Povezite se

Gospodarstvo

Svaki treći od 20.987 deblokiranih ponovno u blokadi

Objavljeno

-

Svakom trećem prezaduženom građaninu kojemu je Fina odblokirala račun pa su mislili da mogu odahnuti, već je za nekoliko mjeseci stigao hladan tuš u vidu obavijesti da su ponovo blokirani.

Od 5. kolovoza prošle godine, kada je počela primjena Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prema kojem se uvela obustava ovrhe dulje od tri godine ako vjerovnik nije uspio ništa naplatiti u zadnjih šest mjeseci, pa do 31. srpnja ove godine, Fina je deblokirala 20.987 građana čiji je dug iznosio 900 milijuna kuna. No, u istom su razdoblju ponovo blokirali čak 32 posto deblokiranih, odnosno njih 6725, čiji dug iznosi nešto više od 374 milijuna kuna (od čega na kamate otpada 130 milijuna), navodi dnevnik. 

Ovi podaci idu u prilog tvrdnjama kako se deblokadama računa prema Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima ne rješavaju problemi blokiranih građana, niti ih se oslobađa troškova ovrhe, nego se samo postiže statistički efekt i podiže ukupni trošak ovrha jer se ovrhe pokreću iznova, čim se pojave kakva sredstva na računu. Poskupljenju pridonosi to što ovrhovoditelj mora ponovo, i to unaprijed, platiti trošak pokretanja nove ovrhe, no trošak se na kraju naplaćuje od dužnika.

Podaci o svakom trećem deblokiranom građaninu koji se ponovo našao u blokadi stavljaju u novi kontekst i podatke s kojima se premijer Andrej Plenković pohvalio na jednoj od posljednjih sjednica Vlade prije ljetne stanke u srpnju, ističe Jutarnji.

Vlada je tada usvojila prijedlog novoga Ovršnog zakona kojim se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vraćaju na sud i pritom se pohvalila kako uspješno rješava problem blokiranih. Premijer je novi Ovršni zakon predstavio kao četvrti po redu zakon koji Vlada predlaže u rješavanju problema blokiranih građana.

Podsjetio je kako su već ranije doneseni Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača te iznio podatak da je samo njihovom primjenom broj blokiranih građana smanjen s 325 tisuća na 259 tisuća građana, a iznos sredstava s 43,37 milijardi na 16,63 milijarde kuna.

Odmah nakon objave te informacije stručnjaci upućeni u problematiku ovrha pitali su se radi li se doista o smanjenju potraživanja ili je riječ o potraživanjima koja su se prestala izvršavati na Fini. Upozorili su da ta potraživanja ne moraju biti otpisana nego bi se moglo raditi o prestanku izvršavanja na Fini pa dugovi i dalje postoje, što stvara konfuziju u gospodarstvu, donosi Jutarnji list.

Gospodarstvo

Za Šibensko-kninsku županiju 100 milijuna kuna od države i iz EU fondova

Published

on

Šibenik, 15.10.2019. - Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić i ministar uprave Ivan Malenica u utorak su u Šibeniku bili na potpisivanju 17 ugovora vezanih uz Šibensko-kninsku županiju vrijednih oko 100 milijuna kuna.

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić i ministar uprave Ivan Malenica u utorak su u Šibeniku bili na potpisivanju 17 ugovora vezanih uz Šibensko-kninsku županiju vrijednih oko 100 milijuna kuna.

Za te je projekte Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova osiguralo novac iz državnog proračuna i iz EU fondova.

Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku, to smo vidjeli nedavno i na Danima regionalnog razvoja i fondova EU upravo tu u Šibeniku. Vidjeli smo da oni osiguravaju bolje zdravstvo, da osiguravaju turističku održivost, bolje školstvo, bolje ceste, bolje zračne luke i, prema tome, dižemo kvalitetu života i, na kraju krajeva, osiguravamo radna mjesta. Upravo radi europskih fondova 6,5 milijarda kuna u zadnje tri godine uloženo je u zapošljavanje, istaknuo je ministar Pavić na tvrđavi Barone.

Istaknuo je da će nakon potpisivanja svih ugovora Šibensko-kninska županija biti na 1,7 milijarda kuna ugovorenog novca preko Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.

Za Studentski dom Palacin 68,5 milijuna kuna

“Danas se u Šibensko-kninskoj županiji potpisuju ugovori vrijedni više od 100 milijuna kuna. Ova Vlada osigurala je značajna sredstva za sufinanciranje europskih programa, ali smo isto tako svjesni da je potrebno pronaći nacionalna sredstva za sufinanciranje projekata. Upravo radi toga Vlada je ušla u poreznu reformu te je dvije milijarde kuna dodatno ispušteno jedinicama lokalne i regionalne samouprave, Isto tako, imamo i fond za sufinanciranje europskih projekata u vrijednosti 300 milijuna kuna, a kojim smo krenuli u obilazak Hrvatske, jučer Zadar, danas Šibenik, sljedeći tjedan Karlovac”, rekao je ministar Pavić.

Za Šibensko-kninsku županiju 100 milijuna kuna od države i iz EU fondova

Najveći dio od potpisanih ugovora namijenjen je Studentskom domu Palacinu u Šibeniku – 68,5 milijuna kuna. Ugovor je potpisan između Veleučilišta u Šibeniku i zajednice ponuditelja Lavčević d.d i Lavčević inženjering iz Splita.

Projekt Studentskog doma Palacin izradio je arhitekt Zoran Popović po čijoj će se ideji na mjestu napuštene vojarne, površine 7863 metara četvornih, izgraditi studentski dom s 332 postelje u 158 dvokrevetnih i 16 jednokrevetnih soba. U sklopu doma bit će izgrađen i restoran sa 100 sjedećih mjesta, knjižnica te ostali sadržaji. 

Građevinski radovi na domu trajat će 18 mjeseci, a studenti bi se trebali useliti u akademskoj godini 2021./2022.

“Mogu reći da je to zalog za budućnost visokog obrazovanja u Šibeniku i da obvezuje lokalnu samoupravu i šibensko Veleučilište da nastave dalje razvijati nove studijske programe jer sada imamo dobar temelj u studentskom domu i nadam se da će 2021., kada bude otvoren, dom biti popunjen i da će u Šibenik dolaziti studenti iz drugih gradova”, rekao je ministar Malenica, negdašnji dekan tog veleučilišta.

Obnašateljica dužnosti dekana Veleučilišta u Šibeniku Tanja Radić Lakoš rekla je da je ono u posljednje vrijeme “naraslo”. “Rastemo po broju studentskih programa, po projektima koje financiramo, a rastemo i infrastrukturno. U ovom trenutku na Veleučilištu u Šibeniku u realizaciji je više od 100 milijuna kuna različitih projekata”, rekla je Radić Lakoš.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Petrinja: “20. Jubilarna Kestenijada”

Published

on

Pod pokroviteljstvom Grada Petrinje i u organizaciji Turističke zajednice Grada Petrinje na Trgu hrvatskih branitelja održana je tradicionalna 20. jubilarna Kestenijada pod nazivom „Festival kestena“ .

Na Kestenijadi ponuđene su brojne gastronomske ponude od pečenja kestena, pripreme knedli od šljiva i kestena, kolača i štandova s domaćim proizvodima i suvenirima te programa za djecu: Kutić tete Vesne – Čarolije jeseni. Također, birali su se najukusniji kolači od kestena, a ove godine prvo mjesto odnijela je Udruga „Đeram“ iz Dragotinaca, te ostali koji su sudjelovali u natjecanju su: slastičarnica „Divković“ i Restoran Code.

Današnji gosti u Petrinji bili su župan Varaždinske županije, Radimir Čačić i predsjednički kandidat Zoran Milanović, a dočekao ih je gradonačelnik Darinko Dumbović, zajedno su obišli štandove i kušali razne delicije današnje Kestenijade.

Gradonačelnik Dumbović je tom prigodom izrazio zadovoljstvo tradicijom Kestenijade te kazao:

„Mi kao Petrinjci koji definitivno volimo svoj kraj, svoje područje koje je bogato prirodnim bogatstvima, a to je kestenom, vodom i sa svim sadržajima koje možemo ponuditi u turističkom i gastronomskom, ali i na kraju jednom gospodarskom ponudom Grada Petrinje, gdje želimo ustvari gajiti tradiciju koja je tu autohtona. Drago mi je da danas uz ove lijepe, domaće i petrinjske, ali i hrvatske pjesme sa našim Klapama pokazali smo kako sve to dobro čuvamo što imamo. Uz nas su i mnogi OPG-ovci ustvari prijatelji Grada Petrinje koji su došli i gledajući na konkurenciji oko kestena jedna nam je ekipa u Lovranu i Opatiji gdje isto također želimo prodati proizvode naše „Zelene kuće“. Ovdje imamo i prekrasnu Hrvatsku Kostajnicu koja je također domaćin Kestenijade.

To su danas ti dani, te dane sigurno treba još nadograđivati sa ljudima koji ustvari odlučuju o sudbini ovog područja i kraja bez razlike da li to bili predsjednici, ministri, premijeri, Vlada i župani. Oni trebaju proći kroz ovo područje da vide kako ovdje živi običan čovjek, ali tu u našoj domovini. Danas sam ovdje kao domaćin i samom kandidatu za predsjedničke izbore Zoranu Milanoviću i dragom prijatelju Varaždinske županije, Radimiru Čačiću i to je ono što treba pokazati. Grad Petrinja je otvoren grad i kao gradonačelnik primit ću sve goste koji će doći i ponuditi svoje sadržaje i da vide da mi ovdje imamo svoj karakter, osobnost i ono što želimo sačuvati.“ – rekao je gradonačelnik.

Za današnji glazbeno-zabavni program zaduženi su bili Klapa Kolapljani i Tamburaški sastav Presto, Sanda i Leon Bučar i mnogi drugi.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Zbog vratine i špeka nedostaje nam milijun svinja

Published

on

Zbog vratine i špeka nedostaje nam milijun svinja, pri čemu je uvoz svinjetine 20 posto veći od domaće proizvodnje pa je odojak skuplji i 30 posto.

Kilogram svinjske vratine za 36 kuna, a telećih rebara 33, sve je učestalija slika i u trgovačkim lancima ovih dana.

Iako se tim dvjema kategorijama, u pravilu iz uvoza, obično privlače potrošači, svinjetina s kojem se donedavno neprestano “akcijalo” po cijeni od 20-ak kuna, zbog prijetnje afričke svinjske kuge koja je već desetkovala neke farme u Europi te poremećaja uzrokovanih niskim otkupnim cijenama u lanjskoj godini, očito je prošlost.

“Odojak je trenutačno skuplji 30 posto nego u istom tjednu lanjske godine. Za prosječnih 25 kg lani je trebalo izdvojiti 55 eura, a kad su na tržištu niske cijene proizvođači obično pokolju krmače, što rezultira i manjom proizvodnjom svinjskog mesa. Potom, kad poraste potražnja, cijene skaču nebu pod oblake” objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Ističe kako je skakanje cijena počela već u drugom tromjesečju ove godine. No uvoznici jako dobro prate što se događa, pa se u prvom tromjesečju, zbog niskih cijena, u RH uvezlo dvostruko više svinjetine nego u drugom – posebice za preradu. Prosječna uvozna cijena u prvom tromjesečju 2019. bila je 1,99 eura, a u drugom 2,55 eura, 28 posto viša.

“Nekih kategorija jednostavno nema dovoljno. Samo da bi se namirila potražnja za svinjskom vratinom te svježim carskim mesom, Hrvatskoj bi trebalo još najmanje milijun svinja”, kaže Bobetić, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije