Povezite se

Svijet

Trump optužio bolnice za gomilanje respiratora

Objavljeno

-

EPA/Erin Schaff / POOL

Američki predsjednik Donald Trump optužio je u nedjelju bolnice za gomilanje respiratora kojih je zbog koronavirusa nedovoljno na raspolaganju diljem SAD-a, te naredio bolnicama koje ih neće koristiti da ih podijele.

Trump, kojega kritičari optužuju da pokušava prebaciti krivnju za vlastito loše postupanje s krizom, nije naveo nikakve dokaze kojima bi argumentirao svoje optužbe da bolnice gomilaju respiratorne uređaje. Nije jasno ni na koje je konkretno ustanove mislio.

“Neki zdravstveni radnici, neke bolnice … gomilaju uređaje, uključujući respiratore”, izjavio je američki predsjednik u Bijeloj kući nakon sastanka s korporativnim čelnicima. “Te respiratore moraju dati, osobito one bolnice koje ih nikada neće upotrijebiti”, dodao je Trump.

Samo dva dana ranije, pozivajući se na zakon o vojnoj proizvodnji iz Korejskoga rata, Trump je izvršio pritisak na General Motors kako bi proizvodio respiratore za pacijente oboljele od koronavirusa. Najveću američku automobilsku tvrtku optužio je kako “samo gubi vrijeme”.

U nedjelju je predsjednik bio naklonjeniji GM-u, ustvrdivši kako automobilski div “ulaže velike napore”.

Trumpova je administracija pod velikim pritiscima da poveća proizvodnju respiratora, nužnih za spašavanje života pacijenata s komplikacijama od covida-19.

Direktor Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti Anthony Fauci u intervjuu za CNN u nedjelju je procijenio da bi pandemija mogla odnijeti između 100 i 200 tisuća života u SAD-u.

Trump je 25. ožujka potpisao izvršnu naredbu koja zabranjuje gomilanje zaliha nužne medicinske opreme, uključujući respiratore i maske.

(Hina)

Svijet

Srbija i Crna Gora skinute s EU-ova popisa sigurnih zemalja

Published

on

Zemlje članice Europske unije odlučile su u utorak skinuti Crnu Goru i Srbiju s popisa trećih zemalja iz kojih se može putovati u EU bez ograničenja, zbog povećanog broja zaraženih koronavirusom, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Nakon isključenja Srbije i Crne Gore na popisu više nema nijedne europske zemlje iz koje se bez ograničenja može ulaziti u EU, osim možda  Gruzije, države koja se nalazi na granici između istočne Europe i zapadne Azije.
Na popisu je ostalo 13 zemalja: Alžir, Australija, Gruzija, Japan, Južna Koreja, Kanada, Kina, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Tajland, Tunis i Urugvaj.
Na sastanku Coreper-a (Odbor stalnih predstavnika zemalja članica EU-a) bilo je prijedloga da se s popisa maknu i Alžir i Maroko, ali to nije naišlo na potporu.
Zemlje članice EU-a odlučile su da će od 1. srpnja postupno početi ukidati ograničenja za ulazak na svoj teritorij iz trećih zemalja koje imaju sličnu ili bolju epidemiološku situaciju u pogledu koronavirusa.
Krajem prošlog mjeseca zemlje članice usvojile su preporuke s popisom od 15 zemalja iz kojih će se od 1. srpnja moći ulaziti u EU-u. To su bili Alžir, Australija, Crna Gora, Kanada, Gruzija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Južna Koreja, Tajland, Tunis i Urugvaj. Moći će ulaziti i građani Kine, ali pod uvjetom da Peking ukine ograničenja za ulazak državljana EU-a.
Popis se revidira i dopunjava svaka dva tjedna sukladno razvoju epidemiološke situacije. Ograničenja za putovanja mogu biti potpuno ili djelomično ukinuta ili ponovno uvedena za zemlje s popisa sukladno promjenama epidemiološke situacije.
Glavni kriterij za ulazak državljana trećih zemalja na područje Europske unije je broj novozaraženih na sto tisuća stanovnika u tim zemljama, a koji mora u prethodnih 14 dana biti “blizu ili ispod prosjeka EU-a”.
Također se traži stabilan ili opadajući trend novozaraženih. U obzir će se uzimati i pouzdanost i dostupnost podataka u trećim zemljama, kao i mjere koje se te zemlje uvele za građane zemalja Europske unije.
Za one zemlje koje se nisu našle na popisu, to jest za koje ograničenja za ulazak u EU i dalje vrijede, određene kategorije će kao i dosad moći ulaziti u EU, poput državljana EU-a i članova njihovih obitelji, osoba koje imaju dugoročno prebivalište u EU-u i članovi njihovih obitelji, zatim zdravstvenih radnika, onih koji rade u pograničnim zonama, koji su zaposleni u transportu roba itd.
Preporuke nisu pravno obvezujuće jer nadležnost u upravljanju granicama imaju isključivo zemlje članice, ali su važne zbog potrebe da zemlje članice djeluju koordinirano.
Zemlja članica EU-a ne bi trebala ukidati ograničenja za zemlje koje nisu na popisu, prije nego što se odluka o tome ne donese na koordiniran način.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Published

on

Dodao

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Prosvjed u Beogradu, incidenti ispred Skupštine Srbije

Published

on

U nekoliko gradova Srbije i u petak navečer održavaju se antivladini prosvjedi, potaknuti prije tri dana epidemiološkom i političkom situacijom u zemlji, a ispred Skupštine Srbije su nešto poslije 21 sat počeli incidenti.

Večeras je i prosvjednika i policije manje nego prethodnih dana. Ispred zgrade srbijanskog parlamenta postavljena je metalna ograda, a nakon što je stotinjak agresivnih prosvjednika pokušalo ući u parlament, na platou ispred zgrade Skupštine raspoređene su postrojbe žandarmerije i policije.

Prosvjed je počeo mirno, uz blokadu prometa ka središtu grada, a nekoliko skupina agresivnih prosvjednika, od kojih neki s ‘fantomkama’ na licu, bili su vrlo agresivni i prema izvjestiteljima beogradskih medija i u naguravanju potisnuli novinare sa stubišta ispred Skupštine.

Prosvjednici su razbili prozore na zgradi parlamenta.

Oko 21:45 policiji je počelo pristizati pojačanje.

Policija je ranije priopćila da je nakon napada i uboda nožem u svađi ispred parlamenta uhapšen napadač (47) koji je ozlijedio tridesetdvogodišnjeg muškarca. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije