Povezite se

Izdvojeno

Treba li nam uz oltar Domovini i spomenik Domovini ?!

Objavljeno

-

Pero Kovačević

Piše: Pero Kovačević

Iako Zagreb već ima Oltar domovine na Medvedgradu, Milan Bandić i Andrej Plenković odlučili su da moramo imati i Spomenik domovini.

Polaganjem kamena temeljca, u ponedjeljak ujutro započela je gradnja Spomenika domovini, vrijednog gotovo 35 milijuna kuna. Autor projekta je arhitekt Nenad Fabijanić, a gradnji spomenika na livadi između Gradske uprave i dvorane Lisinski, odnosno, nasuprot spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, nazočili su gradonačelnik Milan Bandić te predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković. Gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Vlade Andrej Plenković, očekivano, sretni su zbog početka gradnje Spomenika domovini. Bit će to spomenik za cijelu povijest, mjesto hrvatskog identiteta, temeljen na patnji i stradanjima, rekao je Bandić prilikom polaganja kamena temeljca. Plenković je, pak, dodao da spomenuta lokacija idealna za ovakav jedan spomenik, osobito zato što se nalazi preko puta spomenika Franji Tuđmanu.

Jesu li Andrej Plenković i Milan Bandić zabravili da imamo Oltar Domovine!?

Podsjetimo se Oltar domovine spomenik je svim palima u Domovinskom ratu. Spomenik je rad kipara Kuzme Kovačića, a nalazi se ispred južnog bedema na zagrebačkom Medvedgradu. Oltar domovine, otvorio je na Dan državnosti 30. svibnja 1994. predsjednik Franjo Tuđman kao mjesto na kojemu će svi moći odati poštovanje hrvatskoj domovini. Spomen obilježje tvore kamene kocke od različitih vrsta kamena i nejednake visine te šest staklenih plavih ploča, koje kao da su se po zemlji posložile u hrvatski grb. Na kamenim kockama isklesani su hrvatski motivi iz vremena kneza Branimira, Veliki križ, te stihovi hrvatske himne. Oko i na spomeniku položeno je 29 staklenih plavih i bijelih “kapi”. Kameni blokovi skulpture izgrađeni su od kamena iz svih hrvatskih županija. U sredini se nalazi “vječna vatra”. Predsjednik Franjo Tuđman je 1. studenog 1999. godine uz dan Svih svetih pohodio Oltar domovine na Medvedgradu, bio je to i njegov posljednji javni nastup prije smrti. Oltar Domovine je 2000. godine, dolaskom na vlast koalicijske vlasti Ivice Račana i Dražena Budiše te izborom Stjepana Mesića za predsjednika Republike stavljen izvan funkcije. Bila je to politika detuđmanizacije Hrvatske u kojima su Mesić, Račan, Budiša i drugi mnoga dostignuća Tuđmanove vladavine sustavno omalovažavali. Upravo zbog toga su krenuli sa stavljanjem izvan funkcije Oltara domovine. Politiku detuđmanizacije je vrlo zdušno nastavio Ivo Sanader i njegova Vlada, a očito je baštine Andrej Plenković i Milan Bandić. Od 2000. godine funkcija Oltara domovine, kao mjesta odavanja počasti državi i narodu, nije skroz vraćena. Nakon smrti predsjednika Tuđmana odmah je krenula inicijativa da se napravi drugi spomenik. Krenulo je to od Vlade Ivice Račana, prihvatio je to i Ivo Sanader, a tim su putem išle i sve druge Vlade nakon Račanove, odnosno, Sanaderove sve do Plenkovićeve Vlade. Nakon 2000. spomenik je pretrpio oštećenja, a staklene ploče su popucale. Godine 2006. dovršena je prva faza obnove ugradnjom lijevanih staklenih elemenata. Očito je politički razlog bio presudan za donošenje odluke osove Andrej Plenković- Milan Bandić za gradnju Spomenika domovini uz Oltar Domovine.

Spomenik domovini prvotno je trebao stajati 21 milijun kuna, ali kako se više može zaraditi na 35 milijuna nego na 21 milijun, odlučeno je da će spomenik na kraju stajati 35 milijuna. Zanimljivo da će jedan dio materijala za spomenik Domovini nabavit izvan Domovine. Iz Češke stižu cigle, a specijalni polimeri iz Nizozemske što je također primjereno za Domovinu. Spomenik će graditi kum Milana Bandića, izvjesni Milan Penava tj. njegova tvrtka Tigra. Stoga su i Milan Bandić i Andrej Plenković bili potpuno u pravu kad su na polaganju kamena temeljca kazali da će ovo biti spomenik hrvatskog identiteta, običaja i kulture i sjajno obilježje grada Zagreba koji obilježava Milan Bandić. Očito nam uz Oltar domovine nije trebao i Spomenik domovini koji Bandić i Plenković rade „sebi“

Izdvojeno

Gotovina: Jači smo i bolji ljudi, spremni promišljati i raditi za bolje sutra

Published

on

Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina poručio je u srijedu iz Knina povodom 25. obljetnice Oluje da smo kroz naučene lekcije iz povijesti postali jači i bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra.

“Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite povijesti jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra”, poručio je Gotovina sa središnje svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. 

Govoreći kao predstavnik branitelja, prisutnima je čestitao blagdan i spomendan, istaknuvši je da je Oluja, od koje je prošlo četvrt stoljeća, odredila budućnost domovine, početak kraja rata te uspostavu mira na ovim prostorima.

“Hrabrost, požrtvovnost, upornost i zajedništvo naših ljudi od početka Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra obrane Gojka Šuška, te svih načelnika Glavnog stožera, bile su presudne odlike da u posebno nepovoljnim i teškim ratnim okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, spremnu i sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavku za trajni mir”, poručio je.

Strahote rata u kolektivnoj svijesti naroda i temelju hrvatske državnosti

Gotovina je kazao da su strahote rata, godine patnji i stradanja nevinih, žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje, u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda, ugrađeni u temelje hrvatske državnosti.

“S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja, poginulih i umrlih suboraca, s dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji”, naveo je.

Poručio je kako se Hrvatska u 25 godina života u miru i sigurnosti, razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze.

“Zajedništvom svih nas, od prvih na čelu do najmanjih, ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena kojeg živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz Božju pomoć”, zaključio je Gotovina.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Gotovina: Nikada nije kasno učiniti dobro i pravedno

Published

on

Nikada nije kasno učiniti dobro i pravedno, poručio je general Ante Gotovina nakon što je predsjednik države Zoran Milanović, večer uoči 25. obljetnice Oluje, na Kninskoj tvrđavi dodijelio visoka državna odličja umirovljenim generalima HV-a te gardijskim brigadama HVO-a.

Gotovina je dodao da povijest mora biti na svome mjestu i naglasio kako su HVO uvijek doživljavali jednakima sebi što se pokazalo u ratu kada su i bili zajedno.
“Puno je vremena prošlo od završetka rata, ali nikad nije kasno učiniti dobro, učiniti pravedno”, poručio je.
Naglasivši da je rat završio davno te da mi živimo u miru, izrazio je uvjerenje da će sutrašnja svečanost u povodu 25. obljetnice oslobodilačke operacije Oluja proteći dostojanstveno. 
Istaknuo je da predsjednik Milanović obavlja svoje funkcije i zadaće kako definira Ustav. “Njegova odluka o odlikovanjima postrojbi koje su bile sastavnice hrvatskih snaga je odlična odluka koja stavlja stvari na svoje mjesto”, rekao je upitan kako komentira odlikovanja i priznanja koje je dodijelio predsjednik Milanović.

Gotovina je ocijenio dolazak potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin te odlazak ministra Tome Medveda u Grubore ‘optimizmom i dobrim koracima koji nas vode ka cilju i zajedništvu’.

“Nevina žrtva nema narodnost, vjeroispovijest ili boju kože”, istaknuo je hrvatski general Ante Gotovina.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Milanović na prijemu na Kninskoj tvrđavi uručio odlikovanja

Published

on

Predsjednik Republike Zoran Milanović je u utorak u Kninu uoči 25. obljetnice Oluje uručio odlikovanja zaslužnim generalima Hrvatske vojske i gardijskim brigadama HVO-a, uz poruku da je tada mala grupa dobrih ljudi učinila veliku stvar za veliku grupu ljudi izlažući sebe i svoj život.

“Za sve postoji vrijeme. Nakon 25 godina nakon velike pobjede u Domovinskom ratu, vrijeme je da se okupimo i ponovimo koliko je to velika stvar koju je učinila mala grupa dobrih ljudi koja je to učinila za veliku grupu ljudi izlažući sebe i svoj život, sigurnost”, kazao je Milanović na prijemu na Kninskoj tvrđavi u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 25. obljetnice Oluje.

Istaknuo je da je rat koji nam je bio nametnut bio nužan, pravedan, neizbježan “i da nikada usprkos nekim posrnućima nismo pali ili posrnuli u ponor moralne katastrofe”.

Bilo je, podsjetio je, pokušaja – namjernih, nenamjernih, inertnih, zamišljenih u nekim centrima ili ne, da se hrvatski oslobodilački rat prikaže kao zločinački pothvat. “To srećom nije uspjelo”, istaknuo je.

Milanović je rekao da je hrvatski rat bio pravedan, težak, krvav “i ne može ga svako ljudsko biće, sudbina ili grupa gledati istim očima i očekivati da ga svatko na isti način doživljava”.

“Velika je stvar što će vjerujem sutra, u ove dane okupljanja, naše društvo biti šire i što će se uspjehu Hrvatske na tom europskom putu napretka, prosvijećenosti priključiti i veći broj naših ljudi i građana nego je dosad bio slučaj”, dodao je.

Milanović: “Ova odlikovanja su naš dug časti”

Čast mu je, istaknuo je, da 25 godina nakon rata odlikuje i hrvatske postrojbe iz BiH. “To je naš dug časti. To je jedno malo ljepše građansko hvala i to što dosad nije učinjeno ne znači ništa”, rekao je.

Poručio je da to nije usmjereno ni protiv koga i motivacija da se tako nešto učini je, kaže, isključivo ljudska, jedna gesta zahvalnosti.

Dodao je da bi ljudi koji su danas odlikovani u nekim drugim vremenima, da nismo demokratska republika, bili aristokracija ili plemstvo.

“Aristokracija danas ne postoji, ali postoji nešto što možemo nazvati plemstvom ili plemenitošću, a to u isto vrijeme obvezuje – na bolje, čestitije, poštenije, da si postavljamo iste one visoke i nevjerojatne zadatke koje su si hrvatski vojnici postavljali 90-ih godina u tom jednom teškom, neizvjesnom, ali ipak svjetlom i na kraju jasnom putu pravde i pobjede”, poručio je Milanović.

“Ljudi koji su poginuli u ratu, koji su ranjeni i koji su strpljivo na planinama u blizini – na Dinari, Vještičja Gori, Antića Glavici strpljivo, korak po korak, čuvali svoje živote, gradili su hrvatsku pobjedu. Ginulo se gore u tim brdima, i Dalmatinci, i Zagorci, i Varaždinci”, dodao je.

Milanović je poručio i da bi svatko trebao otići na Dinaru i vidjeti mjesta gdje se vodio rat.

“Danas, 25 godina kasnije, tu smo. Gledamo natrag, ali prije svega gledamo naprijed svjesni svih izazova, zamki, nepoznanica. Ono što sa dubokim ljudskim uvjerenjem mogu reći je da su ratovi gotovi i da je te ratove Hrvatska dobila. Živjela Hrvatska i zdravi bili. Živjeli!”, poručio je na kraju hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Gotovina: Nikad nije kasno učiniti dobro, učiniti pravedno

Umirovljeni general Ante Gotovina poručio je da puno vremena prošlo od završetka rata, “ali nikada nije kasno učiniti dobro, učiniti pravedno”.

Institucijama hrvatske države, Ministarstvu obrane, Glavnom stožeru Oružanih snaga RH, predsjedniku Republike zahvalio je na odlukama o dodjeli visokih državnih odličja časnicima, zapovjednicima iz Domovinskog rata i postrojbama iz sastava Domovinskog rata i hrvatskih snaga. 

“Dragi prijatelji, svojom hrabrošću i nesebičnim zauzimanjem za domovinu u ono za naš narod sudbonosno vrijeme, zajedništvom svih nas izgradili smo hrvatsku vojsku spremnu i sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavke za trajni mir”, poručio je Gotovina, čestitavši im na zasluženim odličjima.

Milanović je uručio odluke o odlikovanju Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom umirovljenim generalima HV-a za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske te odluke o odlikovanju Redom Nikole Šubića Zrinskog gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu.

Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom odlikovani su umirovljeni general-pukovnik Miljenko Crnjac, umirovljeni general-pukovnik Đuro Dečak, umirovljeni general-pukovnik Marijan Mareković, umirovljeni general-bojnik Rahim Ademi, umirovljeni general-bojnik Luka Džanko,  umirovljeni general-bojnik Nojko Marinović, umirovljeni general-bojnik Damir Krstičević, umirovljeni general-bojnik Vinko Vrbanac i umirovljeni brigadni general Ante Kotromanović.

General Marinović  i Vrbanac nisu bili na prijemu, zbog, kako je rečeno, zdravstvenih razloga. Odlikovanje je umjesto generala Crnjca preuzeo sin Luka.

Redom Nikole Šubića Zrinskog odlikovane su 1. gardijska brigada HVO-a Ante Bruno Bušić – Livno, u čije je ime odličje primio general Antun Luburić), 2. gardijska brigada HVO-a – Mostar, u čije je ime odličje primio general Stanko Baja Sopta.

General Ilija Nakić primio je odličje u ime 3. gardijske brigade HVO-a Jastrebovi – Vitez, general Mato Bilonjić u ime 4. gardijske brigade HVO-a Sinovi Posavine i general Zlatan Mijo Jelić u ime Specijalne policije MUP-a HR HB.

U ime odlikovanih predsjedniku RH Milanoviću  zahvalio je  umirovljeni general pukovnik Đuro Dečak. Posebno je zahvalio zbog,  kako je rekao, naših suboraca iz BiH  koji su od prvih dana branili Republiku Hrvatsku.”Nadam se da ovo neće biti naš zadnji susret i da ćete ostaviti otvorena vrata nama koji smo pokušali i uspjeli ostvariti nezavisnost na ovim prostorima. Od srca vam hvala”, rekao je general Dečak na svečanom prijamu u Kninu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije