Povezite se

Svijet

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

Objavljeno

-

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je u subotu iz Svjetske banke.

Svjetska banka podupire Hrvatsku u prevladavanju teškog razdoblja uzrokovanog  pandemijom Covida-19 te nedavnim potresom u Zagrebu, priopćeno je iz Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj..

Krizu bez presedana prouzrokovali su učinci virusa COVID-19 na zdravlje, gospodarska kriza izazvana karantenama (lockdown) zbog pandemije u Hrvatskoj i u svijetu, te velike štete prouzročene najjačim potresom u posljednjih 140 godina koji je 22. ožujka pogodio područje Zagreba, dodaje se u priopćenju.

Marić: Svjetska banka prepoznala napore Vlade RH, podupiru se brzi i ciljani paketi ekonomskih mjera

Zajmom za financiranje razvojne politike kao odgovor na krizu i podršku oporavku, vrijednim 300 milijuna američkih dolara, podupiru se Vladini brzi i ciljani paketi ekonomskih mjera, odobreni u ožujku i travnju 2020. radi ublažavanja gospodarskih i socijalnih učinaka koronakrize. Usmjeren je i na rješavanje dugotrajnih institucionalnih nedostataka u Hrvatskoj te postavlja temelje za uključiv i održiv oporavak, navodi se u priopćenju.

“Gospodarstva diljem svijeta suočena su s nizom vrlo zahtjevnih izazova uzrokovanih pandemijom. Svjesni smo da Svjetska banka, kao jedna od vodećih međunarodnih financijskih institucija koje predstavljaju značajan izvor likvidnosti, pomno odabire projekte i programe koje će podržati. Stoga smo ponosni što je između brojnih zahtjeva Banka prepoznala inicijativu i napore Vlade Republike Hrvatske odobravanjem ovog važnog instrumenta koji će pridonijeti učvršćivanju provedbe mjera za suočavanje s aktualnom krizom”, rekao je Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade RH i ministar financija RH.

Prva skupina mjera koja se podupire ovim zajmom ublažit će posljedice pandemije za radnike i poduzeća.

Kao pomoć Hrvatskoj tijekom faze pružanja potpora, Svjetska banka podupire subvencije plaća kako bi broj izgubljenih radnih mjesta bio što manji te se povećala pokrivenost siromašnih besplatnim zdravstvenim osiguranjem. Isto tako osigurava dodatnu likvidnost poduzećima da bi uz pomoć programa financiranja i poreznih olakšica ostala produktivna.

Drugom skupinom mjera podupire se uključiv i održiv gospodarski oporavak rješavanjem ključnih institucionalnih uskih grla.

Programom se promiču politike potpore dohotku za starije osobe koje su bez prihoda, posebice starije žene te osobe koje žive u ruralnim područjima. Mjere također  uključuju politiku i okvir odgovornosti radi promicanja niskougljičnog razvoja i otpornosti na klimatske promjene u skladu s ciljevima EU. Administrativna poboljšanja okvira za povlačenje fondova EU također su uključena da bi se povećala učinkovitost u upravljanju fondovima EU, dodaje se u priopćenju. 

Dva zajma, od ukupno 500 milijuna dolara za oporavak od gospodarske krize i za obnovu nakon potresa  

“Svjetska banka pozitivno je odgovorila na zahtjev Hrvatske za potporom pripremivši dva zajma koji su, s obzirom na jačinu gospodarske krize u Hrvatskoj, koju je dodatno pogoršao potres, i hitni i ključni. I Program Hrvatske za odgovor na krizu i podršku oporavku od krize i Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva – ukupne zajedničke vrijednosti 500 milijuna američkih dolara, odnosno 0,9 posto hrvatskog BDP-a – pomoći će u ublažavanju učinaka ekonomskog šoka, pospješiti oporavak, olakšati obnovu nakon potresa te osnažiti pripravnost nacionalnih sustava javnog zdravstva u slučaju budućih pandemija”, izjavila je Elisabetta Capannelli, direktorica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.

Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva vrijedan 200 milijuna američkih dolara prvi je veliki zajam za obnovu Zagreba nakon razornog potresa u ožujku.

Projekt će pomoći obnovi i sanaciji radi pružanja ključnih javnih usluga u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama. Pomoći će i u osmišljavanju programa financijske potpore za obnovu privatnih stambenih zgrada, koju će financirati javni, privatni i drugi financijeri, te će osnažiti institucionalne kapacitete nacionalnih vlasti za odgovor na buduće katastrofe te za upravljanje budućim rizicima.

Projektom će se Hrvatskoj olakšati suočavanje s budućim javnozdravstvenim izazovima, jačati sustav nadzora nad bolestima te razvijati epidemiološki kapaciteti za rano otkrivanje i potvrđivanje bolesti. Također će se poduprijeti popravak, sanacija i obnova javnozdravstvenih laboratorija, financirati potrebna oprema, uključujući opremu za aktivno traženje kontakata i prijavljivanje novih slučajeva, stoji u priopćenju.

Marić: Vlada RH brzo reagirala i uspostavila suradnju sa Svjetskom bankom 

„Suočena s izrazito štetnim utjecajem pandemije Covid-19 na hrvatsko gospodarstvo i održivost javnih financija te uzimajući u obzir značajnu štetu uzrokovanu potresom, Vlada RH brzo je reagirala i rano uspostavila suradnju sa Svjetskom bankom radi pružanja brzog i ciljanog odgovora. Cijenimo pravodobnu reakciju Svjetske banke i brzu pripremu ove operacije. Projekt će pomoći u ponovnoj uspostavi ključnih javnih usluga i ojačati buduću otpornost zdravstvenog sustava. Budući da će obnova Zagreba trajati godinama, ovaj je projekt dio šire strategije i pristupa Vlade obnovi našeg glavnog grada,” zaključio je ministar financija Marić.

Svjetska banka je isto tako pomogla Vladi u pripremi Brze procjene šteta i potreba (RDNA), koja će Vladi poslužiti kao podloga za plan obnove te kao katalizator za druge izvore financiranja obnove grada – iz EU, drugih međunarodnih financijskih institucija te donatora i partnera.

“Rješavanje posljedica potresa uz pandemiju izniman je pothvat s kojim će se Hrvatska morati uhvatiti u koštac i za koji će biti potrebna financijska, tehnička i savjetodavna potpora svih. Brza procjena šteta i potreba, u čijoj je pripremi Banka pomogla, olakšat će kvantificiranje financijskog učinka potresa. Iako će obnova biti vrlo skupa, uvjereni smo da zajedno s vlastima i hrvatskim partnerima možemo pridonijeti brzom oporavku”, izjavila je Capannelli, direktorica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.

Nastavi pregledavati

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Published

on

Dodao

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Prosvjed u Beogradu, incidenti ispred Skupštine Srbije

Published

on

U nekoliko gradova Srbije i u petak navečer održavaju se antivladini prosvjedi, potaknuti prije tri dana epidemiološkom i političkom situacijom u zemlji, a ispred Skupštine Srbije su nešto poslije 21 sat počeli incidenti.

Večeras je i prosvjednika i policije manje nego prethodnih dana. Ispred zgrade srbijanskog parlamenta postavljena je metalna ograda, a nakon što je stotinjak agresivnih prosvjednika pokušalo ući u parlament, na platou ispred zgrade Skupštine raspoređene su postrojbe žandarmerije i policije.

Prosvjed je počeo mirno, uz blokadu prometa ka središtu grada, a nekoliko skupina agresivnih prosvjednika, od kojih neki s ‘fantomkama’ na licu, bili su vrlo agresivni i prema izvjestiteljima beogradskih medija i u naguravanju potisnuli novinare sa stubišta ispred Skupštine.

Prosvjednici su razbili prozore na zgradi parlamenta.

Oko 21:45 policiji je počelo pristizati pojačanje.

Policija je ranije priopćila da je nakon napada i uboda nožem u svađi ispred parlamenta uhapšen napadač (47) koji je ozlijedio tridesetdvogodišnjeg muškarca. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije