Povezite se

Vijesti

Tko će biti prva žena na Mjesecu?

Objavljeno

-

Dvanaest žena astronautkinje su NASA-e, i vjerojatno će upravo jedna od njih biti žena koja će prva koračati po Mjesecu do 2024., do kad je SAD najavio da će ljudi ponovno koračati po lunarnoj površini, a NASA da će među njima biti i jedna žena.

Imaju između 40 i 54 godine, raznih su zanimanja, a američka svemirska agencija izabrala ih je među tisućama prijavljenih.

Predvidjeti koja će biti izabrana da se Neilu Armstrongu pridruži u povijesnim knjigama nemoguće jer, ali bivši astronauti i stručnjaci za AFP su kazali da će se vjerojatno raditi o nekoj od njih, a ne o budućim mladim snagama.

Na samom početku, NASA je regrutirala vojnike, muškarce. Dvanaest astronauta koji su hodali po Mjesecu između 1969. i 1972. bili su svi muškarci. Prva žena u svemiru bila je Sally Ride, 1983.

Za povratak na Mjesec o kojem je odluku donio predsjednik Donald Trump, NASA je obećala i jednu ženu.

“Ne bih imao ništa protiv početnice. Ali ima dovoljno astronautkinja koje su već letjele, koje znaju kako reagiraju u svemiru”, kazala je Eileen Collins, bivša astronautkinja koja je pilotirala i zapovijedala svemirskim letjelicama 90-tih godina i na prijelazu tisućljeća.

“Bilo bi bolje poslati nekoga tko je imao najmanje jedan let”, kazao je i Ken Bowersox, visoki dužnosnik NASA-e.

Četiri žene među njima predstavljale bi najbolju ravnotežnu između mladosti i iskustva, ocjenjuju stručnjaci.

U dobi od 40 i 41 godine, to su bivša vojna pilotkinja helikoptera Anne McClain koja je do kraja lipnja na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), inženjerka Christina Koch, biologinja Jessica Meir i bivša probna pilotkinja lovca F/A 18 Nicola Mann, koja je sudjelovala u ratovima u Iraku i Afganistanu.

U sklopu svemirskog programa Apollo, na Mjesec je između 1969. i 1972. ukupno poslano šest misija s ljudskom posadom, a Washington je obećao da će SAD biti prva nacija koja će u 21. stoljeću vratiti ljude na lunarnu površinu.

(Hina)

Nastavi pregledavati

Crna Kronika

Deseci ozlijeđenih u željezničkoj nesreći blizu Praga

Published

on

Foto: Hasičský záchranný sbor ČR

Deseci ljudi ozlijeđeni su kada se putnički vlak sudario s teretnim blizu Praga u utorak navečer, objavili su lokalni mediji.
 

Prema službama spašavanja, u nesreći je ozlijeđeno 35 osoba – četiri putnika su teško ozlijeđena. Prema ministru prometa Karelu Havlíčeku to nije bila tehnička greška.

Neka izvješća govore o tome da je jedan od vlakovođa poginuo.

Po prvim informacijama, putnički vlak sudario se s vlakom za poštanske usluge na stanici Česky Brod, 30 kilometara od Praga.

Željeznički promet morao je biti prekinut na toj vrlo frekventnoj liniji.

Češki ministar prometa Karel Havlicek odmah je otišao na mjesto nesreće.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Plenković negativan na koronavirus

Published

on

Premijer Andrej Plenković obavio je u utorak testiranje na prisutnost koronavirusa i nalaz je negativan, potvrđeno je iz Vlade.

“Predsjednik Vlade Andrej Plenković obavio je danas testiranje na prisutnost koronavirusa. Nalaz je negativan”, rekao je Hini glasnogovornik Vlade Marko Milić.

Premijer Plenković testirao se na prisutnost koronavirusa jer je jučer bio na sastanku s ministricom Blaženkom Divjak kojoj je danas određena mjera samoizolacije.

Plenković je jučer predsjedao šestom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a na tom sastanku sudjelovala je i ministrica Blaženka Divjak koja je danas u konzultacijama s epidemiolozima dobila uputu o samoizolaciji i testiranju na koronavirus.

Plenković se testirao, kako je u ranijoj današnjoj izjavi rekao glasnogovornik Vlade, s obzirom na odgovornu dužnost koju obnaša.

Negativan je i nalaz ministrice Divjak.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Senat potvrdio suspenziju dekanice Filozofskog fakulteta

Published

on

Senat Sveučilišta u Zagrebu u utorak je na četverosatnoj elektroničkoj sjednici potvrdio odluku rektora Damira Borasa o suspenziji  Vesne Vlahović Štetić s dužnosti dekanice Filozofskoga fakulteta, a na njezino mjesto, do izbora novoga dekana, imenovan je prorektor Miljenko Šimpraga.

Senat je odluku donio dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova Senata, pri čemu je od ukupno 70 članova Senata glasovanju pristupilo 67 članova. Za odluku o potvrdi suspenzije glasovalo je 48 članova Senata, dok je 12 članova glasovalo protiv, a sedam je članova ostalo suzdržano, stoji u priopćenju Senata.

Navodi se i da je odluku o suspenziji dekanice Filozofskoga fakulteta rektor Boras donio 8. srpnja zbog ozbiljnoga i trajnoga kršenja zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu te na njima temeljenih odluka.  Boras je odluku o suspenziji Vlahović Štetić donio nakon pravomoćne odluke Županijskog suda u Zagrebu da je dekanica mobingirala Borasovog prorektora i zaposlenika Filozofskog fakulteta Antu Čovića.

Odluka je prema zakonskim i statutarnim odredbama podlijegala potvrdi Senata.

Senat je danas na sjednici također potvrdio i odluku rektora kojom je za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu do izbora novog dekana imenovan prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Miljenko Šimpraga.

Na sjednici je imenovano i pet obnašatelja dužnosti prodekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Tomislava Galovića s Odsjeka za povijest,  Vinka Kovačića s Odsjeka za talijanistiku,  Naide Mihal Brandl s Katedre za judaistiku,  Ane Munk s Odsjeka za povijest umjetnosti i Krešimira Pavline s Odsjeka za komunikacijske i informacijske znanosti.

Odluka o suspenziji Vlahović Štetić izazvala je velike reakcije na Filozofskom fakultetu pa su predstavnici Inicijative za Filozofski ranije danas  Vladi uručili peticiju s više od 8000 potpisa za neopozivu ostavku rektora Damira Borasa.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije