Povezite se

Svijet

Trump smatra kako zaslužuje Nobelovu nagradu

Objavljeno

-

EPA/ERIK S. LESSER

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je rekao kako bi trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir zbog mnogih stvari, no da se ona ne dodjeljuje pošteno. 

Pakistanski novinar je nakon susreta američkog čelnika s pakistanskim premijerom Imranom Khanom na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku upitao Trumpa: “Ako riješite teško pitanje Kašmira, hoćete li dobiti Nobela?”. 

“Trebao bih dobiti Nobelovu nagradu za mnoge stvari, ako bi je davali pravedno, što ne rade”, odgovorio mu je američki predsjednik. 

“Dali su je Obami odmah nakon što je postao predsjednik i nije imao nikakve ideje zašto ju je dobio. Moram reći da je to jedina stvar u kojoj sam se slagao s njim”, dodao je Trump. 

On je i ranije isticao da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir zbog svoje politike prema Siriji i Sjevernoj Koreji. 

Japanski list Asahi je u veljači pisao kako ga je za to priznanje zbog pregovora sa Sjevernom Korejom nominirao japanski premijer Shinzo Abe nakon što je dobio zahtjev američke vlade da to napravi. 

Trump je tada kazao kako mu je japanski premijer dao “najljepšu kopiju” te nominacije, napisanu na pet stranica.

Na stranici Nobelove zaklade navodi se da nominaciju za Nobelovu nagradu može podnijeti bilo koja osoba koja udovoljava kriterije za nominaciju, što uključuje i postojeće čelnike država.

Svijet

Priština uvela nove restriktivne mjere za uvoz iz Srbije

Published

on

Beograd

Kosovska vlada zabranila je uvoz robe iz Srbije ako na dokumentima ne piše “Republika Kosovo”, obavila je u nedjelju Priština, potez koji službeni Beograd smatra gorim od uvođenja pristojbi od 100 posto 2018. godine.

“Dijalog je na respiratoru”, izjavio je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, ilustrirajući odnose između Beograda nakon što se kosovska vlada odlučila na tu restriktivnu mjeru.

Njome se zabranjuje uvoz proizvoda ako na dokumentima nije naznačeno “Republika Kosovo” i uvodi obveza da svako vozilo s robom iz Srbije ima posebnu dozvolu.

“U trgovinskim odnosima sa Srbijom zabranjuje se uporaba dokumenata za poljoprivredne i industrijske proizvode koji koriste imena zemalja ili sadrže druge elemente, koji su u suprotnosti sa ustavom Kosova i kosovskim zakonodavstvom”, objavila je kosovska vlada.

Kosovo je 31. ožujka donijelo odluku o postupnom uvođenju recipročnih mjera Srbiji, koje bi trebale zamijeniti pristojbu od 100 posto na robu iz te zemlje što ju je 2018. uvela prethodna vlada Ramusha Haradinaja. Pristojba za robu iz Bosne i Hercegovine ukinuta je bez recipročnih mjera.

Dačić je srbijanskoj javnoj televiziji rekao kako bi prihvaćanjem novih mjera Srbija priznala Kosovo i upozorio da neće biti nastavka dijaloga dok je kosovska vlada ne povuče.

“Mi nemamo ni namjeru nastaviti dijalog dok se ne ukinu pristojbe i reciprocitet. To je neprihvatljivo za nas i negacija svih dogovora. Sa pravom očekujemo reakciju međunarodne zajednice”, istaknuo je.

Nakon što su najmanje dva kamiona s robom iz Srbije vraćena s granice s Kosovom, direktor vladina ureda za Kosovo Marko Đurić zatražio je hitnu reakciju međunarodne zajednice.

“Prištinska vlada je uvela novu trgovinsku blokadu za robu iz središnje Srbije. Ovaj protuzakoniti akt je protivan i zdravom razumu i podriva europske vrijednosti i egzistencijalne interese i Albanaca i Srba”, objavio je Đurić na Tvitteru.

Vlada prethodnog kosovskog premijera Ramusha Haradinaja uvela je je u studenom 2018. pristojbe od 100 posto na robu iz Srbije i BiH, kao odgovor na kampanju Srbije protiv prijema Kosova u u međunarodne institucije.

Taj potez prekinuo je dijalog Beograda i Prištine koji je vođen uz posredovanje Europske unije.

Nakon izbora na Kosovu u listopadu prošle godine, tadašnji oporbeni vođa, a danas tehnički premijer Albin Kurti obećao je ukinuti takse i zamijeniti ih reciprocitetom.

Novi specijalni predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda i Zapadni Balkan Miroslav Lajčak poručio je da je razočaran najnovijom odlukom kosovske vlade.

Lajčak je na Tvitteru objavio da jednostrani akti podrivaju mogućnost obnavljanja dijaloga i moraju se odmah povuči. Bruxelles očekuje da “obje strane u dijalogu primjenjuju i poštuju ranije sporazume“, rekao je Lajčak.

Briselski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine poptisan je 19. travnja 2013., a obje strane međusobno se optužuju za njegovo kršenje.

Ključna primjedba Beograda je da Priština nije provela obvezu formiranja Zajednice srpskih općina na Kosovu, što Srbija vidi ključnim za sigurnost i samoupravu Srba.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Brazil prelazi pola milijuna zaraženih koronavirusom

Published

on

Brazil je u nedjelju zabilježio 16.409 novih slučajeva zaraženih koronavirusom, povećavši tako ukupan broj zaraženih na 514.849, što je druga najgora epidemija COVID-a19 na svijetu, nakon Sjedinjenih Država, priopćilo je brazilsko Ministarstvo zdravstva.

U priopćenju se navodi i da je u posljednja 24 sata u Brazilu zabilježeno 480 novih smrtnih slučajeva, što je ukupno 29.314 smrtnih slučajeva. Tako je Brazil po broju smrtnih slučajeva četvrta zemlja, nakon Sjedinjenih Država, Britanije i Italije.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

VIDEO/Šef policije Minneapolisa ispričao se obitelji ubijenog crnca

Published

on

Schreenshot

Šef policije u Minneapolisu u četvrtak se ispričao obitelji nenaoružanog crnca koji je ovoga tjedna preminuo nakon što mu je bijeli policajac priu uhićenju koljenom prikliještio vrat, a zbog čega su izbili nasilni prosvjedi koji traju dvije noći.

Šef policije Medaria Arradondo rekao je da je njegov odjel doprinio “deficitu nade” diljem Minnesote čak i prije smrti 46-godišnjeg Georgea Floyda u ponedjeljak.

“Potpuno mi je žao zbog boli, slomljenosti i traume koju je smrt gospodina Floyda ostavila na njegovu obitelj, njegove najmilije i našu zajednicu”, rekao je.

Četiri policajca iz Minneapolisa otpuštena su zbog Floydove smrti nakon što je objavljena snimka incidenta. Snimka pokazuje Floyda kako u lisicama leži na podu licem prema dolje, stenjući, moleći za pomoć i ponavljajući: “Molim vas, ne mogu disati”, prije nego što se onesvijestio. Ubrzo nakon toga umro je u bolnici.

U srijedu navečer, prosvjednici u gradu su se sukobili s policijom koja je drugu noć zaredom upotrebljavala suzavac. Neredi, popraćeni s pljačkanjem i vandalizmom, počeli su nekoliko sati nakon što je gradonačelnik Jacob Frey apelirao na tužitelje da podnesu tužbu protiv bijelog policajca koji je srušio Floyda na pločnik.

Šef policije rekao je da je većina prosvjednika bila nenasilna, no da je bila skupina prosvjednika koja je bila fokusirana na izazivanje nereda.

Ministarstvo pravosuđa reklo je u četvrtak da je istraga policijske umiješanosti u Floydovu smrt “najviši prioritet.”

Brat žrtve, Philonise Floyd, rekao je CNN-u u četvrtak da je umoran od toga da “gleda kako crni čovjek umire.” Rekao je da razumije bijes ljudi, no apelirao je na prosvjednike da ostanu mirni.

“Policiji poručujem da želim da sve odrade ispravno, da krenu raditi svoj posao kako treba, jer to dosad nisam vidio”, rekao je Floyd.

U srijedu, američki predsjednik Donald Trump nazvao je Floydovu smrt “vrlo, vrlo tužnim događajem” nakon što su ga mediji upitali za to.

Glasnogovornica Bijele kuće, Kayleigh McEnany, u četvrtak je apelirala na prosvjednike da zaustave nasilje i pljačku.

“Svatko ima pravo prosvjedovati, nema sumnje u to, no to mora biti mirno… i u skladu sa zakonom”, rekla je Fox Newsu.

Ljudska prava

Ta afera podsjeća na slučaj Erica Garnera, također Afroamerikanca kojeg su ugušili policajci bijelci u New Yorku 2014. Taj slučaj je pridonio pojavi pokreta Black Lives Matter.

Garnerove riječi dok je umirao, “Ne mogu disati,” postali su slogan pokreta Black Lives Matter koji skreće pozornost na val ubojstava Afroamerikanaca od strane policajaca koji koriste neopravdanu smrtonosnu silu.

Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Michelle Bachelet, rekla je da američke vlasti moraju poduzeti mjere kako bi spriječili policajce od ubijanja nenaoružanih Afroamerikanaca.

“Uloga koju kod takvih smrti ima duboko ukorijenjena i raširena rasna diskriminacija mora biti pomno razmotrena i riješena”, izjavila je.

Peticija na stranici Change.org koja poziva vlasti da uhite i osude četvoricu policajaca dobila je više od 1.1 milijuna potpisa do četvrtka ujutro.

Grad je identificirao četvoricu policajaca pod imenima: Derek Chauvin, Thomas Lane, Tou Thao i J. Alexander Kueng.

Nije rečeno koji je policajac sa snimke prikliještio Floydov vrat, no lokalni mediji kažu da se radi o Chauvinu.

Chauvinov odvjetnik, Tom Kelly, rekao je Reutersu da nema što izjaviti glede incidenta.

2007. godine Chauvin je dobio opomenu zbog kršenja policijske politike snimanja i pravila uporabe kamera, sudeći prema disciplinskim dosjeima. 

The Minneapolis Star Tribune također piše da je Thao bio jedan od dvojice policajaca tuženih zbog pretjerane upotrebe sile. Slučaj je riješen vansudskom nagodbom za 25 tisuća dolara, poa novinama.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije