Povezite se

Izdvojeno

Treba li nam uz oltar Domovini i spomenik Domovini ?!

Objavljeno

-

Pero Kovačević

Piše: Pero Kovačević

Iako Zagreb već ima Oltar domovine na Medvedgradu, Milan Bandić i Andrej Plenković odlučili su da moramo imati i Spomenik domovini.

Polaganjem kamena temeljca, u ponedjeljak ujutro započela je gradnja Spomenika domovini, vrijednog gotovo 35 milijuna kuna. Autor projekta je arhitekt Nenad Fabijanić, a gradnji spomenika na livadi između Gradske uprave i dvorane Lisinski, odnosno, nasuprot spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, nazočili su gradonačelnik Milan Bandić te predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković. Gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Vlade Andrej Plenković, očekivano, sretni su zbog početka gradnje Spomenika domovini. Bit će to spomenik za cijelu povijest, mjesto hrvatskog identiteta, temeljen na patnji i stradanjima, rekao je Bandić prilikom polaganja kamena temeljca. Plenković je, pak, dodao da spomenuta lokacija idealna za ovakav jedan spomenik, osobito zato što se nalazi preko puta spomenika Franji Tuđmanu.

Jesu li Andrej Plenković i Milan Bandić zabravili da imamo Oltar Domovine!?

Podsjetimo se Oltar domovine spomenik je svim palima u Domovinskom ratu. Spomenik je rad kipara Kuzme Kovačića, a nalazi se ispred južnog bedema na zagrebačkom Medvedgradu. Oltar domovine, otvorio je na Dan državnosti 30. svibnja 1994. predsjednik Franjo Tuđman kao mjesto na kojemu će svi moći odati poštovanje hrvatskoj domovini. Spomen obilježje tvore kamene kocke od različitih vrsta kamena i nejednake visine te šest staklenih plavih ploča, koje kao da su se po zemlji posložile u hrvatski grb. Na kamenim kockama isklesani su hrvatski motivi iz vremena kneza Branimira, Veliki križ, te stihovi hrvatske himne. Oko i na spomeniku položeno je 29 staklenih plavih i bijelih “kapi”. Kameni blokovi skulpture izgrađeni su od kamena iz svih hrvatskih županija. U sredini se nalazi “vječna vatra”. Predsjednik Franjo Tuđman je 1. studenog 1999. godine uz dan Svih svetih pohodio Oltar domovine na Medvedgradu, bio je to i njegov posljednji javni nastup prije smrti. Oltar Domovine je 2000. godine, dolaskom na vlast koalicijske vlasti Ivice Račana i Dražena Budiše te izborom Stjepana Mesića za predsjednika Republike stavljen izvan funkcije. Bila je to politika detuđmanizacije Hrvatske u kojima su Mesić, Račan, Budiša i drugi mnoga dostignuća Tuđmanove vladavine sustavno omalovažavali. Upravo zbog toga su krenuli sa stavljanjem izvan funkcije Oltara domovine. Politiku detuđmanizacije je vrlo zdušno nastavio Ivo Sanader i njegova Vlada, a očito je baštine Andrej Plenković i Milan Bandić. Od 2000. godine funkcija Oltara domovine, kao mjesta odavanja počasti državi i narodu, nije skroz vraćena. Nakon smrti predsjednika Tuđmana odmah je krenula inicijativa da se napravi drugi spomenik. Krenulo je to od Vlade Ivice Račana, prihvatio je to i Ivo Sanader, a tim su putem išle i sve druge Vlade nakon Račanove, odnosno, Sanaderove sve do Plenkovićeve Vlade. Nakon 2000. spomenik je pretrpio oštećenja, a staklene ploče su popucale. Godine 2006. dovršena je prva faza obnove ugradnjom lijevanih staklenih elemenata. Očito je politički razlog bio presudan za donošenje odluke osove Andrej Plenković- Milan Bandić za gradnju Spomenika domovini uz Oltar Domovine.

Spomenik domovini prvotno je trebao stajati 21 milijun kuna, ali kako se više može zaraditi na 35 milijuna nego na 21 milijun, odlučeno je da će spomenik na kraju stajati 35 milijuna. Zanimljivo da će jedan dio materijala za spomenik Domovini nabavit izvan Domovine. Iz Češke stižu cigle, a specijalni polimeri iz Nizozemske što je također primjereno za Domovinu. Spomenik će graditi kum Milana Bandića, izvjesni Milan Penava tj. njegova tvrtka Tigra. Stoga su i Milan Bandić i Andrej Plenković bili potpuno u pravu kad su na polaganju kamena temeljca kazali da će ovo biti spomenik hrvatskog identiteta, običaja i kulture i sjajno obilježje grada Zagreba koji obilježava Milan Bandić. Očito nam uz Oltar domovine nije trebao i Spomenik domovini koji Bandić i Plenković rade „sebi“

Izdvojeno

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica

Published

on

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica | Foto: MORH / M. Čobanović

U Zadru je danas, 20. siječnja 2020. godine održana središnja svečanost obilježavanja 27. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, jedne od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije u kojoj je u samo 72 sata oslobođeno gotovo stotinu kvadratnih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.

U spomen na te povijesne dane, na zadarskim se ulicama od jutarnjih sati svirala budnica, a kod Središnjeg križa na zadarskom Gradskom groblju visoka su izaslanstva položila vijence i upalila svijeće odajući počast poginulim braniteljima u operaciji.

Zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske položili su izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora umirovljeni general Miljenko Filipović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, kojima su se pridružila i izaslanstva MORH-a, MUP-a, Ministarstva hrvatskih branitelja i Hrvatske vojske. Vijence su položile i obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika u VRO Maslenica, kao i izaslanstva Zadarske županije, na čelu sa županom Božidarom Longinom i Grada Zadra, na čelu s gradonačelnikom Brankom Dukićem, te predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata i Udruga hrvatskih branitelja.

Vijenci su položeni i na spomen-obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi, a ruže u znak sjećanja na sve poginule potom i kod Spomenika hrvatskim braniteljima.

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica /MORH

Krstičević: Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu i pokazala da je HV uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju

Ministar obrane Damir Krstičević u prigodi obljetnice zahvalio je braniteljima i suborcima na uspješno provedenoj operaciji i žrtvi koji su podnijeli za Hrvatsku.

“I nakon 27 godina osjećaj je pobjednički. Znali smo da tada radimo nešto dobro za svoj narod i svoju državu. Osjećali smo ogromnu snagu, zajedništvo, ponos i dostojanstvo. Bilo je teško, ali vjerovali smo u pobjedu i danas smo na nju iznimno ponosni.

U ime cijele hrvatske Vlade izražavam zahvalnost hrvatskim braniteljima sudionicima operacije Maslenica, na čelu sa ratnim zapovjednikom generalom Antom Gotovinom i načelnikom GS-a generalom Jankom Bobetkom, na vrhunski izvedenoj operaciji. Najveću zahvalnost upućujemo obiteljima poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i predsjedniku dr. Franji Tuđmanu koji je dao zapovijed da se operacija provede.

Kao jedan od zapovjednika operacije mogu reći da je operacija Maslenica bila prekretnica u Domovinskom ratu. Ona je te 1993. pokazala da je Hrvatska vojska i uvježbana i opremljena da može izvesti tako složenu vojnu operaciju. Spojili smo sjever i jug Hrvatske i tom operacijom pokazali i svijetu i Hrvatskoj da smo u stanju sami osloboditi svoju zemlju, a što se kasnije potvrdilo i u svim ostalim operacijama Hrvatske vojske. Osnažili smo vjeru svim hrvatskim braniteljima u pobjednički karakter Hrvatske vojske i on je vidljiv i danas. Naša je zadaća danas čuvati vrijednosti i nasljeđe Domovinskog rata te jačati Hrvatsku vojsku koja je jamac našeg mira i sigurnosti”, kazao je ministar Krstičević.

Sjećanje na operaciju Maslenica evocirao je i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasivši njezinu važnost kao prekretnice u Domovinskom ratu, ali i istaknuo kako je njezino posebno značenje bila poruka hrvatskom narodu da su hrvatske oružane snage sposobne osloboditi svoju zemlju. Podnesene su iznimno velike žrtve u operaciji i danas su nam prioriteti i obveza skrbiti o obiteljima poginulih i braniteljima.

Obilježena 27. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica
Mimohod pripadnika Hrvatske vojske i policije Zadrom u čast hrvatskim braniteljima

Obilježavanje je nastavljeno mimohodom pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a s ratnim zastavama središtem Zadra do crkve svetog Šime gdje je služena misa za Domovinu.

U sklopu obljetnice u svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta bit će održan i Znanstveni kolokvij Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, a u poslijepodnevnim satima i simpozij “Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata”.

U sklopu obilježavanja obljetnice, dan uoči središnjeg obilježavanja održan je turnir u streljaštvu malokalibarskim pištoljem i 16. atletska utrka “Da se ne zaboravi Maslenica – Posedarje – Podgradina – Novigrad”.

Program obilježavanja nastavlja se i cijeli ovaj tjedan odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja u Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju, Masleničkom mostu, mjesnom groblju u Crnom, Ražovljevoj Glavici kod Škabrnje, Paljuvu, Novigradu i Karinu te misama u mjesnim crkvama.


Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Važnost sjećanja i empatije za žrtve te poruke o apsurdnosti rata, brutalnosti i nasilja

Published

on

Svečanim otvorenjem značajne i vrijedne izložbe “Osijek na udaru brutalne agresije” obilježena važna obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i završetka mirne reintegracije

U prigodi 28. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske  i 22. godišnjice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u nazočnosti brojnih uzvanika, učenika i nastavnika  u predvorju Osnovne škole Frana Krste Frankopana Osijek svečano je otvorena reprezentativna i vrijedna izložba”Osijek na udaru brutalne agresije”.

Važna međunarodna izložba upozorenja i memorije na ratna stradanja industrijske, urbane i kulturne baštine grada Osijeka 90-ih po prvi je put otvorena u jednoj ustanovi osnovnoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj.

Otvorenje izložbe uslijedilo je na  poziv ravnatelja ustanove prof. Antuna Ptičara, koji je i sam kao dragovoljac branio grad Osijek.

Početak svečanosti obilježio je domoljubni program učenica osmih razreda. 

Prof. Antun Ptičar/Izvor: Zlatko Pavošević/Heroji Osijeka

Ravnatelj Ptičar naglasio je svrhu i smisao prezentacije izložbe učenicima škole: „Cilj  je naučiti djecu i prikazati  kojom se mukom došlo do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Ne želimo samo da vide agresiju, želimo to, ali da se uvjere koliko zla donosi rat, koliko, borbeni sukobi bilo koje vrste su zlo i koje nam više nikada ne treba. Mi radimo na tome da ih naučimo da što više budu svjesni toga, koliko je mir značajan i koliko mir treba očuvati. I to nam je glavna poruka ove izložbe, borimo se za mir i borimo se za bolju budućnost u ovoj našoj domovini“.

Autor izložbe Zlatko Dernaj prigodnim je riječima istaknuo „važnost sjećanja na dane hrabrosti i odlučnosti, ponosa i slave branitelja Osijeka“. Širenjem snažnih i važnih poruka autora izložbe nazočnim uzvanicima i učenicima o „apsurdnosti rata, mržnje i zločina; važnosti čuvanja mira, suosjećanja, solidarnosti, nenasilja i izgradnje sretne budućnosti za sve građane i buduće generacije“, završena je svečanost otvorenja reprezentativne multimedijske izložbe.

Putujuća izložba promicanja vrijednosti mira, slobode i domovine ostaje  u OŠ Frana Krste Frankopana Osijek otvorena do 17. siječnja 2020. god.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Hrvatska obilježava obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Podunavlja

Published

on

Prije 28 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s našom zemljom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. On je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon EU-a, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1. svibnja) i “Oluja” (počela 5. kolovoza 1995. godine). Operacijom “Bljesak” oslobođena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Hrvatska predsjeda Europskom unijom

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu.

U Bruxellesu će se 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja, održati koncert. 

U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od kojih dvije trećine u Zagrebu, a najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neslužbeni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja. Osam neslužbenih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Najavljeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će se pet održati u Zagrebu, a četiri izvan njega.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije