Povezite se

Zagreb

Svečanom sjednicom Senata nastavljeno obilježavanje 350. obljetnice Sveučilištu u Zagrebu

Objavljeno

-

Svečanom sjednicom Senata na kojoj je rektor Damir Boras dodijelio počasna zvanja i nagrade, nastavljeno je u ponedjeljak obilježavanje 350. obljetnice Sveučilištu u Zagrebu.

U 350 godina neprekinuta djelovanja Sveučilište je bilo i ostat će stožerna hrvatska nacionalna institucija u području visokoga obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti, transfera tehnologija i znanja, društvenih djelatnosti i čuvar hrvatskog nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika i europskih vrijednosti, kazao je rektor Boras.

Posebno je naglasio misiju čuvara europskih vrijednosti i precizirao da ona uključuje pošteni rad, toleranciju, ljubav prema domovini i prema drugima. “Europa se toga ne drži, ali to ne znači da se mi na Sveučilištu ne trebamo toga držati”, dodao je.

On je kazao da Sveučilište postiže nabolje uspjehe u Hrvatskoj, što se vidi i po činjenici da je niz godina među prvih 500 sveučilišta u svijetu ukupno gledano po Šangajskoj listi, a po kvaliteti poučavanja među 300 sveučilišta.

Na toj se listi posebno gleda broj objavljenih radova u časopisima Science i Nature, napomenuo je i zahvalio fakultetima čiji znanstvenici, objavljajući u njima radove, drže ugled Sveučilištu.

Po broju najprestižnijih znanstvenih radova prednjače Medicinski fakultet pa Institut Ruđer Bošković.

Članovi Sveučilišta objavljuju 67 posto svih istaknutih znanstvenih radova u Hrvatskoj, te na njemu doktorira 80 posto svih doktora znanosti u Hrvatskoj, kazao je Boras i dodao: “Mi se ne volimo time posebno hvaliti, ali sad je takav dan”.

Boras: Nedostatak novca prepreka boljim rezultatima

Rektor Boras ocijenio je da je najveća prepreka boljim rezultatima nedostatak novca, jer Hrvatska za znanost izdvaja svega 0.7 posto BDP-a, dok je prosjek u Europi 1.2 posto.

Sveučilištu na godišnjoj razini nedostaje najmanje 100 milijuna kuna, a za sljedeću godinu nam nude smanjenje udjela na 0.6 posto, kazao je i zaključio: “Želimo da naše financiranje bude u skladu s dobrom praksom u EU”.

Rektor Damir Boras dodijelio je 26 počasnih zvanja professor emeritus umirovljenim profesorima Sveučilišta u Zagrebu, nagrade Fran Bošnjaković i Andrija Mohorovičić za 2019., te posebna priznanja studentima i suradnicima Sveučilišta.

Vi ste svi značajno doprinijeli vidljivosti i osvještenju kvalitete Sveučilišta u Zgrebu, kazao je Boras i osvrćući se na broj nagrada dodao da ga je, zahvaljujući obljetnici, udvostručio.

Među dobitnicima počasnoga zvanja professor emeritus je i komunikolog s Grafičkog fakulteta Mario Plenković, otac predsjednika Vlade. Boras je rekao da je profesor Plenković zaslužio priznanje zbog vrhunskih rezultata u razvoju grafičkih tehnologija i medija. “Ostvarenja koja se tiču njegova sina, njega se ne tiču. On je zaslužan samo što je odgojio djecu”, kazao je rektor Boras za Plenkovića koji se, kako je rečeno, nije mogao pojaviti na svečanosti.

Titule professor emeritus dobili su i Olga Kronja i Mirko Primc u području prirodnih znanosti, Srećko Pegan, Damir Kalpić, Ignac Lovrek, Branka Zovko Cihlar, Ivan Dadić, Dorian Marjanović i Stanislav Bolanča u području tehničkih znanosti, Tomislav Treer u području biotehnčkih znanosti te Ilija Kuzman i Josip Kos u području biomedicine i zdravstva.

U području društvenih znanosti titulu su dobili Smiljana Leinert Novosel, Petar Klarić, Petar Novoselec i Milan Matijević, u području humanističkih znanosti Stipe Botica, Željka Fink Arsovski, Dubravka Sesar, Mijo Korade i Matija Berljak, a u umjetničkom području Nenad Fabijanić, Dragomir Vlahović, Valter Dešpalj i Frano Parać.

Nagradu Fran Bošnjaković, koja se uz ostalo dodjeljuje za iznimne rezultate na polju znanstvene i stručne djelatnosti, dobili su Sandra Bischof s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, Zvonimir Guzović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Hrvoje Ivanković s Fakulteta kemijskog inženjerstva i Mladen Vučić s Fakulteta elektronike i računarstva.

Redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Hrvoje Buljan i akademik Mirko Orlić, redoviti profesor Prirodno-matematičkoga fakulteta dobitnici su Nagrade Andrija Mohorovičić.

Sveučilišno je izaslanstvo prije svečane sjednice Senata položilo na groblju Mirogoj vijence i odalo počast preminulim profesorima i studentima Sveučilišta u Zagrebu.

Obilježavanje obljetnice nastavit će se u ponedjeljak svečanostima dodjele priznanja studentima športašima Sveučilišta u Zagrebu i spomen-medalja profesorima umirovljenima u akademskoj godini 2018./2019.

Također, u utorak će biti obilježeno deset godina zajedničkoga diplomskoga studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu iz područja bioindustrije, te će u Zagrebačkoj katedrali biti održana svečana misa za 351. akademsku godinu.

Sveučilište u Zagrebu čini 30 fakulteta, tri umjetničke akademije i jedan znanstveni centar.

Vijesti

U povodu Dana Grada Zagreba svečano dodijeljene nagrade, javna priznanja i medalje

Published

on

Izvor: Nacionalno/Hrvoje Jurković

Na proslavi Dana grada Zagreba, 31. svibnja, general-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Zagreba, a premijer Andrej Plenković je na svečanosti čestitajući blagdan naglasio da je obnova nakon potresa temeljna zadaća svih.

Premijer Plenković je pohvalio gradske službe koje “nakon potresa uložile maksimalan angažman za hitne aktivnosti sanacije grada, za sigurnost grada i za pripremu za njegovu kvalitetnu, dugoročnu i održivu obnovu.”

Plenković je čestitajući Dan Grada Zagreba i Blagdan Majke Božje od Kamenih vrata zaštitnice Grada rekao da je obnova  temeljna zadaća svih. Kako je rekao, Vlada želi da obnova Zagreba bude “na onoj razini koja će osigurati da neki eventualni budući potresi ne učine ovako velike štete, da obnova bude cjelovita, da prije svega obuhvati privatne kuće i stanove građana, ali i da se obnove institucije i zgrade važne za zdravstvo i školstvo koje su važne i za Hrvatsku.”   

“Potres je trajao 10 sekundi, obnova će trajati najmanje 10, ali vjerojatno i više godina. Da bismo to radili moramo imati kvalitetan zakonski okvir i program mjera i moramo imati ono što je najvažnije – financijska sredstva”, rekao je.

Izvijestio je da je priprema za zahtjev prema Europskom fondu solidarnosti na samom kraju. Putem tog fonda ćemo dobiti znatna sredstva za obnovu, rekao je, i dodao da ona ipak neće biti dovoljna.  Grad će obnavljati vlastitim sredstvima, ali i drugim izvorima međunarodnog financiranja, poput dogovorenog zajma sa Svjetskom bankom u iznosu od 200 milijuna dolara, kazao je. 

Podsjetio i na pandemiju koronavirusom koja je promijenila način života u cijelom svijetu. Vlada će s gradskim službama pronaći načina da se i u takvoj krizi olakša financijsko funkcioniranje Zagreba “jer da bi Hrvatska išla naprijed, Zagreb mora biti najsnažniji”. 

Bandić: Zagreb je otvoren i siguran grad

“Naš Zagreb je prije svega otvoren i siguran grad a to je prijeko potreban uvjet bilo kakve budućnosti žive zajednice grada i jedne države. I po tome može biti primjer razvijenijim europskim metropolama s puno većom demokratskom tradicijom”, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Zahvalio se današnjim laureatima i svima koji su radili na sanaciji Zagreba nakon potresa i u borbi protiv epidemije. Izvijestio je da je danas deseti dan bez novozaraženih u gradu, a da je bolesnih još samo deset.

“Ovo je godina koju ćemo sigurno dugo pamtiti i koja će se u budućnosti spominjati po mnogobrojnim izazovima s kojima smo se suočili i s kojima se suočavamo. Ali i činjenici da je naš grad  prvi put svojoj povijesti bio glavni grad Europske unije”, istaknuo je Bandić. 

Baština je temelj iz kojih Zagreb može crpiti vjeru da će i ovu teškoću uspješno prebroditi, naporom svojih građana i prijatelja iz Hrvatske i svijeta, kao što je i prebrodio posljedice potresa u Šenoino doba 1880., poplave 1964. i drugih prirodnih nepogoda te ratova, rekao je. 

 Ovaj grad je ne samo europski, nego poseban i naš, grad kojega treba graditi i permanentno usavršavati, rekao je Bandić. 

Blago Zadro – počasni građanin Zagreba

General-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba za izniman doprinos u organiziranju obrane Vukovara i uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb. Povelju je preuzela njegova supruga Katica Zadro. 

 Zadro je bio zapovjednik obrane Borova Naselja i zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade. Pod njegovim je vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena oklopna sila JNA i uništeni deseci neprijateljskih tenkova i transportera. Poginuo je 16. listopada 1991. blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge. Ubijen je rafalom iz puškostrojnice tijekom borbene akcije. Posmrtno je promaknut u čin general-bojnika.

Marija Sekelez proglašena “Zagrepčankom godine”

Nagrada “Zagrepčanka godine” uručena je dramskoj umjetnici i humanitarki Mariji Sekelez, koja je svojim radom pridonijela afirmaciji žena u kulturi i društvu.

Nagrade Grada Zagreba dodijeljene su potpredsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Davoru Miličiću, redateljici Dani Budisavljević, ravnatelju KBC Zagreb Anti Ćorušiću, profesoru na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Krešimiru Ćosiću, Hrvatskom baroknom ansamblu, ravnateljici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije  Jeleni Lončar, Obrtničkoj komori Zagreb, predsjedniku Hrvatske komore dentalne medicine Hrvoju Pezi, radnoj skupini od 67 znanstvenika i stručnjaka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb koji su uspješno razdvojili sijamske blizanke.

Nagrada je dodijeljena i vozaču u Podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga Josipu Smiljčiću, ravnatelju Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatku Stiću, atletičarki Lauri Štefanac, profesoru emeritusu Stanislavu Tedeschiju, akademiku i književniku Goranu Tribusonu,  predsjedniku Kluba veterana 148. brigade HV-a Milanu Zanoškiju te akademiku Zvonku Kusiću.

Zaslužnima su danas podijeljene i Medalje Grada Zagreba.

Po prvi puta Medalje Grada Zagreba dobile su i Upravljačke skupine (zapovjednici) Civilne zaštite, i to zapovjednik Civilne zaštite NZ Istok Valentino Rajković (predsjednik HVIDRA-e NZI) i Ivica Kuprešak, zapovjednik CZ Dubrava (predsjednik HVIDRA-e Dubrava). Nagrada je došla kao spoj iskustva iz Domovinskog rata i odličnog angažmana mladih ljudi iz tih dijelova grada u naročito teško vrijeme.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Na Dan grada Zagreba svečano otvoren rotor Remetinec

Published

on

Na Dan grada Zagreba, 31. svibnja, u nedjelju je i svečano otvoren rotor Remetinec, veliki i važan infrastrukturni projekt čija je ukupna vrijednost oko 331,6 milijuna kuna, od čega je s gotovo 273 milijuna kuna sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Uz zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića na svečanosti je bio i izaslanik predsjednika Vlade ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.  

Voditelj projekta rotora Remetinec Goran Radić istaknuo je da je danas svečano otvorenje rotora koji je već ranije otvoren za promet. Podsjetio je da su rotor otvarali u dvije faze. “Prvo smo ga otvorili 23. siječnja kad smo otvorili promet na rotoru, a onda smo od 23. siječnja pa do 1. travnja dovršili tramvajsku prugu i pustili je prema situaciji, jer je bio potres”, izjavio je novinarima. 

 Ministar Butković istaknuo je kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture preko EU fondova projekt rotora sufinancirao s 85 posto bespovratnih sredstava, u iznosu od 273 milijuna kuna, a ostatak od 48 milijuna kuna je osigurano u državnom proračunu, odnosno kroz njegovo ministarstvo. Ministar je rekao da je prije početka radova na rotoru, ovo bio jedan od najvećih prometnih problema ne samo u Zagrebu, nego i u Hrvatskoj.

“Stoga današnji dan i završetak rotora, jednog velikog i važnog infrastrukturnog projekta u gradu Zagrebu predstavlja sigurno ne simboličan značaj nego bolju funkcionalnost, bolje prometno rješenje i bolji i ugodniji život svima onima koji žive u Zagrebu i koji dolaze u Zagreb”, istaknuo je Butković.

Rekao je da nekoliko mjeseci nakon što je rotor i formalno pušten u promet vjeruje da svi Zagrepčani i svi oni koji dolaze u Zagreb vide da je i protočnost i sigurnost prometa veća,  a to su bili i razlozi zbog čega se i išlo u obnovu i rekonstrukciju rotora.   

Butković kaže da rotor nije jedini projekt gdje Grad Zagreb i Vlada RH surađuju. Istaknuo je da su obnovili tramvajsku infrastrukturu, nabavili nove autobuse. 
“Oko 700 milijuna kuna u mandatu ove Vlade, zajedno s Gradom Zagrebom, samo kroz resor prometa, uloženo je u grad Zagreb, istaknuo je ministar.

Kako je rekao, posebno ga veseli što se u suradnji s Gradom pripremaju novi projekti.

“To je nabava novih autobusa, nabava 60 niskopodnih tramvaja, realizacija velikog projekta spoja Sarajevske sa čvorom Jakuševec i onaj najveći i najbitniji projekt – a to je povezivanje sa Zračnom lukom brzom željeznicom. To su projekti od više milijardi kuna koje pripremamo za novo operativno razdoblje za financiranje EU upravo u gradu Zagrebu”, istaknuo je Butković.    

Gradonačelnik Bandić podsjetio je kako je prije 19 godina bio u Mainzu, gradu prijatelju Zagreba, na samrtnoj postelji kod Jockela Fuchsa, legendarnog gradonačelnika koji je na toj funkciji bio 27 godina, počasnog konzula Republike Hrvatske i njezinog velikog prijatelja i zagovaratelja neovisnosti, zajedno s Njemačkom. Bandić kaže da mu je Fuchs tada rekao da “Hrvatska nema alternative, osim da se vrati tamo gdje pripada – a to je Europa”. 

Bandić je rekao da na to podsjeća “jer 331 i pol milijuna kuna, od toga 273 milijuna kuna iz fonda EU i 59 milijuna kuna iz proračuna RH je upravo taj europski put Hrvatske, bez alternative.”

“Ali ima i hrvatski put koji nema alternative – a to je rad, projekti, rezultati projekata, bolji život, solidarnost i zajedništvo. Na ovom primjeru se vidi i taj europski put i hrvatski put jer je to zakon spojenih posuda, to je jedna sinergija pozitivne strasti, interesa i ljubavi”, poručio je Bandić i podsjetio kako će sutra biti 20 godina od kada je najodgovorniji čovjek na čelu Zagreba.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Devet obitelji stradalih u potresu dobilo gradske stanove u najam

Published

on

Devet obitelji čiji su domovi stradali u potresu dobilo je u petak gradske stanove u najam, a zaključke o tome uručio im je u Gradskoj upravi gradonačelnik Milan Bandić. 

Riječ je o građanima Zagreba za čiji je stambene prostore nakon potresa utvrđeno da su neuporabljivi, a koji ispunjavaju uvjete propisane gradskom Odlukom o najmu stanova.

Od tih devet obitelji, dvije su obitelji – Tomislava Kosića i Damira Čokora koje su nakon potresa bile smještene u Studentskom domu “Cvjetno naselje” i obje su gradske stanove u najam dobili u Jelkovcu. Sedam obitelji dobilo je stanove u najam u Podbrežju.

Gradonačelnik Bandić je bez nazočnosti novinara razgovarao s građanima koji su dobili stanove u najam, a nakon toga novinarima je izjavu dao predsjednik Povjerenstva za davanje stanova u najam Miodrag Demo. Istaknuo da je prvih devet obitelji čiji su domovi oštećeni u potresu i koji nemaju druge nekretnine  dobilo stanove grada Zagreba u najam u skladu s Odlukom koja je u Gradu na snazi.  

“Žao nam je što nije zakon donesen prije nego što se raspustio Sabor, a moglo se je to napraviti i doista ako hoćeš čovjeku pomoći, onda mu pomozi odmah, a ne odgađati za jesen jer nitko se ne pita kako je tim ljudima i što će biti s njima do jeseni. Međutim, mi smo pristupili kao Grad, kao odgovorna uprava odmah da ljudima po Odluci koja postoji dodijelimo prvih devet stanova”, istaknuo je Demo.  

Poručio je da tim ljudima treba pomoći jer 1. rujna trebaju biti u nekim drugim domovima, ali za njih toplim.

Rekao je i da će se svim ljudima u Markuševcu i u drugim tim gornjim dijelovima grada čije su kuće stradale u potresu pomoći da ih obnove kako bi se u njih mogli vratiti.

Demo je pozvao političke opcije da njih u Gradu puste da rade, jer ljudima treba pomoći, umjesto da se bave politikanstvom i zovu ljude da “lupaju loncima po stanovima” protiv gradonačelnika Bandića. 

Od tih devet obitelji koje su dobile stanove, novinarima su izjavu dali Tomislav Kosić i Milica Sontag.  

Tomislav Kosić rekao je da nakon potresa sa suprugom i dvije kćeri živi u Studentskom domu “Cvjetno naselje” i da ima  sreću da je dobio stan od grada, a mnogi je nisu imali nego su “ko rakova djeca razmješteni kako tko gdje” . Apelirao je da se pomogne svim ljudima u Cvjetnom naselju i riješi njihov status.

Novinarima je izjavu dala i Milica Sontag koja je dobila gradski stan u najam u Podbrežju, a nakon potresa bila je smještena kod kćeri. Rekla je kako je iznenađena da je njezina obitelj brzinski dobila stan i da mogu krenuti konačno dalje. Kaže da ima dijete s poteškoćama te da je time još zahvalnija. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije