Povezite se

Vijesti

Traže i azilante za rad u staračkom domu

Objavljeno

-

Domovima za starije i nemoćne nedostaje više od tri tisuće njegovatelja, medicinskih sestara, pomoćnih radnika, čistačica pa za rad u domovima traže i azilante.

Pavo Ćorluka, vlasnik zagrebačkog Doma za starije i nemoćne, prvi je u Hrvatskoj prije više od godinu dana otvorio vrata svoje ustanove azilantima. Među 50 zaposlenih u tom elitnom domu smještenom u zagrebačkim Gajnicama njih dvanaestero stiglo je iz Irana, Afganistana i Sirije, a ovih dana dobio je zeleno svjetlo da zaposli još jednu žensku osobu.

Ćorlukin primjer želi slijediti i sedamdesetak drugih vlasnika domova za umirovljenike, kojima, kaže Jozo Tolić, predsjednik udruge koja ih okuplja, nedostaje više od tri tisuće radnika te ih traže na sve strane.

Vlada je ove godine odobrila poslodavcima iz sustava socijalne skrbi da zaposle 330 stranaca, no do sredine rujna iskorišteno je samo 87 dodijeljenih im kvota.

“Nažalost, mi nismo zanimljivi ni azilantima”, kaže za Večernji list Pavo Ćorluka koji se i osobno uključio u potragu za radnicima koji bi radili u staračkim domovima, no gdje god je pokucao, otkrio je da ljudi koji su u potrazi za boljim životom na Hrvatsku uglavnom gledaju kao na tranzitnu zemlju do koje će doći samo ako će ih ona odvesti dalje na zapad.

“Naša su iskustva odlična, zadovoljni su svi, mi u domu, korisnici, a i azilanti koje smo zaposlili”, kaže Ćorluka te dodaje da je u svoju poslovnu avanturu s azilantima krenuo na početku 2018. godine uz pomoć Isusovačke službe za izbjeglice i svećenika Tvrtka Baruna. Svi su Ćorlukini zaposlenici prošli niz edukacija, od jezika, načina života, praktičnih stvari do tečaja za njegovatelje i pomoćne radnike u kuhinji.

Većinu troškova njihove integracije snosio je Europski socijalni fond, no Jozo Tolić kaže da su vlasnici domova za umirovljenike spremni sufinancirati dio troškova asimilacije i obrazovanja azilanata samo da dođu do radnika, donosi Večernji list.

Vijesti

Izbori: Od ponoći teku rokovi

Published

on

Od ponoći teku rokovi za parlamentarne izbore, pa i rok za kandidature koje Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) moraju prispjeti najkasnije do ponoći, 16. lipnja.

Na stranicama DIP-a, od ponoći su dostupni i obrasci za kandidature i za prikupljanje potpisa. Kako bi bile pravovaljane, za neovisnu, odnosno listu grupe birača, treba skupiti 500 potpisa, a za kandidate nacionalnih manjina 100. Stranke ne moraju prikupljati potpise za svoje liste.

Kako bi što brže i točnije ispunili obrasce, DIP je pozvao političke stranke, koalicije i neovisne liste da koriste program off-line kandidature koji bez naknade, također od ponoći mogu preuzeti sa stranice www. izbori. hr.

Liste i kandidature moraju DIP-u prispjeti najkasnije do ponoći, 16. lipnja. DIP potom ima rok od 48 sati da ih pregleda i utvrdi ispunjavaju li sve uvjete. Kad utvrdi pravovaljanost, objavit će zbirnu listu i tada kreće službena izborna promidžba.

“Moguće je da DIP to učini i prije isteka roka, što znači da će službena izborna promidžba početi 17. li 18. lipnja”, rekla je potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin za Hrvatski radio.

U srijedu od 9 sati zaprimanje listi

DIP će prijedloge listi i kandidata zaprimati u srijedu od 9 do 15 sati, a raspored zaprimanja za ostale dane objavio je na svojim web stranicama.

Novost je da će ih od prvoga dana, umjesto u svoj zgradi u Visokoj ulici kako je to činio prijašnjih izbora, zaprimati u zgradi Hrvatskog sabora.

Razlog tomu su pravila kojih se treba držati zbog epidemije koronavirusa.

“Treba se pridržavati svih mjera – od dezinfekcije do socijalnog razmaka i broja ljudi koji mogu biti u isto vrijeme na istom mjestu, a sada je propisano 10”, naglasila je Lovrin.  

Iz DIP-a su ranije naglašavali da se predaja listi obvezno mora najaviti, a u prostoriji gdje će se predavati moći će biti samo osobe koje ih predaju.

I obrazac najave bit će od ponoći dostupan na mrežnoj stranici DIP-a. Popunjen, dostavlja se na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr

U saborskim prostorijama u kojima će se liste predavati bit će dozvoljeno postavljanje samo jedne kamere te prisustvo jednog snimatelja i dva tehničara, svi ostali mediji imat će mogućnost preuzimanja signala, poručuju iz DIP-a.

Uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca

Stranke, koalicije i birači dužni su voditi računa da im na listama žene i muškarci budu uravnoteženo zastupljeni, nepoštivanje tog načela ‘povlači’ novčane kazne do 50 tisuća kuna po listi. Na svakoj listi, naime, treba biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola.

Izbori za 10. saborski saziv od neovisnosti u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 5. srpnja, u inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u subotu, 4. i u nedjelju, 5. srpnja.

U Sabor ćemo birati 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici.

Provodit će ih oko 75 tisuća ljudi u izbornim tijelima.

Na prošlim izborima, u rujnu 2016., za 151 zastupničko mjesto natjecalo se oko 2. 500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 listi, u 12., manjinskoj natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12 tisuća promatrača.

Ucitavanje vijesti

Sisačko-moslavačka županija

Blagdan sv. Kvirina, zaštitnika Siska, ove se godine obilježava skromnije

Published

on

Blagdan sv. Kvirina, 4. lipnja, zaštitnika grada Siska i Sisačke biskupije ove će se godine, zbog mjera zaštite koje su još uvijek na snazi, obilježiti skromnije nego ranijih godina. 

Središnji događaj bit će svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se većem broju zaslužnih građana i organizacija uručiti gradska priznanja.

Najviše priznanje, Nagrada za životno djelo, posthumno će se dodijeliti uglednom arhitekti Ivanu Bartoliću za doprinos u području arhitekture.

Godišnje nagrade Grada Siska primit će Darko Majić za rezultate ostvarene u gospodarstvu i Slavko Miškulin za uspješno poduzetništvo prilagođeno osobama s invaliditetom.

Pohvale će biti uručene Vesni Rogulja Mart za postignute uspjehe na području odgoja i obrazovanja, Branki Pažur za uspješno promicanje prava invalida rada, Udruzi slijepih Sisačko-moslavačke županije za poboljšanje kvalitete života slijepih osoba te VIS-u Dijamanti za područje glazbene kulture.

Dobitnici zahvalnica su Dejan Dejanović za doprinos razvoju sisačkog hokeja na ledu, Dorian Tepić za ostvarene rezultate u području tehničke kulture i Tihomir Ilijević za rezultate u razvoju streljačkog sporta. Svečana sjednica će se održati u četvrtak u atriju Staroga grada s početkom u 18.30 sati. 

Gradsko vijeće je, uz odluku o dobitnicima nagrada i priznanja, u utorak na radnoj sjednici također prihvatilo odluku kojom se mijenja naziv Osnovne škole Komarevo u Osnovna škola Ivana Antolčića Komarevo.

Ivan Antolčić, rođen u Komarevu, bio je svestrani likovni umjetnik koji je svojim radom ostavio trag u Hrvatskoj, ali i izvan njenih granica.

Središnja vjerska svečanost u sklopu Kvirinova 2020. bit će svečano misno slavlje u sisačkoj bazilici sv Kvirina, koje će početi u 11 sati. Misno će slavlje predvoditi mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem. Ove se godine iznimno neće održati tradicionalna procesija od sisačke katedrale do bazilike. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Trudeau: Kanađani “užasnuti” događajima u SAD-u

Published

on

Na novinarsko navaljivanje da komentira ponašanje Donalda Trumpa u proturasističkim prosvjedima, kanadski premijer Justin Trudeau ostao je u utorak šutjeti više od 20 sekundi, nakon čega je rekao da Kanađani “užasnuti” prate stanje u Sjedinjenim Državama.

Na dnevnoj tiskovnoj konferenciji novinar ga je upitao što misli o izjavi američkog predsjednika dan ranije u kojoj je zaprijetio da će u pomoć pozvati vojsku kako bi zaustavio nerede te o ispaljivanju suzavca u Washingtonu kako bi Trump mogao doći pred crkvu i fotografirati se.

Novinar ga je upitao i zašto sustavno odbija komentirati ponašanje Donalda Trumpa s kojim je u zamršenim odnosima i kakvu poruku to šalje stanovništvu.

Premda je inače brz u odgovorima na novinarska pitanja, Trudeau je zastao i odgovorio tek nakon više od 20 sekundi. 

“Užasnuti smo i zaprepašteni dok pratimo što se događa u SAD-u”, rekao je napokon, ponavljajući prošlotjednu izjavu o širenju nasilnih prosvjeda u toj zemlji nakon smrti Georgea Floyda za koju je odgovoran bijeli policajac.

“Ovo je trenutak kada ljude treba ujediniti”, dodao je Trudeau, ne spominjući ime američkog predsjednika. “Ovo je trenutak u kojem treba slušati i doznati koje su to nepravde koje, unatoč napretku, postoje već godinama, pa i desetljećima.”

Trudeau je, kao što je činio i ovih dana, opetovao da u Kanadi još puno toga treba učiniti u suzbijanju rasizma.

“I mi u Kanadi imamo velike izazove: sustavnu diskriminaciju, što znači da se naši sustavi, institucije, mjere, sve što provodimo, ne odnose na jednak način prema svim Kanađanima”, rekao je Trudeau.

Usto je upozorio da nije dobro uspoređivati se sa susjednom Amerikom pozivajući da se “ne gleda samo na razlike u odnosu na SAD i kaže ‘ah, ovdje je puno bolje’ “.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije