Povezite se

Izdvojeno

Treba li nam uz oltar Domovini i spomenik Domovini ?!

Objavljeno

-

Pero Kovačević

Piše: Pero Kovačević

Iako Zagreb već ima Oltar domovine na Medvedgradu, Milan Bandić i Andrej Plenković odlučili su da moramo imati i Spomenik domovini.

Polaganjem kamena temeljca, u ponedjeljak ujutro započela je gradnja Spomenika domovini, vrijednog gotovo 35 milijuna kuna. Autor projekta je arhitekt Nenad Fabijanić, a gradnji spomenika na livadi između Gradske uprave i dvorane Lisinski, odnosno, nasuprot spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, nazočili su gradonačelnik Milan Bandić te predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković. Gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Vlade Andrej Plenković, očekivano, sretni su zbog početka gradnje Spomenika domovini. Bit će to spomenik za cijelu povijest, mjesto hrvatskog identiteta, temeljen na patnji i stradanjima, rekao je Bandić prilikom polaganja kamena temeljca. Plenković je, pak, dodao da spomenuta lokacija idealna za ovakav jedan spomenik, osobito zato što se nalazi preko puta spomenika Franji Tuđmanu.

Jesu li Andrej Plenković i Milan Bandić zabravili da imamo Oltar Domovine!?

Podsjetimo se Oltar domovine spomenik je svim palima u Domovinskom ratu. Spomenik je rad kipara Kuzme Kovačića, a nalazi se ispred južnog bedema na zagrebačkom Medvedgradu. Oltar domovine, otvorio je na Dan državnosti 30. svibnja 1994. predsjednik Franjo Tuđman kao mjesto na kojemu će svi moći odati poštovanje hrvatskoj domovini. Spomen obilježje tvore kamene kocke od različitih vrsta kamena i nejednake visine te šest staklenih plavih ploča, koje kao da su se po zemlji posložile u hrvatski grb. Na kamenim kockama isklesani su hrvatski motivi iz vremena kneza Branimira, Veliki križ, te stihovi hrvatske himne. Oko i na spomeniku položeno je 29 staklenih plavih i bijelih “kapi”. Kameni blokovi skulpture izgrađeni su od kamena iz svih hrvatskih županija. U sredini se nalazi “vječna vatra”. Predsjednik Franjo Tuđman je 1. studenog 1999. godine uz dan Svih svetih pohodio Oltar domovine na Medvedgradu, bio je to i njegov posljednji javni nastup prije smrti. Oltar Domovine je 2000. godine, dolaskom na vlast koalicijske vlasti Ivice Račana i Dražena Budiše te izborom Stjepana Mesića za predsjednika Republike stavljen izvan funkcije. Bila je to politika detuđmanizacije Hrvatske u kojima su Mesić, Račan, Budiša i drugi mnoga dostignuća Tuđmanove vladavine sustavno omalovažavali. Upravo zbog toga su krenuli sa stavljanjem izvan funkcije Oltara domovine. Politiku detuđmanizacije je vrlo zdušno nastavio Ivo Sanader i njegova Vlada, a očito je baštine Andrej Plenković i Milan Bandić. Od 2000. godine funkcija Oltara domovine, kao mjesta odavanja počasti državi i narodu, nije skroz vraćena. Nakon smrti predsjednika Tuđmana odmah je krenula inicijativa da se napravi drugi spomenik. Krenulo je to od Vlade Ivice Račana, prihvatio je to i Ivo Sanader, a tim su putem išle i sve druge Vlade nakon Račanove, odnosno, Sanaderove sve do Plenkovićeve Vlade. Nakon 2000. spomenik je pretrpio oštećenja, a staklene ploče su popucale. Godine 2006. dovršena je prva faza obnove ugradnjom lijevanih staklenih elemenata. Očito je politički razlog bio presudan za donošenje odluke osove Andrej Plenković- Milan Bandić za gradnju Spomenika domovini uz Oltar Domovine.

Spomenik domovini prvotno je trebao stajati 21 milijun kuna, ali kako se više može zaraditi na 35 milijuna nego na 21 milijun, odlučeno je da će spomenik na kraju stajati 35 milijuna. Zanimljivo da će jedan dio materijala za spomenik Domovini nabavit izvan Domovine. Iz Češke stižu cigle, a specijalni polimeri iz Nizozemske što je također primjereno za Domovinu. Spomenik će graditi kum Milana Bandića, izvjesni Milan Penava tj. njegova tvrtka Tigra. Stoga su i Milan Bandić i Andrej Plenković bili potpuno u pravu kad su na polaganju kamena temeljca kazali da će ovo biti spomenik hrvatskog identiteta, običaja i kulture i sjajno obilježje grada Zagreba koji obilježava Milan Bandić. Očito nam uz Oltar domovine nije trebao i Spomenik domovini koji Bandić i Plenković rade „sebi“

Izdvojeno

Sindikati: Štrajka 93 posto učitelja u Hrvatskoj, u utorak štrajk u tri županije

Published

on

Dodao

Sindikati prosvjetnih radnika objavili su u ponedjeljak da u cijeloj Hrvatskoj štrajka 93 posto djelatnika osnovnih i 89 posto srednjih škola, a u utorak će sa cirkularnim štrajkom nastaviti škole u Vukovarsko-srijemskoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjih školama Hrvatske Branimir Mihalinec najavio je na konferenciji za novinare da se u utorak nastavlja štrajk u osnovnim i srednjim školama u Vukovarsko-srijemskoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji.

Prema dosad prikupljenim podacima o odazivu na današnji štrajk, u osnovnim školama štrajka 93,42 posto, a u srednjim školama 89,01 posto zaposlenih.

Sindikati i dalje stoje pri zahtjevu za povećanjem koeficijenta složenosti poslova na 1,406, ističući da bi i uz najavljeno povećanje osnovice plaće svim javnim i državnim službenicima za 6,12 posto, što je najavio premijer Andrej Plenković, prosvjetni radnici i dalje zaostajali za drugim javnim službenicima.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović najavio je u nedjelju, kao odgovor na sindikalne zahtjeve, da će naručiti analizu svih koeficijenata složenosti radnih mjesta u državnoj i javnoj upravi, kako bi svi zaposleni bili pravedno vrednovani.

“Jučer smo čuli najavu da će Vlada osnovati novu grupu Borg, koja će krenuti u spas javnih državnih službi. Najbolje svjetske konzultantske kuće ne rade ispod 500-tinjak milijuna kuna, mislim da je bolje uložiti u ljude u osnovom i srednjem školstvu i ispuniti zahtjeve sindikata”, ironično je to prokomentirao Mihalinec.

Cirkularni štrajk trajat će do 1. studenog

Ciklus cirkularnog štrajka, u kojem se izmjenjuju županije u kojima se organizira štrajk, trajat će do 1. studenog, najavio je Mihalinec ne otkrivši što će sindikati poduzeti nakon toga.

Čelnica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem ocijenila je odličan odaziv na štrajk, koji je ušao u dvanaesti dan, kao očekivani odgovor na poteze i poruke Vlade.

“Ovo je samo reakcija na ono što je upućeno s Markova trga. Ministar rada očito je smatrao da pokušajima prijetnje i ucjene da dani štrajka neće biti plaćeni utjerati strah u kosti zaposlenicima, no ovo danas mu je odgovor”, poručila je Šprem.

Sindikalni čelnici ustvrdili su da zabrana štrajka nema pravni temelj jer je štrajk započet zbog “gospodarsko-socijalnih interesa zaposlenih”, kao što stoji u Zakonu o radu.

“Želim poručiti svim zaposlenicima u sustavu obrazovanja – budite hrabri, budite dostojni, jer borite se za nešto što je neprocjenjivo, a to je dostojanstvo naše struke”, zaključila je Šprem.

Mihalinec je ustvrdio kako štrajkaši i dalje imaju veliku podršku roditelja, a u vezi nadoknade nastave kaže kako će se sve stići, čak i bez održavanja nastave subotama.

Sindikalisti također ne vjeruju u sastanak s premijerom Plenkovićem o osnovici plaće, sve dok se ne riješi pitanje koeficijenata.

Ranije u ponedjeljak propao je i pokušaj mirenja Vlade i Sindikata znanosti i visokog obrazovanja, tako da fakulteti u četvrtak organiziraju jednodnevni štrajk, a njegovi čelnici najavljuju da će svakog tjedna štrajkati najmanje jedan dan.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Na mjestu masovne grobnice odana počast žrtvama u Baćinu

Published

on

Dodao

S komemoracije u Baćinu na mjestu masovne grobnice, najveće nakon Ovčare, u ponedjeljak je pravosuđu poručeno da ratni zločini moraju biti prioritet jer, kako je rekao izaslanik predsjednika Vlade, ministar Tomo Medved, naša bolna rana je njihovo neprocesuiranje.

“Naša je obaveza štititi dostojanstvo svih žrtava rata, poginulih branitelja i civila, ali je naša bolna rana neprocesuiranje ratnih zločina. Nitko nema to pravo i ne prihvaćamo nikakve izgovore jer je to prioritet svih prioriteta”, rekao je na ministar hrvatskih branitelja i izaslanik predsjednika Vlade Tomo Medved.

 Među ostalim, istaknuo je i kako Vlada uvodi nove oblike skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, kao što je zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje. 

 O doprinosu i žrtvi Sisačko-moslavačke županije u Domovinskom ratu govorio je i izaslanik hrvatske predsjednice i njezin savjetnik Ante Deur.

“Bog nam je dao privilegij da 90-ih godina stvaramo i budemo temelj hrvatske državnosti. Naša je generacija dosanjala taj san, ali moramo zajedno od svih državnih institucija tražiti da u svoju djelatnost unesu segment stvaranja države. Zaborav nam ne smije prerasti u grijeh. Zato žrtve Domovinskog rata moraju biti obuhvaćene kurikulom povijesti u našim školama”, rekao je među ostalim Deur.

Ni nakon 28 godina nitko od krivaca za strašan zločin u kojem je prije 28 godina ubijeno najmanje 56 ekshumiranih civila, od kojih devet još nije identificirano, nije u zatvoru, rekao je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić i zatražio od pravosuđa da takve zločine odmah procesuira i da se krivci kazne.

Izaslanica predsjednika Sabora i saborska zastupnica Željka Josić upozorila je kako mnoge masovne grobnice još nisu otkrivene, ali zbog toga sjećanje na žrtve ne smije izblijediti.

O zločinu u Baćinu 21. listopada 1991., kada su ubijeni civili, Hrvati iz Baćina, Cerovljana i Hrvatske Dubice, govorila je načelnica općine Ružica Karagić.

Kako je rekla, u općini Hrvatskoj Dubici ukupno je 137 žrtava, kojima je počast odana i uređenjem spomen-sobe u Baćinu.

Uz spomenik “Golubice” položeni su vijenci članova obitelji ubijenih civila, zajednički vijenac predsjednice Republike, predsjednika Vlade, predsjednika Sabora, potpredsjednika Vlade i ministra obrane te Hrvatskoga generalskog zbora. Položeni su i vijenci Sisačko-moslavačke županije, mnogih gradova i općina te udruga iz Domovinskog rata.

Zajedničku molitvu predvodili su sisački biskup Vlado Košić, dubički župnik Željko Milković i dušobrižnik hrvatskih branitelja Vjekoslav Uvalić. 

Nakon što su obišli spomen-sobu u Baćinu, sudionici komemoracije bili su na misi za sve poginule i nestale u Domovinskom ratu u crkvi Presvetoga Trojstva u Hrvatskoj Dubici.  

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Obilježena 28. obljetnica osnutka 3. bojne iz sastava 117. koprivničko-križevačke brigade HV

Published

on

Dodao

U Križevcima je u subotu svečano obilježena 28. obljetnica osnutka 3. bojne iz sastava 117. koprivničko-križevačke brigade Hrvatske vojske.

U Domovinskom ratu sudjelovalo je 800 pripadnika te postrojbe, poglavito na zapadnoslavonskom bojištu, 17 ih je poginulo, a 57 ranjeno.

Na ratni put 3. bojne podsjetio je Zvonko Beljo, zapovjednik i izaslanik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, naglasivši značajnu ulogu njegovih pripadnika u oslobađanju vojnih objekata u Križevcima u rujnu 1991. godine te sudjelovanje postrojbe u Domovinskom ratu.

Ratnim veteranima obratio se i izaslanik predsjednice Republike Ivan Krupec koji je ustvrdio da smo se “branili o istih onih koji se danas proglašavaju ugroženima, a krenuli su u zatiranje svega što je Hrvatsko”.

“I danas mnogi od njih pljuju na nas branitelje, na našu Crkvu, na vjeru i Domovinu. Žele izokrenuti povijest, prikriti ju svojim lažima i krivotvorinama. Pružaju lažnu ruku pomirenja tražeći suživot, a podmeću Statut na ćirilici. Poručujem im, jasno i glasno, nećete nam vi pisati povijest”, poručio je izaslanik predsjednice Republike Krupec.

Prihvatite Hrvatsku kao svoju domovinu ili slobodno idite kud vam drago, poručio je. “U Lijepoj Našoj ima mjesta za sve ljude dobre volje, koje god nacije, vjere, rase bili, osim onima koji ne žele dobro i ne prihvaćaju ju kao svoju domovinu. Naša povijest je duga, plemenita i bogata, kojim god pismom da je pisana, ona je naša i mi je branimo. Nismo se dužni opravdavati nikome za bilo što”, ustvrdio je Krupec.

Zapitao se i “kako se usuđuju oni koji su gazili kolone vlastitih civila 1995. godine govoriti o tome, kako, kada i što obilježavati i kakvo znamenje stavljati na grobove spomenika našim poginulim vitezovima”.

Naša je dužnost i obveza prenositi djeci istinu o sebi i svojoj povijesti”, rekao je na obilježavanju 28. obljetnice osnutka 3. bojne 117. brigade Hrvatske vojske u Križevcima izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Krupec.             

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije