daljinu.

“Imamo i te scenarije pa je to važno da ovu situaciju shvatimo kao novu realnost u kojoj smo se dobro snašli, a sada ćemo korak po korak i ovu školsku godinu regularno dovesti do kraja”, rekla je Divjak.

Što se pak tiče mogućnosti da se zbog nedavnog štrajka prosvjetnih djelatnika i sadašnje epidemije koronavirusa, školska godina produži, ministrica je odgovorila da je već sada nadoknađeno ono što je izgubljeno zbog štrajka.

Kada je pak riječi o koronavirusu, Divjak je podsjetila da se najveći broj europskih zemalja nije odmah snašao i imali su tjedan do dva dana odgode nastave, dok smo se mi u Hrvatskoj odmah snašli.

Ali, zaključila je, ipak treba uzeti u obzir da je ova situacija za sve nova, da se radi dobar posao, iako još nemamo informacije hoćemo li se i kada ćemo se eventualno vratiti u školske klupe, za sve postoje scenariji, kao što smo i u kratkom roku napravili ono što je potrebno za početak nastave na daljinu.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Broj korisnika Skypea porastao 70 posto zbog koronavirusa

Published

on

Broj ljudi koji koriste Microsoftovu aplikaciju Skype za video pozive povećao se 70 posto u zadnjih mjesec dana i dosegao 40 milijuna, jer ljudi više vremena provode kod kuće zbog pandemije koronavirusa, objavio je u ponedjeljak Microsoft

Minute razgovora putem Skypea porasle su 220 posto u odnosu na mjesec dana prije, objavila je kompanija na svojem blogu.

Microsoft dodaje da rebrendira svoj popularni paket Office 365 u Microsoft 365 od 21. travnja, s novim značajkama uključujući aplikaciju za obiteljsku sigurnost koja pomaže u upravljaju vremenom provedenom ispred ekrana.

Vrijednost dionica tvrtki koje se bave video komunikacijama kao što je Zoom Video Communications i nekoliko tvrtki u sektoru video igara zadnjih su dana porasle budući da se očekuje da će milijuni ljudi provesti tjedne, ako ne i mjesece, izolirani u svojim domovima.

Microsoft je dodao i nove značajke u aplikaciju Microsoft Teams, koju svaki dan koristi više od 44 milijuna ljudi, promičući korištenje te aplikacije za chat na radnom mjestu među članovima obitelji i prijateljima.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije