Povezite se

EU

Tjedan novca od 25. do 31. ožujka posvećen financijskoj pismenosti mladih

Objavljeno

-

U Tjednu novca, od 25. do 31. ožujka, kad se djeca i mladi u Europi i svijetu educiraju upravljanju novcem kako bi u budućnosti mogli donositi pametne financijske odluke, pridružit će se i Hrvatska gospodarska komora (HGK) kroz podizanje financijske pismenosti mladih.

Europski i Svjetski tjedan novca provodi se od 2012., ove godine u projektu sudjeluje 169 zemalja, a HGK se obilježavanju pridružuje već petu godinu zaredom.

“Poseban naglasak stavljen je na nove tehnologije i digitalnu transformaciju jer su danas sve složeniji financijski proizvodi dostupni velikom broju građana. Prošle smo godine educirali više od 1.300 učenika, studenata i profesora”, rekao je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Uz predavanje za studente Ekonomskog fakulteta u Zagreb, održat će se i edukacije za učenike srednjih škola u Virovitici, Bjelovaru, Varaždinu, Požegi i Šibeniku. Kroz predavanja, radionice i primjere iz prakse ukazuje se na moguće rizike u preuzimanju financijskih obveza te na važnost informiranja prije donošenja financijskih odluka, najavili su iz HGK.

Dio aktivnosti posvećenih financijskoj pismenosti mladih ostvareno je i u sklopu projekta “Više znamo, bolje razumijemo” koji HGK provodi u suradnji sa zagrebačkim  Gradskim uredom za obrazovanje, Ministarstvom financija, HANFA-om i članicama udruženja financijskih institucija te uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Tijekom veljače i ožujka na edukacijama u pet zagrebačkih srednjih škola sudjelovalo je više od 300 učenika i profesora.

EU

Predsjednik Poljske Duda bi mijenjao ustav, ‘gay’ parovima bi zabranio posvajanje djece

Published

on

Tjedan uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Poljskoj predsjednik na odlasku Andrzej Duda je u nedjelju kazao da će nastojati promijeniti ustav kako bi se istospolnim parovima zabranilo posvajanje djece.

Prijedlog zakona stiže na razmatranje u parlament u ponedjeljak, kazao je Duda.

Njegov liberalni suparnik u drugom krugu izbora, gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski, također je kazao da se protivi posvajanju djece od strane istospolnih parova, prenosi novinska agencija PAP.

Zastupnik u parlamentu i LGBT aktivist Krzysztof Smiszek kritizirao je Dudu zbog predlaganja nečega što ne bi dobilo potrebnu većinu u parlamentu.

To je pokušaj mobilizacije straha u cilju prikupljanja glasova, ocijenio je  Smiszek.

Prema posljednjim anketama, Duda ima neznatnu prednost pred Trzaskowskim te se predviđa da će pobijediti s 50,9 posto glasova.

Ucitavanje vijesti

EU

Iz fonda za oporavak od korone 70% odmah, 30% kad se vide razmjeri krize

Published

on

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel modificira prijedlog EK i kolač iz fonda za oporavak reže na dva dijela – 70 posto države bi dobile odmah, a 30 posto kad se vide razmjeri krize.

Kriteriji za raspodjelu novca iz novog fonda za oporavak EU nakon koronakrize, prema kojima je Europska komisija izračunala da bi Hrvatskoj bilo stavljeno na raspolaganje dodatnih 10 milijardi eura, povrh 10-ak milijardi koje Hrvatska dobiva iz postojećih fondova Unije, ipak će biti promijenjeni.

Europski dužnosnik, s kojim je jučer ekskluzivno razgovarao Večernji list u Bruxellesu, najavio je da će predsjednik Europskog vijeća Charles Michel modificirati Komisijin prijedlog tako što bi 70 posto novca bilo alocirano državama po Komisijinim kriterijima, a 30 posto po novim kriterijima.

Komisija je kao kriterije za izračun koristila podatke o kretanju stope nezaposlenosti i BDP-a od 2015. do 2020. godine, no neke su države članice imale primjedbu na takav izračun tvrdeći da nije dobro uzimati statističke podatke puno prije krize ako je cijeli fond zamišljen za pomoć najpogođenijim državama od krize koja je upravo u tijeku zbog koronavirusa.

Michel je obavio konzultacije sa svih 27 premijera i predsjednika koji sjede u Europskom vijeću i odlučio poslušati dio tih kritika tako što je podijelio formulu za izračun na dva dijela: 70 posto odredit će kriteriji koje je predložila Komisija, a 30 posto odredit će kriteriji koji će se tek pokazati naknadno – do 2022. – i to će biti pokazatelji o padu BDP-a i rastu stope nezaposlenosti tijekom same koronakrize 2020. i 2021. godine.

Još nije jasno kako bi se novi Michelov prijedlog mogao odraziti na Hrvatsku. Informacija koju smo jučer dobili od upućenog izvora u EU tek treba biti pretočena u Michelov prijedlog, a on će ga objaviti idućeg tjedna, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvati mogu u Austriju bez radnih dozvola, ali posla nema

Published

on

Dodao

Hrvati u Austriju od 1. srpnja mogu bez radnih dozvola, no u toj zemlji posla više nema ni za domaće, piše u četvrtak Večernji list.

Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina, koliko je vremena prošlo otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju.

Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, Austrija ima najveću stopu nezaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata te posla više nema ni za domicilno stanovništvo, dok se i u Hrvatskoj nova radna mjesta broje na prste.

Da nije bilo korone, Hrvatska bi danas imala barem 60.000 zaposlenih više nego što ih ima sada. Prvi su kod nas s tržišta otpali stranci, ali i domaća sezonska radna snaga koja se zapošljavala na Jadranu.

Austrijske vlasti ističu da se posljednjih sedam godina u Austriju doselilo 13.000 hrvatskih državljana, a u trenutku potpunog otvaranja tržišta i za Hrvate u Austriji je ukupno bilo zaposleno 33.400 hrvatskih državljana, najvećim dijelom u turizmu, industriji, trgovini i građevinskom sektoru.

Bez posla i s prijavom na tamošnjem uredu za nezaposlene je oko 7000 hrvatskih građana od približno 83.000 vlasnika hrvatskih putovnica koji žive u Austriji. Njih oko 46.000 rođeno je u Hrvatskoj. U toj zemlji 9 posto radne snage dolazi iz neke od drugih članica EU.

Austrija sada ne očekuje masovniji dolazak hrvatskih radnika, a pojedini analitičari vjeruju da bi mogao uslijediti i obrnuti trend – povratak iseljenih njihovim kućama, i to ne samo iz Austrije nego i iz drugih europskih država, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije