Povezite se

Gospodarstvo

Svaki treći od 20.987 deblokiranih ponovno u blokadi

Objavljeno

-

Svakom trećem prezaduženom građaninu kojemu je Fina odblokirala račun pa su mislili da mogu odahnuti, već je za nekoliko mjeseci stigao hladan tuš u vidu obavijesti da su ponovo blokirani.

Od 5. kolovoza prošle godine, kada je počela primjena Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prema kojem se uvela obustava ovrhe dulje od tri godine ako vjerovnik nije uspio ništa naplatiti u zadnjih šest mjeseci, pa do 31. srpnja ove godine, Fina je deblokirala 20.987 građana čiji je dug iznosio 900 milijuna kuna. No, u istom su razdoblju ponovo blokirali čak 32 posto deblokiranih, odnosno njih 6725, čiji dug iznosi nešto više od 374 milijuna kuna (od čega na kamate otpada 130 milijuna), navodi dnevnik. 

Ovi podaci idu u prilog tvrdnjama kako se deblokadama računa prema Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima ne rješavaju problemi blokiranih građana, niti ih se oslobađa troškova ovrhe, nego se samo postiže statistički efekt i podiže ukupni trošak ovrha jer se ovrhe pokreću iznova, čim se pojave kakva sredstva na računu. Poskupljenju pridonosi to što ovrhovoditelj mora ponovo, i to unaprijed, platiti trošak pokretanja nove ovrhe, no trošak se na kraju naplaćuje od dužnika.

Podaci o svakom trećem deblokiranom građaninu koji se ponovo našao u blokadi stavljaju u novi kontekst i podatke s kojima se premijer Andrej Plenković pohvalio na jednoj od posljednjih sjednica Vlade prije ljetne stanke u srpnju, ističe Jutarnji.

Vlada je tada usvojila prijedlog novoga Ovršnog zakona kojim se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vraćaju na sud i pritom se pohvalila kako uspješno rješava problem blokiranih. Premijer je novi Ovršni zakon predstavio kao četvrti po redu zakon koji Vlada predlaže u rješavanju problema blokiranih građana.

Podsjetio je kako su već ranije doneseni Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača te iznio podatak da je samo njihovom primjenom broj blokiranih građana smanjen s 325 tisuća na 259 tisuća građana, a iznos sredstava s 43,37 milijardi na 16,63 milijarde kuna.

Odmah nakon objave te informacije stručnjaci upućeni u problematiku ovrha pitali su se radi li se doista o smanjenju potraživanja ili je riječ o potraživanjima koja su se prestala izvršavati na Fini. Upozorili su da ta potraživanja ne moraju biti otpisana nego bi se moglo raditi o prestanku izvršavanja na Fini pa dugovi i dalje postoje, što stvara konfuziju u gospodarstvu, donosi Jutarnji list.

Gospodarstvo

Vlada mijenja zakonske odredbe o paušalnom obrtu

Published

on

U sklopu najavljene porezne reforme priprema se i izmjena Općeg poreznog zakona koja bi trebala ograničiti sve masovniju pojavu varanja države preko paušalnih obrta.

Otkako je Vlada u dva navrata pojednostavila uvjete za otvaranje paušalnih obrta, njihov se broj utrostručio. U Hrvatskoj je registrirano oko 80 tisuća obrta, a u sustavu paušalnog plaćanja poreza ih je oko 45 tisuća, navodi dnevnik.

Godine 2014. imali smo oko 15 tisuća paušalnih obrta. Mnogi su stoga dali otkaze na poslu ili zatvorili obične obrte i trgovačka društva da bi postali obrtnici paušalisti čija su davanja prema državi minimalna i iznose od 1500 do 5400 kuna poreza na dohodak godišnje, te 1233 kune mjesečnih doprinosa.

Sve zajedno, vlasnik paušalnog obrta godišnje plaća državi između 16.000 i 20.000 kuna poreza i doprinosa. Jedino na što pri tome mora paziti jest to da ne preskoči 300.000 kuna godišnjih prihoda. Kirurg s mjesečnom neto plaćom od 12 tisuća kuna toliko plati poreza i doprinosa za dva mjeseca rada, a prosječno plaćeni radnik za četiri mjeseca.

Upravo zbog tako velike razlike u poreznom opterećenju mnogi su dali ili su bili prisiljeni dati otkaze u tvrtkama u kojima su radili te su u dogovoru s njihovim vlasnicima nastavili raditi za staru tvrtku kao paušalisti.

Uočena je i druga pojava, a to je da se i poslovi koji su se prije oporezivali kao drugi dohodak, sada prebacuju na paušalne obrte. Mladim ljudima koji se zapošljavaju kao diplomirani ekonomisti, informatičari, marketingaši i razne druge profesije poslodavci također nude posao uz uvjet da se on realizira preko paušalnog obrta, a ne klasičnog radnog odnosa.

Druga je opcija posao za minimalac u tvrtki, a razlika preko paušalnog obrta. Ministarstvo financija kreće u izmjenu Općeg poreznog zakona da tome stane na kraj pa će se i takvo prikriveno zapošljavanje oporezivati kao radni odnos, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Rusija: Globalne zalihe dovoljne da nadoknade izgubljenu saudijsku naftu

Published

on

Dodao

Svijet ima dovoljno zaliha nafte da nadoknadi privremeno smanjenu saudijsku proizvodnju zbog napada Hutija na naftna postrojenja, poručio je u ponedjeljak ruski ministar energetike Alexander Novak.

Nakon napada na saudijsku naftnu infrastrukturu, zbog kojeg je globalna ponuda smanjena oko pet posto, cijene nafte zabilježile su na londonskom tržištu najveći skok od rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine.

Iz saudijskog naftnog diva Saudi Aramca priopćili su da je proizvodnja zbog napada smanjena za 5,7 milijuna barela dnevno.

Na pitanje je li Rusija spremna povećati proizvodnju, Novak je odgovorio da će Saudijska Arabija prvo iznijeti procjenu posljedica napada.

„Trenutno prema našim saznanjima svijet ima dovoljno komercijalnih zaliha da pokrije smanjenu opskrbu… na srednji rok”, izjavio je ruski dužnosnik.

Dodao je i da planira telefonom razgovarati s novoimenovanim saudijskim kolegom princom Abduazizom bin Salmanom.

Rusija se po njegovim riječima drži svojih obveza preuzetih u okviru globalnog sporazuma o proizvodnji nafte i prerano je za razgovore o bilo kakvim promjenama razine proizvodnje.

U studenom prošle godine vodeći proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupinom neovisnih, uključujući Rusiju, odlučili su smanjiti proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi se globalne zalihe spustile prema petogodišnjem prosjeku i poduprle cijene.

Saudijska Arabija, SAD i Kina imaju stotine milijuna barela strateških rezervi nafte. Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je odobrio korištenje američkih naftnih rezervi bude li potrebno.

Prema preporukama Međunarodne agencije za energetiku (IEA), koordinatora energetske politike razvijenih industrijskih zemalja, sve članice Organizacije za gospodarsku suradnji i razvoj (OECD) moraju imati strateške rezerve koja pokrivaju njihove potrebe kroz razdoblje od 90 dana.

Generalni tajnik OPEC-a Mohammed Barkindo razgovarao je sa šefom IEA-e Fatihom Birolom o stanju na tržištu nafte i dvojica dužnosnika zaključila su da su “saudijske vlasti uspostavile kontrolu nad situacijom”, kazao je neimenovani izvor iz OPEC-a.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Lika: Županija daje potpore za pripremu i kandidiranje EU projekata

Published

on

Dodao

Ličko-senjska županija pozvala je svoje poduzetnike da se prijave za dobivanje potpore za sufinanciranje pripreme i kandidiranje EU projekata u ovoj godini, najviši iznos koji korisnik može dobiti je 10 tisuća kuna.

 Nepovratnu financijsku potporu mogu zatražiti poduzetnici koji posluju i imaju sjedište na području Županije, prednost će imati oni kojima je prerađivačka djelatnost osnovna djelatnost.

 Korisnici potpora i subvencija su subjekti malog gospodarstva: trgovačka društva, obrti te profitne ustanove sa sjedištem u Županiji, u sto postotnom privatnom vlasništvu, s najmanje jednim zasposlenim na neodređeno vrijeme, uključujući vlasnika.

 Županija potpore dodjeljuje za financiranje troškova naknade za konzultante, izrade poslovnih planova, studije izvedivosti i studije utjecaja na okoliš te troškove izrade projektno- tehničke dokumentacije.

 Potpora može iznositi do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviši iznos po korisniku može biti 10 tisuća kuna. Kako bi dobio potporu, korisnik mora ispuniti nekoliko uvjeta, među njima i onaj da će se projekt, za koji traži potporu, realizirati u Ličko-senjskoj županiji.

 Županija potpore dodjeljuje dok se ne iskoriste raspoloživa sredstva, najkasnije do konca ove godine.

 Obrazac zahtjeva za dodjelu potpora i subvencija te predmetni Javni poziv mogu se preuzeti u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo u Gospiću ili na mrežnim stranicama županije www. licko-senjska. hr.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr