Povezite se

Vijesti

Trump: Srbija i Kosovo pristale normalizirati gospodarske odnose

Objavljeno

-

Srbija i Kosovo pristale su na normalizaciju gospodarskih odnosa, rekao je američki predsjednik Donald Trump u petak i pohvalio “veliko postignuće” do kojeg je došlo 12 godina nakon što je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije. 

“Srbija i Kosovo su se obvezale na normalizaciju gospodarskih odnosa”, rekao je Trump. “Dvije su zemlje, usredotočivši se na stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast, uspjele postići veliki iskorak”, ocijenio je američki predsjednik.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u petak da ima još puno neslaganja između Srbije i Kosova, ali normalizaciju gospodarskih odnosa smatra “velikim korakom naprijed”, prenosi agencija Reuters.

Kosovski premijer Avdulah Hoti rekao je da bi postignut sporazum sa Srbijom korak naprijed koji bi “trebao voditi uzajamnom priznanju dviju zemalja”.

Trump je, govoreći u Ovalnom uredu prije susreta s liderima Srbije i Kosova, također rekao da se Srbija obvezala preseliti svoje veleposlanstvo u Jeruzalem te da su Kosovo i Izrael pristali uspostaviti diplomatske odnose.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u petak navečer objavio da će Srbija preseljenjem svog veleposlanstva u Jeruzalem postati “prva europska zemlja” koja će poći za primjerom Sjedinjenih Država.

“Zahvaljujem mom prijatelju, predsjedniku Srbije (…) na odluci da prizna Jeruzalem prijestolnicom Izraela i da onamo preseli veleposlanstvo svoje zemlje”, navodi se u Netanyahuovu priopćenju na hebrejskom, dodajući da će se veleposlanstvo preseliti “do srpnja 2021.”

Netanyahu je objavio kako je i Kosovo pristalo otvoriti svoje veleposlanstvo u Jeruzalemu čime je postalo prva većinski muslimanska zemlja koja je to učinila, izvijestio je Reuters.

Izaslanstva Beograda i Prištine sastala su se u četvrtak i petak u Washingtonu u nastavku dijaloga o normalizaciji odnosa.

Domaćini dvodnevnih razgovora u Bijeloj kući su specijalni izaslanik predsjednika SAD-a za pregovore Kosova i Srbije Richard Grenell i savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O’Brien.

O’Brien je izjavio da je uvjeren da će, kako gospodarski odnosi budu jačali, “doći i do političkih rješenja”.

Kosovo i Srbija potpisali su u siječnju ove godine pismo namjere o ponovnoj uspostavi zračne linije između Beograda i Prištine, koja je u prekidu 21 godinu, a kasnije i o razvoju željezničkog i cestovnog prometa.

To je postignuto u vrijeme blokade dijaloga koji Kosovo i Srbija, pod okriljem Europske unije, vode od 2011.

Zastoj u dijalogu počeo je u studenom 2018, kada su kosovske vlasti uvele stoostotne carine na uvoz iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koje je novi kosovski premijer Avdulah Hoti ukinuo u lipnju.

Iako stalno naglašava da je spreman na kompromis, službeni Beograd ustraje u tome da nikada neće priznati neovisnost Kosova, koju je bivša srbijanska pokrajina, uz snažnu potporu Zapada, jednostrano proglasila 2008. godine.

Crna Kronika

Požar na trajektu “Moli” u šibenskom TEF-u još nije ugašen

Published

on

Požar na starom trajektu “Moli” privezanom na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku, koji je planuo u jučer u 5,30 sati, još nije ugašen, doznaje se u ponedjeljak ujutro u Centru 112 Šibensko-kninske županije.

“Vatrogasci su dežurali cijelu noć i još su tamo. Trenutno ih je na terenu četvero s dva vozila. Oni i dalje ne mogu ući u brod već samo hlade oplatu jer je to jedino što u ovom trenutku mogu”, kazali su u Centru 112.

Dojavu o požaru broda na prostoru TEF-a šibenske hitne službe zaprimile u nedjelju u ranim jutarnjim satima te vatrogasci od tada nisu napuštali mjesto požara.

“Nema značajnijih promjena ni na bolje ni na gore. U potpalublju još uvijek tinja i temperatura je previsoka da bi vatrogasci mogli pristupiti žarištu požara. Puno je tamo drvenog interijera i nezgodno je za saniranje”, kazao je sinoć zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Šibenik Volimir Milošević.

Nakon što ugase požar i provjetre brod, bit će izvršeno pretraživanje unutrašnjosti kako bi se utvrdilo je li tko boravio na brodu u trenutku izbivanja vatre.

Točni uzroci požara bit će utvrđeni naknadno nakon gašenja.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Nakladnicima opomene zbog otkrivanja identiteta maloljetnih žrtava

Published

on

Vijeće za elektroničke medije (VEM) lani je medijskim nakladnicima izreklo petnaest upozorenja i opomena zbog kršenja prava na zaštitu maloljetnika, a od kojih se čak deset odnosilo na otkrivanje identiteta djece – žrtava različitih oblika nasilja.

Iako se brojni mediji pozivaju na profesionalne i etičke standarde te navode da se ”ustežu od objavljivanja bilo kojeg elementa koji bi doveo do identifikacije maloljetnika kao žrtve”, uključivši čak i identitet osumnjičenog pedofila u najnovijem slučaju u Zagrebu, VEM ističe kako su mediji lani najviše zakazali u ”slučaju Pag”.

U izvještavanju o tom tragičnom događaju u kojem je otac bacio svoje četvero djece s balkona, čak pet televizija i četiri portala objavilo je pojedinosti iz obiteljskih odnosa i privatnog života djece koje bi mogle dovesti do prepoznavatelja maloljetnika i ugrožavanja njegove dobrobiti, ističu u VEM-u.

Podaci koji mogu dovesti do prepoznavanja i ugrožavanja dobrobiti djece

”Te pojedinosti obuhvaćaju podatke kao što su ime i prezime oca djece, dob i zanimanje, videozapise koje prikazuju oca djece do adrese kuće u kojoj se tragedija dogodila. Navođenjem ovih informacija nedvojbeno je utvrđeno da su ti mediji objavili dovoljno osobnih podataka koji mogu dovesti do prepoznavanja i ugrožavanja dobrobiti djece”, navodi se u izvješću.

Pozivajući se na zakonske odredbe, ističu kako nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18 godine uključenog u slučajeve bilo kojeg nasilja niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.

”Vijeće je smatralo nespornim da medijska prezentacija djece žrtava nasilja dovodi do njihove sekundarne viktimizacije”, zaključuju u VEM-u.

Kako se navodi u izvješću rada Agencije za elektroničke medije u 2019. redoviti nadzor programa primarno je bio usredotočen na odredbe Zakona o elektroničkim medijima koje se odnose na zaštitu maloljetnika te dodatno propisanim pozakonskim aktom – Pravilnikom o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima.

Sporni filmovi i zabavne emisije

Nadzor je u prvom redu obuhvaćao filmove i zabavne emisije u kojima se utvrđuje prisutnost grubog nasilja, seksa, vulgarnih izraza i prizora, prizora zloporabe opijata, duhana u štićenom vremenu objavljivanja, odnosno, ako je riječ o elektroničkim publikacijama, na naslovnim stranicama.

Kada je riječ o informativnim programima, u pogledu zaštite maloljetnika nadzor je usredotočen na otkrivanje slučajeva u kojima uznemirujući prizori nasilja nisu najavljeni prethodnim upozorenjem ili se objavljuju informacije o maloljetnicima uključenima u različite oblike nasilja.

U vrijeme najave raspravljanja o tom izvješću u Hrvatskom saboru, u dijelu medija otkriven je najnoviji slučaj nasilja nad maloljetnicima u kojem se reporter – povremeni vanjski suradnik jednih dnevnih novina sumnjiči za pedofiliju.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

SOA: Sigurnosna situacija u RH stabilna

Published

on

Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj je stabilna, a u 2019. nije bilo događaja ni pojava koji bi značajnije ugrozili sigurnosne prilike u zemlji, navodi se u izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za prošlu godinu.

Trenutno ne postoje naznake ni vidljivi potencijali značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika. Teroristička prijetnja Hrvatskoj je i dalje je niska. Iako se mogućnost terorističkog napada ne može isključiti, tijekom 2019. godine u Hrvatskoj nije bilo indikatora koji bi ukazivali na povećanje terorističke prijetnje, stoji, među ostalim, u javno objavljenom izvješću SOA-e za 2019.

Ekstremizam u Hrvatskoj nema snagu ni potporu javnosti

Najveći rizik po pitanju terorističke prijetnje predstavljaju regionalni sljedbenici i simpatizeri islamističkih terorističkih organizacija te povratnici iz Sirije/Iraka. Od ukupno sedam osoba (dvojica muškaraca i pet žena) koje su otišle na područje pod kontrolom ISIL-a, a koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, prema raspoloživim podacima dvojica muškaraca i jedna žena su poginuli tijekom 2017. i 2018. godine u Siriji/Iraku, a ostale žene su još uvijek u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih

SOA u izvješću navodi kako ni  jedna vrsta ekstremizma nema pokretačku snagu niti potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka, izazivanje nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera. Ekstremističke skupine su malobrojne, neorganizirane i sa slabom potporom javnosti.

Iako se u zapadnoj Europi suočavaju s jačanjem tzv. desnog ili antiimigracijskog ekstremizma, u Hrvatskoj trenutačno ne postoji ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam. Unatoč tome što se islamistički radikalizam proširio na jugoistoku Europe sa značajnim brojem pristalica, u Hrvatskoj je ostao marginalan i ne predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost. U Hrvatskoj se islamistički radikalizam svodi na nekoliko desetaka osoba salafističkog opredjeljenja te ne pokazuje naznake zagovaranja nasilja.

Za europska društva sigurnosni rizik predstavlja povratak “džihadista”. Iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva u Siriju i Irak otišlo je ukupno oko 1000 osoba, a većina njih se pridružila ISIL-u. Od tog broja poginulo je oko 25 posto, 30 posto ih se još nalazi na tom području, dok se oko 45 posto vratilo u matične države jugoistočne Europe. Tijekom 2019. godine u države hrvatskog jugoistočnog susjedstva vratilo se 136 osoba iz Sirije, od kojih je najmanje 12 boraca ISIL-a, dok su ostalo žene i djeca.

Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu

Tijekom 2019. godine detektirano i zaustavljeno pet sofisticiranih državno sponzoriranih kibernetičkih APT napada, među kojima su bili i napadi na ministarstva vanjskih i europskih poslova te obrane. U 2020. trend učestalih kibernetičkih APT napada  je još intenzivniji, a dodatno je pojačan različitim načinima iskorištavanja pandemije COVID-19 za provedbu kibernetičkih napada. Kao i prošlih godina bilježi se trend rasta  kibernetičkog kriminala te je SOA pokrenula i posebni Centar za kibernetičke tehnologije i projekt zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora.

SOA ističe kako je intenzivirana suradnja pripadnika domaćih s regionalnim kriminalnim skupinama a posebno je aktivna suradnja na području krijumčarenja narkotika. Podsjećaju kako je ovog rujna u međunarodnoj policijskoj akciji na Kanarskim otocima  uhićeno više hrvatskih državljana koje se sumnjiči za krijumčarenje većih količina kokaina jedrilicom za prekooceansku plovidbu. Kokain je bio namijenjen europskom ilegalnom narko tržištu. U izvješću se navodi kako je pritisak ilegalnih migracija potaknuo rast krijumčarenja ljudi a kao i ranijih godina prisutne su pojave pokušaja krijumčarenja oružja preko hrvatskog teritorija  na ilegalna tržišta zapadne i sjeverne Europe.

Sigurnosne prilike u jugoistočnom okruženju Hrvatske i dalje su nestabilne

U izvješću se, uz ostalo, navodi da su sigurnosne prilike u jugoistočnom okruženju Hrvatske i dalje nestabilne, da su ta područja još opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i društvenim izazovima.

Vjerski i nacionalni ekstremizam i dalje opterećuje društva država jugoistočnog susjedstva. I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore. Ovaj se ekstremizam javno očituje kroz istupe i okupljanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija, kao i korištenjem drugih javnih okupljanja, u kojima se, uz ekstremističke poruke, uništavaju i hrvatski državni simboli.

Velikosrpski ekstremizam promiče i poruke protiv širenja Europske unije i NATO-a na jugoistok Europe uz isticanje privrženosti Rusiji.

Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik. Dodatni sigurnosni rizik predstavlja i povratak „džihadista“ iz Sirije/Iraka u matične države od kojih su brojni na ratište otišli upravo iz navedenih enklava. Ove dvije pojave mogle bi utjecati na dodatni stupanj radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama.

Hrvati u BiH ugroženi i zbog iseljavanja

Položaj Hrvata u BiH u političkom smislu obilježava nastojanje da se ispune svi elementi koji ga čine konstitutivnim narodom te da se postigne, ustavom BiH predviđena, puna jednakopravnost s ostala dva naroda. Uz političke okolnosti, Hrvati u BiH suočeni su s trendom ekonomskog iseljavanja čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH.

Unatoč ukupnom smanjenju, u zadnje tri godine povećava se broj migranata na balkanskoj (istočnomediteranskoj) ruti. Po podacima Frontexa, tijekom 2019. na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46 posto više nego godinu ranije. Broj ilegalnih migranata na tzv. balkanskoj ruti po godinama (izvor: Frontex) Po podacima IOM-a za 2019. godinu, na balkanskoj ruti od ukupnog broja migranata njih 24% dolazi iz Pakistana, 18% iz Afganistana, 10% iz Sirije, 9% iz Maroka, 8% iz Iraka, a 31% iz ostalih država Azije i Afrike.

LNG terminal ojačat će energetsku sigurnost RH i država okruženja, navodi se  ističe da postojeće stanje u Hrvatskoj zahtijeva smanjivanje ovisnosti o uvozu energenata, diverzifikaciju dobavnih pravaca  radi jačanja energetske sigurnosti i smanjivanja ranjivosti te podložnosti vanjskim utjecajima, kao i korištenje novih tehnologija zasnovanih na obnovljivim resursima.

Korupcija i gospodarski kriminal sputavaju razvoj i prosperitet

Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te javnim tvrtkama, uz sve negativne društvene posljedice, predstavlja značajnu prijetnju za gospodarski razvoj RH te ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje javne financije i oštećuje državni proračun.  Posebno rizično područje na području suzbijanja korupcije i gospodarskog kriminala predstavljaju, ističe se, procesi javne nabave i njihova zloporaba.

Zbog velikih iznosa i složenosti projekata, koruptivnim rizicima izloženi su i veliki infrastrukturni projekti, uključujući i one koji se financiraju iz fondova EU. Prisutan je i interes za ulaganje kapitala nepoznatog porijekla u RH, pri čemu postoji rizik da se radi o „pranju“ nezakonito stečenog novca, stoji, uz ostalo, u izvješću.

Iako nepovoljna demografska struktura i trendovi demografskih procesa u Hrvatskoj ne predstavljaju izravnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti, procjenjuje se da će njihov nastavak dugoročno opteretiti daljnju dinamiku društvenog i gospodarskog razvoja zemlje.

U izvješću se, među ostalim, navodi da je strano obavještajno djelovanje prema Hrvatskoj izraženo u kontekstu članstva u EU i NATO-u te hrvatskoj ulozi u stabilizaciji jugoistoka Europe. U sklopu stranog obavještajnog djelovanja odvija se i informacijsko djelovanje prema Hrvatskoj tako da se u informacijski i medijski prostor plasiraju fragmentirani podaci, lažne ili iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja i/ili mijenjati svijest i stavovi kod javnosti.

 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije