Povezite se

Gospodarstvo

Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

Objavljeno

-

Početkom srpnja počinje puna primjena eRačuna u javnoj nabavi, što bi javnim naručiteljima i njihovim dobavljačima moglo donijeti uštede koje se procjenjuju na više od dvije milijarde kuna godišnje.

“Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna, prvenstveno u aspektu male nabave, koja u ukupnom volumenu ima udio od gotovo 23 posto”, procjena je koju je iznio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat još krajem prošle godine kada je predstavljao prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Taj je zakon Hrvatski sabor usvojio početkom listopada prošle godine, njegova je djelomična primjena počela 1. prosinca 2018. godine, a puna primjena počinje 1. srpnja 2019. godine.

Naime, Zakonom je od početka prosinca prošle godine najprije uvedena obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave, a od početka srpnja obvezno je i izdavanje elektroničkih računa po sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi. Tako obveznici javne nabave više ne smiju primati, a njihovi im dobavljači izabrani u tom postupku više ne smiju izdavati račune na papiru već svi računi u postupku javne nabave moraju biti elektronički računi.

Obveza eRačuna odnosi se na cjelokupnu javnu nabavu, što znači na postupaka velike vrijednosti, ali i tzv. nabavu male vrijednosti odnosno nabava roba i usluga vrijednosti ispod 200.000 tisuća kuna te nabava radova vrijednosti ispod 500.000 kuna, kao i na jednostavnu ili bagatelnu nabavu putem narudžbenica.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi jasno je propisao da se on odnosi na javne, sektorske i druge naručitelje kao obveznike javne nabave, izdavatelje elektroničkih računa u postupcima javne nabave te informacijske posrednike koji pružaju usluge razmjene elektroničkih računa i pratećih isprava u postupcima javne nabave.

Predlagači zakona više su puta ponavljali kako stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave donosi uštede naručiteljima i njihovim dobavljačima. Tako bi troškovi obrade eRačuna trebali biti znatno manji u odnosu na tradicionalne papirnate račune, jer se primjerice više nema ispisa i kuvertiranja računa, uklanja se trošak poštarine, a uz to uštede donosi i digitalizacija poslovnog procesa, primjerice račun se isporučuje u puno kraćem vremenu, kraći su rokovi njihove obrade, ubrzano je plaćanje, eRačun se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu, itd.

No, uz to će omogućiti i transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi, jer je eRačun dostupan 24 sata dnevno za pregledavanje, a omogućava se i porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu.

Elektronički račun ili eRačun je račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu.

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima.

Svi računi razmijenjeni u javnoj nabavi moraju biti poslani i zaprimljeni putem nacionalne centralne platforme za razmjenu eRačuna, dakle ne e-poštom ili na neki drugi način.

Svi sudionici u procesu razmjene eRačuna moraju komunicirati isključivo prema jednoj pristupnoj točki (Centralnoj platformi) i pritom se moraju registrirati u sustav kako bi ih sustav mogao prepoznati.

Ulogu Centralne platforme obavlja Financijska agnecija (Fina) i njome se moraju koristiti čisti javni naručitelji. Ostali korisnici mogu izabrati i nekog drugog informacijskog posrednika na tržištu, koji nude uslugu zaprimanja i slanja elektroničkih računa i pratećih isprava.

To može biti desetak njih koji se nalaze i na popisu Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ministarstvo, naime, na svojim internetskim stranicama objavljuje popis svih informacijskih posrednika spojenih na Centralnu platformu, a trenutno je na njemu, uz Finu, još desetak tvrtki.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi u hrvatski je pravni poredak prenesena Direktiva 2014/55 Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije.

Među ciljevima te Direktive, pa tako i hrvatskog zakona, su ubrzanje procesa javne nabave, povećanje transparentnosti i smanjenje troškova gospodarskih subjekata, ali i olakšavanje prekogranične nabave čime će se ukloniti jedna od posljednjih prepreka za uspostavljanje cjelovitog europskog tržišta.

Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem eRačuna ostvariti uštede od 423 milijarde eura.

(HINA)

Gospodarstvo

Zbog manjeg poreza na plaće općinama dvije milijarde kuna manje

Published

on

Najava smanjenja poreza na dohodak mnoge je ugodno iznenadila, jer se takvi potezi Vlade u pravilu ne očekuju odmah nakon izbora, ali ono što je sigurno, nisu joj se baš svi obradovali.

Prihodi od poreza na dohodak od 2018. idu u cijelosti u lokalne proračune, a prema podacima Ministarstva financija, oni su lani iznosili 14,6 milijardi kuna.

Ostane li premijer Andrej Plenković ustrajan u odluci da će se od 1. siječnja iduće godine stopa poreza na dohodak od 36 posto smanjiti na 30 posto, a ona od 24 posto na 20 posto, gruba računica poreznih stručnjaka pokazuje da bi lokalne jedinice mogle ostati bez oko dvije milijarde kuna.

S obzirom na to da bi sadašnje ustrojstvo lokalne samouprave teško podnijelo gubitak tolikih prihoda, nameće se pitanje krije li se u Vladinoj najavi smanjenja poreznih stopa na dohodak i malo ambiciozniji plan.

To bi se moglo i zaključiti, ako je suditi po izjavama tijekom predizborne kampanje, među kojima je i ona ministra uprave i član Središnjeg odbora HDZ-a Ivana Malenice.

Uz smanjenje broja ministarstava, Malenica je rekao da će se “prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, učiniti sve da javna uprava bude efikasna i učinkovita”. To uključuje spuštanje digitalizacije na lokalnu samoupravu i povezivanje svih lokalnih tijela i ustanova sa središnjim državnim registrima, brojnim uslugama, aplikacijama i platformama.

Kojom dinamikom će Vlada ići u promjene tek će se vidjeti, ali može se očekivati da će sa smanjenjem stopa poreza na dohodak paralelno ići i s mjerama kojima će riješiti problem gubitka prihoda lokalnih jedinica, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Od ožujka nema kružnih putovanja stranih brodova u Jadranu

Published

on

Krstarenja stranih brodova po hrvatskom Jadranu od ožujka ove godine zbog pandemije Covid-19 uopće nema, a i svih 15 ostvarenih u prvih pet mjeseci na Jadranu bila su od siječnja do kraja ožujka, što je 91,2 posto manje nego u 2019., podaci su DZS-a.

Kruzeri ili brodovi na kružnim putovanjima djelomice su nastavili raditi nakon popuštanja epidemioloških mjera u Hrvatskoj, ali je riječ većinom o domaćim, manjim brodovima i kraćim krstarenjima u organizaciji pojedinih domaćih agencija i tvrtki, uz još poneke takve brodove stranih touroperatora koji su krajem lipnja i početkom srpnja počeli ploviti s gostima.

No, velikih kruzera s više tisuća putnika od ožujka ove godine nije bilo u Jadranu, nema ih još ni u prvim danima srpnja, kao ni po drugim bližim morima. S obzirom na porast pozitivnih slučajeva zaraze virusom u svijetu teško ih se može i očekivati ove godine, pogotovo ne u nekom većem broju, tim više što su u pandemiji često označavani kao ‘rasadnici’ virusa, zbog čega mnogi od njih nisu mogli pristati u luke nego su tjednima, a neki i mjesec i više dana plovili čekajući priliku za uplovljanje i iskrcaj putnika.

Stručnjaci stoga prognoziraju i da će se ta iznimno rastuća industrija u svijetu u posljednjih desetak godina, iako često ‘napadana’ zbog zagađenja mora, oceana, luka te za ‘overtourism’, sada najsporije i najteže oporaviti od utjecaja pandemije.

Veliki pad broja putovanja stranih brodova za kružna putovanja vidljiv je stoga i na hrvatskom Jadranu, jer je sa ukupno 15 tih putovanja u prvih pet mjeseci zabilježen pad od 91,2 posto, što znači i da ih je u odnosu na isto razdoblju 2019. bilo 156 manje.

Svih 15 realizirano je zapravo u prva tri mjeseca, nakon čega u travnju i svibnju nije bilo nijedno takvo putovanje po Jadranu, za razliku od ista ta dva mjeseca u 2019., kada je bilo 49 u travnju te 88 takvih putovanja u svibnju.

Tih 15 kružnih putovanja po Jadranu obavilo je šest stranih brodova, što je pad njihovog broja za 86 posto ili za 37 kruzera manje nego u pet mjeseci 2019., a ti su brodovi otprilike za isti postotak boravili i manje dana u Hrvatskoj, odnosno ukupno 47 dana, naspram 386 dana boravka broda u pet mjeseci 2019..

Na svim tim putovanjima u Hrvatsku je došlo svega nešto malo iznad 3.700 turista, kojih inače toliko, pa i više odjednom bude samo na jednom kruzeru, i taj broj je za 98,5 posto manji nego ih je ukupno bilo u pet mjeseci 2019.

Strani kruzeri su stoga u Hrvatsku ove godine doplovljavali pod zastavama samo četiri zemlje – Malte (koji su obavili 12 od ukupnih 15 putovanja), te Belgije, Italije i s Maršalovih otoka.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Novom Zagrebu održana tribina o iskoristivost Europskih fondova

Published

on

Dodao

U Novom Zagrebu – istok na području Hrelića održana tribina o iskoristivost Europskih fondova od strane najmlađe članice Europske unije.

Dr.sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupljenim građanima istaknula je da je samo u mandatu ove Vlade ugovoreno projekata u vrijednosti 9 milijardi €. Posebno je istaknula da je za područje Karlovačke županije ugovoreno 389,1 milijuna eura (2,96 milijardi kuna), od čega je u mandatu ove Vlade ugovoreno 376,13 milijuna eura (2,86 milijardi kuna). Dok je za područje Zagrebačke županije ugovoreno 435,1 milijuna eura (3,3 milijarde kuna), od čega 421,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna) u mandatu ove Vlade.

Na kraju tribine, s obzirom na to da je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u VII. izbornoj jedinici koja pokriva i istočni dio Novog Zagreba, područje Hrelića, Buzina, Velikog polja i Jakuševca u nekoliko rečenica je predstavila izborni program i istaknula važnost ulaganja nepovratnih europskih sredstava u brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba te razvoj kvalitete prometne infrastrukture od Rijeke preko Karlovca do Zagreba.

“Sigurna Hrvatska za mene znači Hrvatska sa sigurnim, iskusnim i provjerenim vodstvom, ljudima koji su dokazali da mogu voditi državu i dostojno je predstavljati u svijetu. To znači Hrvatsku u kojoj imate najboljeg pregovarača za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, Hrvatsku koja  je usprkos izazovima COVID krize zadržala stabilni investicijski kreditni rejting. To znači Hrvatsku koja se vodi stručno, racionalno, a ne populistički, s Vladom koja se može odgovorno suočiti s krizama” kazala je Brnjac.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije