Talibani ubrzano tragaju za suradnicima Zapada

Talibani ubrzano tragaju za onima koji su surađivali s američkim snagama i s NATO-om, navodi se u UN-ovu povjerljivom dokumentu, unatoč obećanju pobunjenika da se neće osvećivati svojim protivnicima.

U nekoliko gradova izbili su protutalibanski prosvjedi, a dužnosnik militanata potvrdio je da je od nedjelje na aerodromu u Kabulu poginulo dvanaestero ljudi.

Istovremeno, zapadne zemlje nastavljaju evakuaciju svojih državaljana i Afganistanaca koji su za njih radili. Upitan u intervjuu ABC-u je li u čemu pogriješio vezano za povlačenje iz Afganistana, američki predsjednik je rekao “ne”.

U izvješću koje je sastavila stručna skupina za procjenu rizika za UN, a agencija France Presse ga je dobila na uvid, navodi se da talibani imaju “prioritetne popise” s imenima ljudi koje žele uhititi.

Najvećem su riziku izloženi oni koji su u afganistanskim oružanim snagama, u policiji i u obavještajnoj službi obnašali odgovorne dužnosti, piše u dokumentu.

Talibani su išli u “ciljane posjete od vrata do vrata” kod osoba koje žele uhititi i kod članova njihovih obitelji, dodaje se u izvješću.

Izvješće objavljeno u srijedu sastavio je Norveški institut za međunarodna istraživanja, organizacija koja piše obavještajna izvješća za UN-ove agencije.

“Ciljaju obitelji onih koji se ne žele predati te progone i kažnjavaju obitelji po šerijatu”, rekao je za AFP ravnatelj organizacije Christian Nellemann.

“Mislimo da pojedincima koji su radili za američke snage, za NATO i njihove saveznike prijeti mučenje i pogubljenja”, dodao je.

Talibani su u nedjelju nakon povratka na vlast poveli veliku medijsku kampanju obećavajući potpuni oprost svima koji su radili za afganistansku vladu formiranu na izborima.

No Afganistanci, napose žene i vjerske manjine, imaju loše uspomene na okrutni fundamentalistički režim koji su talibani uspostavili između 1996. i 2001. kada se preljub kažnjavao bičevanjem i kamenovanjem.

Talibanski dužnosnik rekao je u četvrtak Reutersu da je održavanje reda i mira na teritoriju pod njihovom kontrolom “najveći mogući prioritet” i da se militanti “ne mogu kriviti” za kaos i nasilje oko aerodroma u Kabulu.

Istaknuo je da će talibani surađivati u evakuaciji stranih državljana i Afganistanca. Talibani će se “držati svoje riječi i dati stranim silama punu podršku pri evakuaciji njihovih državljana iz zračne luke u Kabulu, a to će dopustiti i Afganistancima”.

Dodao je da su talibanski čelnici počeli razgovore o sudbini nacionalne vojske i da je počelo popisivanje naoružanja, streljiva i vozila koje su za sobom ostavile američke i savezničke snage.

Američki vojni zrakoplovi u četvrtak su nadlijetali aerodrom radi osiguranja evakuacije. General bojnik William Taylor je rekao da je u zračnoj luci otvoreno nekoliko ulaza i da je dosad evakuirano oko 7000 ljudi. Kazao je i da dosad nema izvješća o incidentima.

Dodao je da se u zračnoj luci Kabul sada nalazi više od 5200 vojnika koji nadziru evakuaciju i da bi ih za nekoliko moglo biti 6000.

Očevici prenose da je nekoliko ljudi ubijeno u četvrtak u afganistanskom gradu Asadabadu kad su talibani otvorili vatru na ljude koji su mahali državnom zastavom na skupu u povodu dana neovisnosti.

Zasad nije poznato jesu li njihovu smrt izazvali talibanski meci ili stampedo koji je zbog njih nastao, kazao je očevidac Muhamed Salim iz Asadabada, glavnog grada istočne pokrajine Kunar.

Prosvjedi su održani i u istočnom gradu Džalalabadu i u jednom okrugu pokrajine Paktia, ali nema izvještaja o većem nasilju.

Američki predsjendik Joe Biden je u intervjuu za televiziju ABC rekao da talibani moraju sami odlučiti žele li da ih prizna međunarodna zajednica, ali ne vjeruje da su se promijenili.

“Moraju voditi računa o tomu imaju li dovoljno hrane, imaju li dovoljne prihode koji će omogućiti razvoj gospodarstva. Moraju voditi računa i o tomu hoće li uspjeti održati na okupu društvo do kojeg im je, kako sami kažu, toliko stalo,” rekao je u intervjuu snimljenom u srijedu. “No ja mislim da neće biti ništa od svega toga”.

Dodao je i da će trebati snažan ekonomski i diplomatski pritisak, a ne vojna sila, da bi se zajamčila prava žena.