Povezite se

Politika

Svečano obilježen Dan Sisačko-moslavačke županije

Objavljeno

-

Obilježavanje Dana Sisačko-moslavačke županije proteklo je u utorak u znaku brojnih projekata koji se već ostvaruju ili tek trebaju početi, a primjenu novih znanja i tehnologija, posebno u ICT sektoru, u svojim su govorima na svečanoj sjednici Županijske skupštine pozdravili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković.

Predsjednica Republike u svom je govoru istaknula da je ta županija “zemljopisno središte naše države”, a na osobit način, kako je rekla, i koncentracija hrvatske povijesti. Podsjetila je pritom na Stjepana Radića “koji je svojim mučeništvom postao simbolom borbe hrvatskoga naroda za slobodu” te na Gvozd, Dubicu, Gvozdansko, Sisak i Petrinju – “mjesta naših tragedija i pobjeda od srednjega vijeka do Domovinskog rata”.

Dan županije obilježava se, inače, 11. lipnja, na dan rođenja Antuna i Stjepana Radića.

Predsjednica je posebno istaknula Zrin, “sijélo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”.”Tu nepravdu još nismo ispravili. Vrijeme je da se nadležne institucije pokrenu i isprave bar ono što se ispraviti može”, poručila je uz pljesak okupljenih na svečanosti.

Među zaposlenicima u ICT-sektoru smanjena želja za iseljavanjem

Izrazila je zadovoljstvo što se županija usmjerava prema gospodarskim granama koje snažno uključuju korištenje digitalne tehnologije te ohrabrujućim ocijenila to što je u odnosu na 2014. godinu upravo među zaposlenicima u ICT-sektoru znatno smanjena želja za iseljavanjem.

„Ulog u obrazovanje mladih, u njihove projekte i snove prava je investicija u budućnost naše Hrvatske kao zemlje po mjeri čovjeka“, istaknula je predsjednica te navela kako je stoga i pokrenula projekt brendiranja. U tom smislu, kazala je kako županije trebaju biti glavni oslonac u usmjeravanju energije i znanja u razvoj Hrvatske kao zemlje po mjeri čovjeka. Stimulacija i pomoć države razvoju županija ne smiju izostati, prije svega konkretnim razvojnim ulaganjima, dodala je.

Sisačkoj rafineriji treba dati nove poslovne prilike

Govorila je i o važnosti sisačke rafinerije, ocijenivši kako ju je potrebno modernizirati i dati joj nove poslovne prilike. „Ne zavaravajmo se: bez industrije nema željenog napretka i zato moramo ciljano stvarati konkurentne uvjete investitorima koji će u Hrvatsku donijeti tehnološki moderne industrijske projekte“, rekla je.

Dodale je kako kao predsjednica promiče i druge energetske projekte, kao što je LNG na Krku, što je redovito povezano s nizom drugih investicija koje zagovara tijekom svojih posjeta drugim zemljama, a posebice u sklopu Inicijative triju mora kojom se, kako je rekla, snažno udaljavamo od svega onoga što se negativno veže uz pojam Balkana i tzv. regije, te se čvrsto pozicioniramo gdje na svaki način pripadamo, a to je pojas između Sredozemlja i Srednje Europe.

U svom je govoru poručila i da je “glavno sredstvo svake odgovorne politike: slušati narod i poštivati volju naroda”.

“Jer povjerenje naroda stječe se samo povjerenjem u narod. To je temelj zajedništvu, koje već četiri i pol godine ističem kao središnju misao svoje politike. Zajedništvo je nazivnik razvoja i napretka Republike Hrvatske na isti način kao što je Tuđmanova politike pomirbe bila nazivnik njezina stvaranja, obrane i konačnoga oslobođenja. Zajedništvo udružuje naše energije, rad i kreativnost, podiže optimizam i samopouzdanje. Ono je ključ uspjeha, kako na razini općina i gradova, tako i na razini županija i države”, poručila je.

Plenković: Vlada donijela niz konkretnih odluka za razvoj Sisačko-moslavačka županija

Premijer Andrej Plenković je u svom govoru podsjetio na težak put koji je Sisačko-moslavačka županija prošla za vrijeme Domovinskog rata  kada je 50.000 ljudi izbjeglo iz svojih domova, a velika materijalna šteta koja je pogodila županiju u infrastrukturi i u gospodarskim objektima, iznosila je blizu jedne milijarde eura.

Naveo je i da je od 1998. do 2018. godine u razminiranje na području Županije uloženo više od 821 milijun kuna te dodao da se do kraja godine očekuje smanjenje minski sumnjivog područja najmanje za planiranih 9,4 četvorna kilometra.

Podsjetio je da je njegova Vlada još u veljači 2017. godine održala svoju sjednicu u Sisku “svjesni da ovoj županiji treba poticaj i potpora”.

“I stoga smo donijeli niz konkretnih odluka za poticanje regionalnog razvoja, a projekti tada usvojeni vrijedni su ukupno 250 milijuna kuna”, rekao je te naveo kako je riječ o projektima važnima za razvoj prometne infrastrukture (izgradnja mosta preko Odre kod Siska, kružnog toka na spojnoj cesti čvora Sisak-Sisak, koji je dio projekta Sisak-Lekenik, sanacija Mosta Gromova, obnova državnih i županijskih cesta).

Ova je županija, istaknuo je premijer, važna i zbog nalazišta nafte i prirodnog plina, termalnih izvora, razvoja poljoprivrede, voćarstva i stočarstva te sve većeg potencijala u u turizmu. Istaknuo je pritom da je u prvih pet i pol mjeseci ove godine zabilježen 8 postotni rast dolazaka turista i čak 40 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ogroman napredak u iskorištavanju sredstava iz fondova

Smatra da je u  županiji napravljen i ogroman napredak kad je riječ o iskorištavanju sredstava iz fondova te naveo da je za Sisačko-moslavačku županiju ukupno ugovoreno 255,8 milijuna eura ili skoro dvije milijarde kuna. Veliki dio tog novca odnosi se na poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracija Kutina, Petrinja i Novska, a tu su i projekti Centar za ljevarstvo – SIMET ukupne vrijednost više od 52 milijuna kuna, kao i nabavu 20 novih autobusa za sisački Auto promet, koja se financira s gotovo 20 milijuna kuna.

Istaknuo je i da su za razvoj lokalne infrastrukture odobrena 24 projekta ukupne vrijednosti 120 milijuna kuna (izgradnja nerazvrstanih cesta, dječjih vrtića, kulturnih centara i vatrogasnih domova).

Za energetsku obnovu objekata, naveo je, do sada je na području Županije potpisano 75 ugovora za projekte čija je vrijednost 216 milijuna kuna, i za čiju je realizaciju odobreno  117 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Dio europskog novca iskoristit će se i za nove gospodarske mogućnosti, rekao je istaknuvši i da Županija postaje središte gaming industrije.

 Pohvalio je pritom napore u Novskoj koja je uložila 20 milijuna kuna u stvaranje Centra industrije videoigara te istaknuo i da Tehnička škola u Sisku prva u Hrvatskoj nudi upis za jednu od najtraženijih svjetskih zanimanja – tehničar za razvoj videoigara.

Vlada će i u budućnosti nastaviti podržavati sve projekte koji su korisni za županiju, poručio je premijer.

“Drago mi je da  u naporima koje radimo prema suradnji središnje i vlasti jedinca lokalne samouprave Vlada radi komplementarno s predsjednicom Republike i činjenica je da  smo zajedno praktički non-stop u intenzivnom dijalogu i suradnji. I mislim da na najbolji način možemo  usmjeriti sinergiju svih aktivnosti, bilo da je riječ o projektima, nacionalnim ili europskim sredstvima, ili o ostvarivanju razvojnih ciljeva koji su nam u cjelini zajednički”, poručio je.

Žinić nabrajao projekte koji su u realizaciji

O projektima koji se upravo ostvaruju, opširnije je govorio sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, spomenuvši središnji paviljon sisačke opće bolnice, novi ulaz u Park prirode Lonjsko polje “Crna roda” kod Osekova, opremanje ordinacija primarne zdravstvene zaštite, energetsku obnovu dvadesetak škola, te druge obrazovne i turističke projekte, vrijedne oko 400 milijuna kuna. “Projekti potvrđuju našu želju za napretkom. Naš se zadatak raditi za bolji standard svih građana Županije”, zaključio je Žinić.

Na svečanoj sjednici, koju je otvorila predsjednica Županijske skupštine Ivanka Roksandić, čestitke je u ime predsjednika sabora Gordana Jandrokovića, prenijela njegova izaslanica, saborska zastupnica Željka Josić.

Pojedincima i udrugama zaslužnima za doprinos ugledu i promidžbi Županije dodijeljena su priznanja, a nagradu za životno djelo primio je dr. Ivan Šipuš, umirovljeni sisački radiolog. Nakon svečane sjednice, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarević razgledala je gradilište Islamskog kulturnog centra u sisačkom naselju Caprag.  

Nastavi pregledavati

Politika

Miro Bulj: “Zabili nam uhljebi u sudačkoj nadoknadi”

Published

on

Nakon što su štićenici Doma za stare i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu prebačeni u splitsku bolnicu, i nakon što je potvrđena zaraza koronavirusom kod 10 korisnika tog doma, “gromoglasno” se oglasio preko Facebook stranice saborski zastupnik Miro Bulj poručivši da su Županije leglo stranačkog uhljebljivanja i da je u Splitsko dalmatinskoj županiji najgore. 

Evo što je poručio i koga je prozvao:

Koronavirus ušao je i u prvi starački dom u Hrvatskoj i dogodilo se to u baš u Splitu u domu pod upravom županije! Nažalost, potvrđuje se sve ono što ponavljam već godinama.

Županije su leglo stranačkog uhljebljivanja, a najgora je situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Županija je za ravnatelja ovog doma za stare i nemoćne u Splitu imenovala Ivana Škaričića, bivšeg HDZ-ovog gradonačelnika Omiša koji je propao kao lokalni političar pa je uhljebljen na mjesto ravnatelja doma.

Cijenu tog uhljebljivanja plaćaju danas svojim zdravljem štićenici doma koji su očito već danima pokazivali simptome bolesti #COVID19, ali se o tome šutjelo. U cijeloj Hrvatskoj život je stavljen na čekanje upravo kako bismo spriječili širenje zaraze među najugroženijim građanima, našim starijima.

Slušali smo i slušamo što nam govore stručnjaci, disciplinirano podnosimo kućnu izolaciju da bismo spasili živote, a onda slušamo i gledamo bahate HDZ-ove uhljebe kako lakonski i nonšalantno govore da su štićenici doma 10 dana imali simptome a da oni nisu ništa poduzeli.

Zašto smo sve zatvorili kad se zahvaljujući propustu HDZ-ovog, Sanaderovog i Bobanovog uhljeba virus širi upravo po staračkom domu gdje nikako nije smio doći!

Nažalost, župan Boban nije prihvatio moj zahtjev i zahtjev vijećnika Mosta za smjenom Škaričića zbog nesavjesnog poslovanja i minusa u poslovanju Doma za starije i nemoćne kojeg ponavljamo iz godine u godinu. Na svakom godišnjem izvješću jedino su vijećnici Mosta u županiji tražili Škaričićevu ostavku a Boban i Sanader kojeg je Plenković postavio za potpredsjednika Sabora uporno su ga branili.

Hoće li oni koji su ga uhljebili i branili odgovarati ili će samo Škaričić biti odgovoran?

ZABILI NAM UHLJEBI U SUDAČKOJ NADOKNADIKoronavirus ušao je i u prvi starački dom u Hrvatskoj i dogodilo se to u baš u…

Objavljuje Miro BuljSrijeda, 8. travnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Za sada ne idemo u rebalans nego u preraspodjele proračuna

Published

on

Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da Vlada u ovom trenutku ne planira rebalans proračuna već ide na preraspodjele kao prvi korak s obzirom na promijenjene okolnosti.

Promijenili smo zakon o izvršenju državnog proračuna pa Vlada može obaviti preraspodjele unutar proračuna. U prvoj fazi idemo na preraspodjele kao prvi korak s obzirom na promijenjene okolnosti, rekao je Plenković u intervjuu za HRT.

Hrvatska je nakon Malte najviše izašla u susret radnicima i gospodarstvu

Podsjetio je da su nakon izbijanja epidemije koronavirusa izašli s paketom gospodarskih mjera sa ciljem da stanu iza hrvatskih radnika i gospodarstva, te izrazio zadovoljstvo što je većina socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca, zadovoljna mjerama.

Ustvrdio je kako je Hrvatska, nakon Malte, najviše izašla u susret radnicima i gospodarstvu među državama EU-a.

Poručio da ne može doći do zlouporabe mjera jer će nad time “bdjeti” Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Porezna uprava. Oni koji će zlorabiti mjere morat će vratiti dobivena sredstva.

Do sada je nešto manje od 100.000 hrvatskih tvrtki tražilo korištenje mjera, a to se odnosi i na više od pola milijuna zaposlenika. Ukupan iznos isplaćenih sredstava je oko 765 milijuna kuna, naveo je Plenković.

Veliku krizu možemo iznijeti jedino solidarno

Hrvatska u zadnjih stotinu godina nije imala tako veliku zdravstvenu krizu koju kao društvo možemo iznijeti jedino solidarno, poručio je izrazivši zadovoljstvo jer su ljudi odgovorni, disciplinirani te poštuju preporuke vlasti i stručnjaka.

Apelirao je uoči Uskrsa na strpljenje. “Ovo će biti jedan poseban Uskrs. Molim vas da u kontekstu svega onoga što nas okuplja kao ljude i obitelji da ovaj put budemo oprezni, jer se ova zaraza, nažalost, najbrže širi unutar obitelji. Zato je izuzetno važno da poštujemo preporuke”, kazao je.

Vezano uz razgovore sa sindikatima o mogućim rezovima ponovio je kako su svi ministri dobili zadaću napraviti uštede na rashodnoj strani svojih proračuna, a ista stvar vrijedi i za druge korisnike državnog proračuna, jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća.

“To ne znači kraj investicija. Dapače, investicije moraju biti tu jer mora biti aktera koji u ovoj krizi mogu biti pokretači gospodarstva i prihodne strane proračuna”, ističe Plenković.

Naglasivši kako solidarnost u društvu moraju podnijeti svi, najavio je da će krajem tjedna o tome razgovarati s predstavnicima sindikata. “Vodit ćemo računa da u okviru solidarnosti uvažimo sve koji imaju posebne napore”, rekao je premijer.

U obnovu Zagreba trebaju biti uključeni Vlada, Grad i stručnjaci

Govoreći o potresu u Zagrebu, izrazio je žaljenje što dolazi do javnih trzavica između zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara oko toga tko će voditi obnovu grada.

“Prvo ćemo identificirati štete, nakon toga ćemo ići s donošenjem zakona koji će usvojiti Hrvatski sabor. Smatram da u njega trebaju biti uključeni Vlada, Grad Zagreb i struka”, kazao je. Ima vremena za izradu kvalitetnog zakona, a istodobno treba raditi na identificiranju izvora financiranja.

Upitan za komentar toga što dio oporbe spominje mogućnost odgađanja parlamentarnih izbora zbog situacije s koronavirusom, Plenković je rekao kako nisu imali nikakvu raspravu o tome jer je Vlada posvećena mjerama zdravstveno-sigurnosnog i gospodarsko-socijalnog karaktera.

“Sve što je bilo predviđeno glede izbora je na jesen. Do tada moramo voditi veliku bitku za zdravlje hrvatskih građana. Kada će biti izbori – o tom potom. Mislim da to u ovom trenutku nije prioritet”, kaže Plenković.

Ucitavanje vijesti

Politika

Petrov o mjerama Vlade: Najugroženiji još uvijek nisu zaštićeni

Published

on

Predsjednik Mosta Božo Petrov komentirao je travanjske mjere Vlade u borbi protiv koronavirusa te je istaknuo kako se mjerama moraju obuhvatiti i najugroženije skupine društva koje, rekao je, još uvijek nisu zaštićene.

Mjere izglasane u Saboru Petrov je u utorak u Dnevniku RTL-a ocijenio dobrima za gospodarstvo.

“To su, uostalom, mjere koje je Most predlagao Vladi prije mjesec dana. Bolje ikad nego nikad. Ali smatram da Sabor nije trebao prestati s radom jer najugroženije skupine u našem društvu još uvijek nisu zaštićene ovim mjerama. Govorim o sezoncima, blokiranima, ovršenima, onima koji danas imamu kredite. Svi oni koji su najugroženiji su ostali zadnji”, rekao je Petrov. 

Dodao je da je prihvaćeno i nekoliko njihovih prijedloga, a trebala bi se, rekao je, izbrisati akontacija plaćanja poreza na dobit te paušal u turističkom sektoru, ali i vratiti olakšice za investiranu dobit.

Lokalne samouprave su nefunkcionalne

Ustvrdio je da je Most bio konstruktivan podržavši prijedloge Vlade za dobrobit građana. Rekao je i da su podržali moratorij na ovrhe te da će podržati i moratorij na kredite.

Kad je riječ o mjerama vezanima uz epidemiju koronavirusa, Petrov je izrazio zadovoljstvo jer su građani samodisplinirani, a sustav funkcionira, ali je upozorio da ne funkcioniraju lokalne samouprave jer su u samo par dana izdali pola milijuna propusnica što, rekao je, dokazuje nefunkcionalnost.

Petrov je rekao i kako je vrijeme da se smanji broj lokalnih samouprava te je predložio formiranje 130 općina.

“Sve ono što su godinama govorili da se ne može napraviti, poput digitalizacije u javnoj i državnoj upravi i sl., pokazalo se da može u samo par tjedana”, zaključio je Petrov.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije