Svjetska banka podupire Hrvatsku u poboljšanju gospodarenja otpadom

Direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u ponedjeljak su potpisali sporazum temeljem kojeg će Svjetska banka hrvatskoj Vladi pružiti potporu u transformaciji njezina sustava gospodarenja otpadom, izvijestili su u utorak iz Svjetske banke.

U okviru tehničke pomoći, načela kružnoga gospodarstva ugradit će se u Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske nakon 2022. u skladu s direktivama Europske unije (EU) i paketom mjera o kružnom gospodarstvu, navodi se u priopćenju.

Iz Svjetske banke navode kako Hrvatska trenutačno zaostaje u postizanju ciljeva EU-asure, koji se odnose na smanjenje otpada, uglavnom zbog slabih tehničkih i financijskih kapaciteta gradova i općina za prikupljanje i razdvajanje otpada te poticanje recikliranja.

U okviru dvogodišnjeg programa tehničke pomoći Svjetska banka će pomoći revidirati postojeći Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te na temelju analize predložiti načine ubrzanja transformacije u skladu s akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo.

Potaknut će i sudjelovanje ključnih dionika, pomoći u jačanju koordinacije, stvaranju zajedničke odgovornosti za novi plan gospodarenja otpadom te izgradnji kapaciteta za kružno gospodarstvo.

“U narednim godinama bit će izazovno odgovoriti na ciljeve koji su pred nama, a to je da do kraja 2020. moramo odvajati i reciklirati 50 posto otpadnog papira, metala, plastike i stakla, te da moramo poduzimati aktivnosti kako bismo ispunili i zahtjevnije ciljeve kao što je povećanje odvajanja i recikliranja otpada na 65 posto i smanjenje odlaganja otpada na 10 posto do 2035.”, kazao je Čorić.

Posljednje tri godine, kako je naveo, Ministarstvo je u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, županijama i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  intenzivno provodilo aktivnosti na osiguravanju potrebne infrastrukture za uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom na lokalnoj i regionalnoj razini te su rezultati tih aktivnosti vidljivi.

Ćorić je rekao kako ovaj sporazum sa Svjetskom bankom predstavlja korak dalje u transformaciji na kružno gospodarstvo koji će doprinijeti stvaranju novoga i modernijega okvira nacionalnoga plana gospodarenja otpadom.

Capannelli je istaknula kako je pretvaranje otpada u resurs bit kružnoga gospodarstva. “Ako ponovno proizvodimo, ponovo koristimo i recikliramo te ako otpad jednog sektora postane sirovina drugog, možemo se približiti kružnom gospodarstvu u kojem se otpad smanjuje na najmanju moguću mjeru te se resursi koriste efikasno i održivo”, kazala je.

Navela je i kako se poboljšanjem gospodarenja otpadom mogu umanjiti zdravstveni i okolišni problemi, smanjiti emisije stakleničkih plinova te izbjeći negativni učinci na lokalnoj razini kao što je narušavanje krajolika zbog odlagališta otpada te zagađenje vode i zraka.

“Svjetska banka rado će pružiti potporu hrvatskim tijelima te s ključnim dionicima surađivati na stvaranju čišće i održivije Hrvatske”, poručila je Capannelli.

Inače, otkad se pridružila Grupaciji Svjetske banke 1993., Hrvatska je koristila financijsku i tehničku pomoć, savjetodavne i analitičke usluge Svjetske banke. Do danas je Svjetska banka podržala više od 50 projekata u vrijednosti od oko 4 milijarde američkih dolara.

U svojem radu Svjetska banka trenutačno je usmjerena na ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije Covid-19, obnovu nakon potresa, promet, pravosuđe, inovacije, poslovno okruženje, upravljanje zemljištem, poljoprivredu i gospodarski razvoj Slavonije.