Američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzdrmao svjetsku javnost svojim najnovijim televizijskim obraćanjem, u kojem je proglasio gotovo potpunu vojnu pobjedu nad Iranom, ali istodobno zaprijetio eskalacijom koja bi tu zemlju mogla doslovno izbrisati s modernih zemljovida. Iako rat ulazi u svoj peti tjedan, stanar Bijele kuće odbio je ponuditi konkretan datum završetka operacija, služeći se pritom retorikom koja balansira između trijumfalizma i najave totalnog uništenja. Dok on tvrdi da SAD u rukama drži sve karte, sirene koje su se tijekom govora oglasile u Dohi i Tel Avivu podsjetile su svijet da iranska strana, unatoč gubicima, još uvijek ima načina za sijanje kaosa.
Vojna dominacija i neodređeni rokovi
U svom devetnaestominutnom govoru iz Bijele kuće, prvom takve vrste od početka sukoba potkraj veljače, Trump je ustvrdio da su iranska mornarica i zrakoplovstvo praktički prestali postojati. Prema njegovim riječima, američke su snage uspješno onesposobile ključne balističke i nuklearne programe Teherana, čime su strateški ciljevi gotovo ispunjeni. Ipak, unatoč tvrdnjama o neutralizaciji iranske vojne moći, predsjednik je najavio nastavak žestokih udara tijekom sljedeća dva do tri tjedna. Ovakva kontradikcija ostavila je saveznike i analitičare u nedoumici oko toga što se zapravo želi postići daljnjim bombardiranjem ako je neprijatelj, kako se tvrdi, već poražen.
Energetska kriza i sudbina Hormuškog tjesnaca
Jedno od najkritičnijih pitanja koje je u govoru ostalo bez jasnog odgovora jest status Hormuškog tjesnaca, ključne točke za globalnu opskrbu naftom koju je Iran blokirao. Trump je prilično nonšalantno izjavio da će se tjesnac otvoriti prirodno nakon završetka rata, prebacujući odgovornost za njegovu zaštitu na zemlje koje su izravno ovisne o toj nafti. Kritizirao je saveznike, napose one unutar NATO-a, zbog manjka inicijative u osiguravanju plovnih puteva, čak i uz suptilnu prijetnju povlačenjem iz saveza. Dok predsjednik uvjerava američke građane da će cijene goriva uskoro pasti, tržišta su reagirala suprotno te su cijene nafte i dolara porasle odmah nakon njegova obraćanja.
Između diplomatskih pregovora i povratka u prošlost
Retorika o vraćanju Irana u kameno doba, ako novi čelnici te zemlje ne pristanu na američke uvjete, izazvala je najoštrije reakcije međunarodne zajednice. Trump je jasno dao do znanja da su na meti sljedećih napada elektroenergetski sustav i cjelokupna naftna infrastruktura, što bi značilo potpuni kolaps iranske ekonomije. Iako tvrdi da su razgovori u tijeku, predsjednikovi se stavovi mijenjaju iz dana u dan, od izjava da dogovor uopće nije nužan do ultimatuma o potpunoj kapitulaciji. Istodobno, dok javno mnijenje u SAD-u pokazuje sve veće nezadovoljstvo ratom, administracija razmatra rizične opcije poput kopnene invazije na otok Harg ili fizičkog oduzimanja preostalih zaliha uranija. Sve to upućuje na to da bi se ovaj sukob, unatoč obećanjima o brzom kraju, mogao pretvoriti u još jednu dugotrajnu bliskoistočnu sagu.