Povezite se

Gospodarstvo

Svaki radnik lani dao 10.382 kune za pomoć brodogradnji, poljoprivredi…

Objavljeno

-

Svaki radnik lani je dao 10.382 kune za pomoć brodogradnji, poljoprivredi, željeznici, televiziji… , tako je za potpore prošle godine ukupno izdvojeno 19 posto više.

Ulaskom u Europsku uniju očekivalo se da će Hrvatska postupno smanjivati velike državne subvencije te će rasti udjel potpora od kojih korist imaju svi sektori, a ne samo odabrani. Međutim, posljednje izvješće o državnim potporama u 2018. godini iznova potvrđuje da su očekivanja bila preoptimistična i da je taj trend upravo suprotan, navodi dnevnik.

Od 2013. godine, kada su iznosile oko dva posto BDP-a, ukupne potpore lani su gotovo udvostručene, na približno četiri posto BDP-a. Iznosile su 14,8 milijardi kuna, 2,3 milijarde ili 18,8 posto više nego godinu prije.

Kao glavni razlog prošlogodišnjeg povećanja državnih potpora Vlada navodi protestirana jamstva za brodogradilišta u Puli i Rijeci koja su iznosila 2,5 milijardi kuna. Neovisno o tome je li se trošak prošlogodišnjih događanja u brodogradilištima mogao izbjeći ili barem smanjiti, za vlast je vjerojatno utješno to što je on jednokratne prirode.

Međutim, to svakako nije dovoljan razlog da bi se opravdalo kontinuirano pogoršanje u kretanju državnih potpora, kako u smislu njihova iznosa tako i strukture, ističe Jutarnji list.

Stoga je na sjednici Vlade, prilikom usvajanja prošlogodišnjeg izvješća o državnim potporama, ministar financija Zdravko Marić imao potrebu reći da je nastavljen kontinuirani trend rasta dodijeljenih potpora te da se ograničena proračunska sredstva ne usmjeravaju u tzv. dobre potpore horizontalnog karaktera, donosi Jutarnji list.

Gospodarstvo

Milanović razgovarao s predstavnicima Klastera kreativnih i kulturnih industrija

Published

on

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je ponedjeljak predstavnike Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija/FaH

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je ponedjeljak predstavnike Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, koji su mu ukazali na važnost i neophodnost potpore sektoru tih djelatnosti. 

Istaknuli su pri tome kako Hrvatska ima veliki potencijal u tom sektoru jer kroz svoje djelovanje može osigurati i visoku dodanu vrijednosti ostalim gospodarskim granama, pogotovo turizmu, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH. 

Od posebne je važnosti za ovaj sektor, naglašeno je na sastanku, izrada strategije sektora kreativnih djelatnosti i industrija kao i institucionalna i infrastrukturna podrška razvoju kreativne i kulturne industrije.

U izaslanstvu su bili predsjednica Klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Bojan Baletić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Aleksandar Battista Ilić i dekanica Akademije dramskih umjetnosti Franka Perković.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Premijer Plenković obišao novi pogon grupe Pivac

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Vrgorcu je obišao pogon za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda tvrtke Mesna industrija Braća Pivac i održao sastanak s predstavnicima tvrtke. Hina

Premijer Andrej Plenković u utorak je obišao novi pogon grupe Pivac za proizvodnju suhomesnatih proizvoda u Gospodarskoj zoni Ravča kod Vrgorca, u koji je uloženo više od 120 milijuna kuna, izrazivši i nadu da će uspješni projekti dobivati potporu i s nacionalne i iz EU fondovda. 

“Siguran sam da ćemo naći načina da takvi projekti dobiju potporu i s nacionalne razine i kroz europske fondove”, poručio je premijer tijekom obilaska novog pogona, najveće pršutane u ovom dijelu Europe, čime se osiguravaju i radna mjesta u Dalmatinskoj zagori.

Novootvorena moderna pruštana otvorena je u vrijeme koronakrize, prostire se na površini od 10.500 četvornih metara, a njen je ukupni kapacitet 4.500 tona, što će, kako ocjenjuju u Mesnoj industriji braći Pivac, dati novi zamah i dodatno proširiti kapacitet proizvodnje Dalmatinskog pršuta. Kapacitet nove pršutane je više od 300.000 komada pršuta i 2.500 tona pancete, pečenice i buđole.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što proizvodnja reflektira tehnologiju proizvodnje pršuta u ovom dijelu Hrvatske, koja je prepoznata i cijenjena kod brojnih potrošača. 

To je pogon kakav se na ovim lokacijama vrlo rijetko radi, rekao je predsjednik Uprave Mesne industrije braća Pivac Ivica Pivac. 

Iz te tvrtke ističu da je nova pršutana spoj izvorne dalmatinske recepture i vrhunskih tehnoloških rješenja iz zemalja s bogatom tradicijom proizvodnje sličnih proizvoda.

Dalmatinski pršut je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, a u novom pogonu svi ključni elementi proizvodnje ostaju nepromijenjeni – soljenje krupnom morskom soli koja se nabavlja iz domaćih solana, sušenje na dalmatinskoj buri, dimljenje bijelim drvom te dugotrajno zrenje u autentičnim uvjetima. Upravo su tradicionalni uvjeti proizvodnje jamstvo zadržavanja maksimalnih svojstava okusa i mirisa našeg Dalmatinskog pršuta, naglašavaju iz Mesne industrije braća Pivac. 

Ističu i kako će im nova pruštana, osim povećanja proizvodnih kapaciteta, omogućiti i bolje pozicioniranje na tržištu, a dugoročno i značajniji iskorak na europsko tržište.

Iz grupe Pivac najavljuju i nastavak ulaganja pa je tako u Gospodarskoj zoni Ravča započela druga faza investicije, vrijedna gotovo 20 milijuna eura, u sklopu koje će, uz samu pršutanu, biti izgrađen novi pogon za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa, proizvodnju polutrajnih proizvoda, pakiranje te distribuciju svih proizvoda, kao i nova upravna zgrada. Konačni je cilj objedinjavanje svih proizvodnih procesa, koji se trenutno odvijaju na trima različitim lokacijama, a završetak radova predviđen je 2022. godine, kažu u grupi Pivac.

Ta grupa obuhvaća tri mesoprerađivačke tvrtke – Mesnu industriju braća Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda iz Čakovca. MI braća Pivac su i većinski vlasnik najveće hrvatske konditorske tvrtke, zagrebačkog Kraša u kojem imaju više od 52,4 posto dionica. Grupa ukupno zapošljava gotovo 4.500 radnika.

Uz premijera Plenkovića u obilasku nove pruštane bili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić. 

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Zadar- Plenković uručio četiri ugovora za EU projekte vrijedne 135 mil. kuna

Published

on

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je gradonačelniku Zadra Branku Dukiću uručio četiri ugovora za europske projekte vrijedne 135 milijuna kuna te istaknuo da se grad Zadar pokazao jednim od najučinkovitijih po korištenju europskih sredstava.

Riječ je o dodjeli bespovratnih sredstava za  projekt gradnje infrastrukture poduzetničke zone Crno – faza I i za projekt, razvoja i implementacije inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcije prometnice u gradu Zadru.

Bespovratna sredstva dobili su i Sveučilište u Zadru za projekt obnove stare Tehničke škole te Centar za podvodnu arheologiju za projekt Obnova kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru.

Premijer Plenković istaknuo je da se u mandatu ove Vlade za Zadar i Zadarsku županiji ugovorilo  2,6 milijardi kuna europskih projekata.

 ITU mehanizami su na razini Hrvatske osigurali 345 milijuna eura, rekao je Plenković te istaknuo da je  grad Zadar pokazao najveći stupanj učinkovitosti po korištenju europskih sredstava.

 “S ova četiri projekta koja smo danas potpisali pokrili smo sva područja koja su nam najbitnija, a to je promet, koji podiže kvalitetu života, zatim obrazovanje, jer Zadar, uz to što je važan trgovinski i turistički div, važan je sveučilišni i obrazovni centar na razini Hrvatske, rekao je premijer Plenković.  Dodao je da je ugovorima obuhvaćeno i područje kulture, koje je posebno važno, budući da je Zadar jedan od naših najvažnijih povijesnih gradova, a također je obuhavćeno i   poduzetništvo.

“Kroz sva ta četiri aspekta, ovi ugovori vrijedni 135 milijuna kuna, od čega je 106 milijuna bespovratnih sredstava, pridonijet će razvoju grada, a uvjeren sam taj način i razvoju županije, rekao je.

Na novinarski upit staju li projekti i ulaganja, predsjednik Vlade  je rekao da ulaganja ne staju, što je nekoliko puta objasnio i ministar Marko Pavić.

“Ne staju europski projekti, to je važna poluga javnih ulaganja. S te strane ćemo učiniti da ta poluga funkcionira. Tu je i uloga javnih poduzeća da naprave uštede tamo gdje nema ulaganja. Mjere otpuštanja su došle u pravom trenutku” naglasio je i dodao da smo sada u fazi da reaktiviramo gospodarstvo.

Plenković: Jandrokovićev facebook -osvrt na licemjerje

Novinari su premijera tražili  komentar o facebook objavi kojom je donedavni predsjednik Sabora Gordan Jandroković reagirao na jučerašnji gostovanje Nine Raspudića u Nedjeljom u 2.

Raspudić je najavio ulazak u politiku, kao nezavisni na listi Mosta, rekao da ne zna u kojoj će izbornoj jedinici biti kandidat  no da će “loviti Jandokovića, ako bude mogao”.

Jandroković je na Facebooku potom napisao kako nije gledao Raspuduća,  jer je bio na ručku kod kćeri te zaključio:” Naime, imam troje djece s istom ženom.”  

Premijer je u Zadru s tim u vezi rekao kako  “nije primijetio da je gospodin Raspudić, dok je bio izvan politike i kritike, štedio bilo koga u politici pa pretpostavlja da neće valjda prvi dan zaplakati ako dobije neki odgovor.

“Pročitajte što je pisao o Jandrokoviću i meni. Kad to vidite, onda ćete znati o čemu govorim. Riječ je o osvrtu na licemjerje, to je bit Jandrokovićeve poruke”, ocijenio je Plenković

Novinari su pitali  i zašto se uskraćuje naknada osobama s invaliditetom.

“Ništa što se odnosi na naknade za osobe s invaliditetom njima neće biti uskraćeno. Ministar Aladrović i ministrica Bedeković su pojasnili o čemu je riječ. To su određena sredstva koja se plaćaju ako se ne zaposle osobe s invaliditetom i oni jako dobro znaju da sredstva njima nisu oduzeta, poručio je premijer Plenković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije