Povezite se

Politika

Tomašević: Bez priuštivog stanovanja turistički gradovi postaju mrtve zone i Disneylandi

Objavljeno

-

Član koordinacije političke platforme „Možemo!“ i nositelj liste Zelene ljevice na izborima za Europski parlament Tomislav Tomašević izjavio je u nedjelju kako će se, bez mjera priuštivog stanovanja za lokalno stanovništvo, koje je zbog visokih cijena nekretnina i najmova danas prisiljeno seliti, turistički gradovi pretvoriti u mrtve zone i Disneylande, što će biti kraj turizma.

Tomašević je na konferenciji za medije političke platforme „Možemo!“ i liste „Srđ je Grad“ naglasio da ‘ekscesivni turizam’ u kombinaciji s nereguliranim tržištem stanova za najam dovodi do prisilne selidbe stanovništva iz turističkih gradova, pri čemu je Dubrovnik najgori primjer.
„Cijene dugoročnog najma lete u nebo, a i mlade obitelji mogu samo sanjati o kupnji nekretnine. Stambena se politika ne može prepustiti divljanju tržišta nekretnina. Treba promijeniti porezne okvire, s različitim porezima za biznismene koji iznajmljuju desetke apartmana i one koji iznajmljuju kako bi popunili svoj kućni budžet. U Europskom parlamentu ćemo se boriti da se regulira poslovanje internetskih platformi poput AirBnB-a“, rekao je Tomašević, koji na predstojećim EU izborima očekuje jedan mandat.
Koordinatorica političke platforme „Možemo!“ i kandidatkinja na listi Zelene ljevice na izborima za Europski parlament Sandra Benčić rekla je da je u fokusu kampanje pitanje jednakog pristupa zdravstvu svih građana Hrvatske i EU.
„Sa svakom novom humanitarnom akcijom kako bi teško bolesna djeca imala šansu za život i pristup inovativnim terapijama dokazuje se da zdravlje ovisi o debljini novčanika i nečijem milosrđu, a sve manje je pravo građana. Zdravlje jest pravo i ne može ovisiti o nečijoj milosti“, izjavila je Benčić.
Smatra kako hrvatski javnozdravstveni sustav ne može izdržati pritisak farmaceutske industrije pa se cijene inovativnih terapija moraju regulirati na europskoj razini.
„Nije točno da su cijene lijekova visoke zbog velikih ulaganja farmaceutske industrije. Cijena istraživanja i do dvaput je niža od ulaganja u promociju lijekova. Temeljna istraživanja takvih lijekova vrlo često su financirana javnim sredstvima iz proračuna EU za znanstvenu zajednicu, a na kraju ih komercijaliziraju i privatiziraju farmaceutske tvrtke kao svoje intelektualno vlasništvo. Ono što se financira javnim novcem mora ostati javno dobro“, ističe Benčić.

Zelena ljevica: Zajednička javna nabava inovativnih skupih lijekova

Lista Zelene ljevice zalaže se za zajedničku javnu nabavu inovativnih a skupih lijekova, kroz platformu svih europskih javnozdravstvenih sustava i osiguravajućih društava.
„Time bi imali bolju pregovaračku moć prema farmaceutskoj industriji te snizili cijenu tih lijekova i učinili ih dostupnima svim građanima EU“, rekla je Benčić.
Đuro Capor (lista „Srđ je Grad“ – SJG) podsjetio je kako lista SJG s pojedincima iz platforme „Možemo!“ već godinama surađuje u borbi na očuvanju javnih resursa i prostora. Naglasio je da na lokalnoj razini ne postoji dobra volja za provedbu najboljih rješenja u upravljanju javnim resursima i prostorom ili svjetskom baštinom.
„Prozivalo nas se da smo cinkaroši i mrzitelji svog grada. Takvu praksu nastavlja trenutna gradska uprava, ali nećemo odustati. Nastavit ćemo tražiti bolja rješenja. Zato nam je platforma ‘Možemo!’ prirodan saveznik, jer će na nacionalnoj i europskoj razini provoditi takva rješenja“, izjavio je Capor.
Igor Miošić (SJG) rekao je kako se problemi na lokalnoj razini generiraju na nacionalnoj ili na razini Europske unije.
„Vjerujemo da na obje razine platforma ‘Možemo!’ može biti glas lokalne zajednice i znati artikulirati interese liste SJG“, istaknuo je Miošić.

Politika

Dalija Orešković: Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve

Published

on

Konferencija za medije Ženskog kluba

Zastupnica Dalija Orešković ustvrdila je u srijedu u raspravi o potvrđivanju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu kako Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve.

“Nismo u stanju definirati što želimo postići i što su nam vanjskopolitički prioriteti”, upozorila je Orešković (Klub SIP, Pametno i Glas). Podsjetila je kako vanjsku politiku, prema Ustavu, sukreiraju predsjednik Republike i predsjednik Vlade te je upitala čine li to oni doista i kakav je stav Republike Hrvatske prema zemljama u okruženju. Ako ne znamo što je cilj vanjske politike, kako možemo znati poštuju li ga nositelji izvršne vlasti u skladu s ovlastima i povjerenjem građana koje su dobili, upozorila je i dodala kako treba napraviti jasnu distinkciju između interesa HDZ-a i Republike Hrvatske.

Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je kako je zakonski prijedlog neprihvatljiv i suprotan interesima Republike Hrvatske. Ocijenio je kako je besmisleno plaćati 25.000 eura na godinu za ured te inicijative u Sarajevu, “koji ne radi ništa”, i ustvrdio kako je to bačen novac. Ne treba nam sporazum u kojem nema Mađarske ni Austrije, a čine ga zemlje bivše Jugoslavije uz još neke susjedne zemlje, smatra Raspudić.

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, predstavljajući zakonski prijedlog o potvrđivanju tog sporazuma, rekao je kako kako Hrvatska ima interes za suradnju s njegovim članicama u sprječavanju i ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa. Dodao je kako bi Hrvatska trebala plaćati 25.000 eura na godinu za financiranje rada Tajništva sa sjedištem u Sarajevu. Sklapanjem sporazuma nastavlja se dobra suradnja država članica Inicijative usmjerena prema uspješnoj provedbi misije Tajništva kroz učinkovito obavljanje njegovih operativnih dužnosti i zadaća, dodao je.

Sporazumom su, među ostalim, propisani sjedište i pravni status Tajništva, potrebni doprinos zemlje domaćina, sloboda djelovanja i nepovredivost Tajništva, njegovo osoblje, povlastice i izuzeća voditelja, službenika i stručnjaka te rješavanje sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma, navodi se u obrazloženju.

Stranke Sporazuma su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kao predstavnik države domaćina Tajništva Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu sa sjedištem u Sarajevu, te Vijeće ministara Albanije i vlade Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske, kao predstavnici država stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu. Inicijativa je regionalna mreža i posrednik u spremnosti za suočavanje i prevenciju elementarnih nepogoda i tehnoloških katastrofa na području Jugoistočne Europe.

S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i službeno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, te na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu provoditi izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora, predlaže se da se taj konačni prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju, stoji u obrazloženju.

Ucitavanje vijesti

Politika

Bačić: HDZ-u je u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage

Published

on

Branko Bačić/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić u srijedu je izjavio da je njegovoj stranci u posebnom interesu utvrditi tko je probijao istrage i osumnjičenicima dojavljivao da su obuhvaćeni izvidima, ali da neće podržati istražno povjerenstvo čiji je cilj opstrukcija istrage.

“Klub HDZ-a će se očitovati o eventualnom prijedlogu o osnivanju istražnog povjerenstva kada vidimo taj uradak, o čemu će povjerenstvo raspravljati i što će istraživati”, najavio je Bačić u izjavi novinarima u Saboru.

“Nećemo podržati istražno povjerenstvo čiji cilj bude eventualno opstruiranje istrage ni u ovom ni u bilo kojem drugom slučaju. Nama u HDZ-u je od posebnog interesa da se utvrdi tko je, i ako je, u pojedinim predmetima probijao istrage te su osumnjičenici koji su bili obuhvaćeni izvidima od strane nadležnih tijela doznali od pojedinaca koji su eventualno zaposlenici tih istih institucija, to nas interesira. I ne samo u ovom navodnom probijanju mjera u aferi Janaf, nego i u ranijim aferama”, poručio je.

Dodao je i da HDZ interesira kako je predsjednik Republike, kao bivši premijer, znao sve o radu tijela progona, tko ga je o tome brifirao i na koji način.

Interesira nas jako puno tema i bit ćemo lučnoše osnivanja istražnog povjerenstva koje će vrlo jasno utvrditi tko na nezakonit način opstruira rad državnih tijela, najavio je.

Predsjednik Vlade i HDZ-a se već javno očitovao kako ne želi na bilo koji način imati podatke i saznanja o izvidima koje provode pravosudne institucije i policija.

Jasno smo na stajalištu trodiobe vlasti i nemiješanja izvršne i zakonodavne vlasti u rad pravosudnih vlasti, istaknuo je Bačić. Dakle – itekako smo otvoreni za raspravu o eventualnim nezakonitim radnjama koje dovode do probijanja mjera u istragama koje su po zakonu tajne, o kojima nitko ne smije znati osim onih koji su za to zakonom predviđeni.

Vidjet ćemo je li oporba unisona da se istraže i radnje koje se protežu na više vlada 

O osnivanju istražnog povjerenstva Klub HDZ-a će se očitovati kada nam bude jasno da ćemo tim mjerama doista postići cilj da se doista istraži tko je u određenim trenucima pogodovao osobama koje su bile pod mjerama, a do tada ćemo vidjeti je li oporba unisona i jedinstvena u tome da se istraže radnje koje se protežu ne samo na jednu nego na više vlada, napomenuo je.

I u prošlim vladama, kazao je, bilo je probijanja mjera pa su pojedini visoki dužnosnici, a to je i sam predsjednik Republike rekao, bio informiran i on i njegov ministar unutarnjih poslova.

Na primjedbe oporbe da se u aferi Dnevnice dogodio Dinko Cvitan i da je Plenkoviću tada odgovaralo miješanje, Bačić je odgovorio da je to potpuno drugi trenutak istrage. Tu se radi ne o saznanju aktivnosti koje provode istražna tijela tijekom tajne istrage, nego o trenutku kad je već istraga otvorena i kad je upućen zahtjev da se otvori istraga, a to su, smatra, dva različita momenta.

Istaknuo je da to nije bio pritisak na rad neovisnih institucija nego su predsjednik Vlade i glavni državni odvjetnik dali izjavu na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Ponovio je i da Dragan Kovačević ne bio bio ponovno imenovan za predsjednika Uprave Janafa da je premijer Plenković tada imao informacije koje danas imamo.

Bačić smatra da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti ne smiju biti upoznati s onime što rade tijela državnog progona jer, dodaje, “svi smo mi od krvi i mesa, možda bi netko imao potrebu da u određenom trenutku intervenira”.

Ne smije znati, čim se nešto zna, već je u tom trenutku zakon prekršen i onaj tko bi obavijestio premijera bi napravio kazneno djelo i po meni bi tada on trebao biti predmet istrage, dodao je.

Moramo konačno shvatiti da svatko radi svoj posao ako hoćemo biti demokratska država. I ne priznajem nikome da je borac protiv korupcije na način što prokazuje, saziva konferencije, to je isto borba, ali borba protiv korupcije se isključivo efikasno provodi da oni koji su zaduženi za borbu protiv korupcije budu neovisni, poručio je Bačić.

Upitan misli li da je Milanović počinio kazneno djelo ako kaže da je znao za sve istrage, Bačić je uzvratio da ga zanima što će o tome reći Slavko Linić, podsjetivši što je Linić govorio na temu svog progona od strane ministra unutarnjih poslova i predsjednika Vlade. Ja se toplo nadam da predsjednik države u vrijeme dok je bio premijer nije znao za ono što je sam izjavio da je znao o svakoj istrazi u svakom trenutku, zaključio je Bačić.

Ucitavanje vijesti

Politika

Most traži istražno povjerenstvo o radu DORH-a

Published

on

Iz Mosta su u srijedu rekli da su inicirali sastanak oporbe kako bi zajednički reagirali na krizu institucija nakon izbijanja afere Janaf, a zbog pucanja istražnih mjera i curenja informacija zatražili su osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o radu Državnog odvjetništva.

“Nama konstantno pucaju mjere, konstantno nam cure informacije iz istraga, pa je potrebno propitati rad DORH-a i naših institucija”, rekao je na konferenciji za novinare u Saboru zastupnik Nikola Grmoja.

Uz to, dodao je, imamo i “nevjerojatno teške optužbe” predsjednika Republike Zorana Milanovića da je riječ o “kriminalnom curenju informacija iz DORH-a i da su predsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova utjecali na ovu istragu i politički je instrumentalizirali”.

Povjerenstvo treba istražiti utjecaj politike na DORH i policiju

U Mostu, naglasio je Grmoja, žele da se sve to ispita te da Sabor osnuje istražno povjerenstvo koje se ne može baviti konkretnim slučajem afere Janaf, ali može istražiti utjecaj politike na DORH i policiju te se općenito baviti curenjem informacija u istragama i kako “začepiti rupe koje imamo u DORH-u”.

Smatra da se na ovu temu trebaju sastati i Antikorupcijsko vijeće te saborski odbori za zakonodavstvo i pravosuđe.

Kao član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Miro Bulj je najavio da će zatražiti hitnu tematsku sjednicu Odbora kako bi se raspravile izjave predsjednika i premijera kao osoba zaduženih za funkcioniranje sustava.

“Milanović je govorio kompromitirajuće stvari o radu DORH-a i Vlade i ne preostaje nam ništa nego da Sabor, kao tijelo koje je narod izabrao, hitno poduzme određene mjere jer očito ‘duboka država’ funkcionira, što vidimo na slučaju Kluba u Slovenskoj 9”, ocijenio je Bulj.

U Kovačevićevu klubu nije se igrao šah, nego dijelio opljačkani novac

Vezano uz spomenuti klub u kojem je Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa uhićen kao sudionik spomenute afere, navodno ugošćavao  društvenopolitičku elitu, kazao je kako se tamo nisu igrali “šah ni ‘čovječe ne ljuti se'”, nego su se “dovodile eskort dame i dijelio novac opljačkan u tvrtkama”.

Stoga se navedeni Odbor, ustvrdio je Bulj, hitno treba sastati i donijeti određene zaključke, dok od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića očekuje da Saboru omogući da hitno raspravi izvješće DORH-a jer, kaže, za to postoji veliki interes javnosti zbog curenja informacija i probijanja mjera.

Na pitanje insinuira li da su visoki državni dužnosnici u tom klubu dijelili novac, Bulj je rekao kako samo zna da se tamo ulazilo s torbama novca, “a tko ga je i kako dijelio, to treba pitati one koji su bili tamo”.

Grmoja je istaknuo kako nitko od ‘mostovaca’ nije bio u tom klubu te da pristojan čovjek “najradije ne bi razgovarao o ovoj kaljuži”, ali su u stranci primorani govoriti o toj aferi jer su institucije “ugrožene, okupirane, a DORH možda najveći problem Republike Hrvatske”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije