Povezite se

Gospodarstvo

Svaki peti zaposleni Hrvat radi na određeno, radi se više od prosjeka EU-a

Objavljeno

-

Gotovo petina zaposlenih u RH radi na određeno vrijeme, imamo najveću prekrarnu zaposlenost u EU, ali radimo više od prosjeka Unije, priopćio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DSZ) koji je u povodu Međunarodnog praznika rada usporedio vrijednosti Hrvatske iz novih pokazatelja na tržištu rada s onima u ostalim europskim zemljama.

 Prema podacima za četvrto tromjesečje 2018., kažu u DSZ-u, udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih iznosio je 19 posto, a toliki postotak koji čini gotovo petina zaposlenih djelomično objašnjava još jedan poprilično negativan pokazatelj – prema podacima Eurostata RH ima najveću prekarnu zaposlenost u EU.

 Naime, 6,9 posto zaposlenih stanovnika RH radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do tri mjeseca, a u tim je negativnim brojkama prate Francuzi čija prekarna zaposlenost iznosi 4,9 posto i Španjolci s 4,6 posto. Na razini EU nestalno i nesigurno zaposlenje ima 2,2 posto zaposlenih, a najniži udio ima Rumunjska (0,2 posto zaposlenih).

 Iz DSZ-a ističu kako stopa zaposlenosti na razini EU stagnira ili lagano raste od 2010. godine, kada je iznosila 64,1 posto, a podaci za 2018. navode stopu zaposlenosti od 68,6 posto za 28 europskih zemalja. Najvišu stopu zaposlenosti imaju Švedska (77.5 posto), Nizozemska (77,2 posto) i Njemačka (75.9 posto), a najnižu Grčka (54.9), Italija (58.5) i Hrvatska (60.6 posto).

 Prema podacima o trajanju radnog vijeka, najkraće rade Mediteranci. Naime, prije odlaska u mirovinu Šveđani u prosjeku rade 41,7 godina, a četiri desetljeća na radnome mjestu broje i Nizozemci (40,1 godina) i Danci (39,7 godina). Točno 10 godina kraće od Šveđana rade Talijani (31,7 godina) koji imaju najkraći radni vijek u EU, čiji prosjek iznosi 35,9 godina. Hrvatska se i ovaj put smjestila uz bok ostalih mediteranskih zemalja s prosječnim radnim vijekom u trajanju od 32,5 godina.

Hrvatski građani rade više od prosjeka EU

 Da kraći radni vijek ne znači nužno i manje rada za vrijeme zaposlenosti primjer daju Grci, koji su u prosjeku uobičajeno odradili najviše tjednih sata rada na glavnom poslu (41,9 sati), a time ”prebacuju” europski prosjek od 37 sati rada tjedno za gotovo pet sati. Više od prosjeka rade i stanovnici Hrvatske (39,5 sati), dok najmanje sati tjedno u EU odrade Nizozemci koji u prosjeku rade 30,43 sata.

 U Hrvatskoj, kao i u EU, najveći udio zaposlenih ima srednjoškolsko obrazovanje. Dok je gotovo polovica zaposlenih Europljana svoje obrazovanje završilo otprilike u vrijeme stjecanja punoljetnosti, u Hrvatskoj je taj postotak još viši (63 posto).

 Visokim obrazovanjem može se pohvaliti više od trećine zaposlenih Europljana te 28,7 posto stanovnika Hrvatske. Točno polovica zaposlenih Iraca ima stečeno visoko obrazovanje (50 posto), dok najniži udio visoko obrazovanih zaposlenika ima Rumunjska (21,3 posto).

 Udio zaposlenih s osnovnim ili nižim obrazovanjem na razini EU iznosi 16,6 posto, dok u Hrvatskoj iznosi 8,2 posto. Znatno je to manje od Portugala u kojem 45,5 posto zaposlenih ima završenu osnovnu školu, što je ujedno najviše u EU. Od prosjeka EU-a najviše odudara Litva, koja ima samo 3,2 posto zaposlenih s osnovnoškolskim obrazovanjem.

 Nakon završenoga formalnog obrazovanja trećina Europljana nastavlja s daljnjom izobrazbom, pa 31,9 posto zaposlenih u EU sudjeluje na tečajevima ili treninzima povezanima sa zaposlenjem. Pritom taj oblik dodatnog obrazovanja najviše pohađaju Nizozemci (60,6 posto), Šveđani (58,6 posto) i Finci (56,3 posto). U Hrvatskoj tečajeve i seminare koji su povezani s trenutnim zaposlenjem pohađa 18,7 posto zaposlenih,  a najmanje Grci (7,6 posto), Rumunji (7,8 posto) i Talijani (11,3 posto).

Stopa nezaposlenih u RH 8,5 posto

 U posljednjih deset godina rekordna stopa nezaposlenosti na razini EU-a zabilježena je 2013., kad je iznosila 10,9 posto. Od tada kontinuirano opada, a posljednji raspoloživi podatak za 2018. govori o stopi nezaposlenosti od 6,8 posto.

 Iako se oporavak gospodarstva odvijao postepeno u svim zemljama EU-a, one koje su bile najjače pogođene recesijom i dalje imaju najveću nezaposlenost. Tako Grčka, u kojoj 2013. više od petine aktivnog stanovništva nije radilo, s 19,3 posto nezaposlenih u 2018. i dalje drži rekord u EU. Slijede Španjolska (15,3 posto nezaposlenih) i Italija (10,6 posto).

 Trend na razini EU-a utječe i na Hrvatsku, čija je najveća nezaposlenost u posljednjih deset godina također zabilježena 2013. (17,4 posto), a otada je postepeno opadala te je 2018. iznosila 8,5 posto.

 Stopa dugotrajne nezaposlenosti je na razini EU u 2018. iznosila 2,9 posto, dok je u Hrvatskoj iznosila 3,4 posto što je, napominju u DSZ-u, daleko od rekordne stope dugotrajne nezaposlenosti koju s 13,6 posto drži Grčka. Najnižu stopu ima Češka u kojoj je samo 0,7 posto aktivnog stanovništva nezaposleno 12 mjeseci i dulje.

 Eurostat je izračunao razliku u stopi zaposlenosti žena i muškaraca koja je na razini EU-a iznosila 11,5 postotnih bodova. Najveća je razlika na Malti (24,1 postotni bod), a najmanja u Litvi (1,0 postotnih bodova). Hrvatska se prema ovom pokazatelju smjestila odmah ispod europskog prosjeka, te njena razlika između zaposlenosti muškaraca i žena iznosi 10,610 postotnih bodova

 Na razini EU-a žene drže nešto više od petine (26,7 posto) viših menadžerskih pozicija. U Hrvatskoj je taj postotak još niži (17,2 posto menadžera na višim pozicijama čine žene, a 82,8 posto čine muškarci).

Kraće od punog radnog vremena u Hrvatskoj radi 5,2 posto zaposlenih

 Kraće od punog radnog vremena u Hrvatskoj radi  5,2 posto zaposlenih.

 Na razini EU 5 posto zaposlenih uobičajeno rade od doma, a taj udio u Hrvatskoj znatno je manji i iznosi tek 1,4 posto. Samozaposlenih 161,3 tisuće čini 9,9 posto zaposlenih u Hrvatskoj.

Gospodarstvo

Zadar- Plenković uručio četiri ugovora za EU projekte vrijedne 135 mil. kuna

Published

on

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je gradonačelniku Zadra Branku Dukiću uručio četiri ugovora za europske projekte vrijedne 135 milijuna kuna te istaknuo da se grad Zadar pokazao jednim od najučinkovitijih po korištenju europskih sredstava.

Riječ je o dodjeli bespovratnih sredstava za  projekt gradnje infrastrukture poduzetničke zone Crno – faza I i za projekt, razvoja i implementacije inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcije prometnice u gradu Zadru.

Bespovratna sredstva dobili su i Sveučilište u Zadru za projekt obnove stare Tehničke škole te Centar za podvodnu arheologiju za projekt Obnova kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru.

Premijer Plenković istaknuo je da se u mandatu ove Vlade za Zadar i Zadarsku županiji ugovorilo  2,6 milijardi kuna europskih projekata.

 ITU mehanizami su na razini Hrvatske osigurali 345 milijuna eura, rekao je Plenković te istaknuo da je  grad Zadar pokazao najveći stupanj učinkovitosti po korištenju europskih sredstava.

 “S ova četiri projekta koja smo danas potpisali pokrili smo sva područja koja su nam najbitnija, a to je promet, koji podiže kvalitetu života, zatim obrazovanje, jer Zadar, uz to što je važan trgovinski i turistički div, važan je sveučilišni i obrazovni centar na razini Hrvatske, rekao je premijer Plenković.  Dodao je da je ugovorima obuhvaćeno i područje kulture, koje je posebno važno, budući da je Zadar jedan od naših najvažnijih povijesnih gradova, a također je obuhavćeno i   poduzetništvo.

“Kroz sva ta četiri aspekta, ovi ugovori vrijedni 135 milijuna kuna, od čega je 106 milijuna bespovratnih sredstava, pridonijet će razvoju grada, a uvjeren sam taj način i razvoju županije, rekao je.

Na novinarski upit staju li projekti i ulaganja, predsjednik Vlade  je rekao da ulaganja ne staju, što je nekoliko puta objasnio i ministar Marko Pavić.

“Ne staju europski projekti, to je važna poluga javnih ulaganja. S te strane ćemo učiniti da ta poluga funkcionira. Tu je i uloga javnih poduzeća da naprave uštede tamo gdje nema ulaganja. Mjere otpuštanja su došle u pravom trenutku” naglasio je i dodao da smo sada u fazi da reaktiviramo gospodarstvo.

Plenković: Jandrokovićev facebook -osvrt na licemjerje

Novinari su premijera tražili  komentar o facebook objavi kojom je donedavni predsjednik Sabora Gordan Jandroković reagirao na jučerašnji gostovanje Nine Raspudića u Nedjeljom u 2.

Raspudić je najavio ulazak u politiku, kao nezavisni na listi Mosta, rekao da ne zna u kojoj će izbornoj jedinici biti kandidat  no da će “loviti Jandokovića, ako bude mogao”.

Jandroković je na Facebooku potom napisao kako nije gledao Raspuduća,  jer je bio na ručku kod kćeri te zaključio:” Naime, imam troje djece s istom ženom.”  

Premijer je u Zadru s tim u vezi rekao kako  “nije primijetio da je gospodin Raspudić, dok je bio izvan politike i kritike, štedio bilo koga u politici pa pretpostavlja da neće valjda prvi dan zaplakati ako dobije neki odgovor.

“Pročitajte što je pisao o Jandrokoviću i meni. Kad to vidite, onda ćete znati o čemu govorim. Riječ je o osvrtu na licemjerje, to je bit Jandrokovićeve poruke”, ocijenio je Plenković

Novinari su pitali  i zašto se uskraćuje naknada osobama s invaliditetom.

“Ništa što se odnosi na naknade za osobe s invaliditetom njima neće biti uskraćeno. Ministar Aladrović i ministrica Bedeković su pojasnili o čemu je riječ. To su određena sredstva koja se plaćaju ako se ne zaposle osobe s invaliditetom i oni jako dobro znaju da sredstva njima nisu oduzeta, poručio je premijer Plenković.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Prelogu najavljena gradnja 20-ak POS-ovih stanova

Published

on

Po programu društveno poticane stanogradnje (POS) u Prelogu će se graditi 20-ak stanova, a riječ je o investiciji vrijednoj oko 12 milijuna kuna, rečeno je u ponedjeljak prilikom potpisivanja ugovora o prijenosu vlasništva zemljišta između Grada Preloga i APN-a.

Od 2001., kada je počeo POS-ov program, izgrađena su 8322 stana u 257 zgrada diljem Hrvatske, za što su izdvojene 4,3 milijarde kuna, a Hrvatska je taj program sufinancirala s 1,1 milijardu kuna, podsjetio je direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Drago Hristov.

Podsjetio je da su dosad u Čakovcu izgrađena 24 stana, a u Prelogu njih 18.

“Sad idemo u izgradnju i u sljedećih godinu i pol dana sagradit ćemo 20-ak stanova, planiramo i dalje. To je investicija od oko 12 milijuna kuna”, rekao je Hristov i dodao da će prosječna cijena stana biti oko 1300 eura po metru četvornome, ali to se još treba točno definirati.

Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek rekao je kako će stanogradnja biti pun pogodak za mlade obitelj te za preloško poduzetništvo.

Prelog, čije poduzetništvo i obrtništvo čini dva posto ukupnoga hrvatskog izvoza, traži radnu snagu i mlade ljude, dodao je.

Pohvalio se da je u Prelogu u posljednjih nekoliko godina više novorođene djece nego prije. “Znači da ljudi žele živjeti u Prelogu”, istaknuo je Kolarek.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar rekao je u vezi s programom subvencioniranja stambenih kredita kako je za to da se on nastavi i u rujnu, no, dodao je, o tome će odlučiti novi ministar.

„Predložili smo izmjenu zakona jer u zakonu piše da se ta mjera provodi do 2020. U planu saborskih zakonodavnih aktivnosti je izmjena samo te točke zakona. Rok bi se produžio i bio bi neograničen”, rekao je Štromar.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da je Prelog grad koji može biti uzor cijeloj Hrvatskoj.

Kroz izgradnju dviju poduzetničkih zona i mnoge investicije, broj radnih mjesta u ovom trenutku gotovo premašuje broj ljudi koji žive na području grada, rekao je i dodao kako se investicije na sjeveru Hrvatske neće zaustaviti unatoč koronavirusu.

Međimurski župan Matija Posavec je istaknuo kako je riječ o programu koji pridonosi razvoju svake sredine te se nada da će APN i ministarstva i dalje poticati stanogradnju u Međimurju.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Zbog neradne nedjelje bez posla ostaje 5000 ljudi

Published

on

Zbog neradne će nedjelje bez posla ostati pet tisuća ljudi, piše u ponedjeljak Jutarnji list, navodeći da čak i zagovornici zabrane potvrđuju tu brojku.

Iako ministar gospodarstva daje do znanja da je sa socijalnim partnerima Vlade postigao “visoku fazu konsenzusa” oko zabrane rada trgovina nedjeljom, to s poslodavcima nije baš slučaj, navodi dnevnik.

Poslodavci su po tom pitanju podijeljeni, kako priznaje i predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u Martin Evačić (direktor NTL-a), “ali je malo više onih koji su za regulaciju, prema prihodu koji ostvaruju i broju radnika koje zapošljavaju, od onih trgovaca koji su protiv”.

Prijedlog izmjena zakona s 14 radnih nedjelja u godini, međutim, nitko od njih još nije vidio, a čini se niti neku studiju na kojoj bi ministar trebao temeljiti svoju odluku.

No, moguće je da će njegov zakonski prijedlog uskoro biti javan jer, dnevnik iz Stožera civilne zaštite saznaje da će iduća nedjelja vjerojatno za trgovine biti zadnja koja je prisilno neradna zbog epidemioloških razloga, a ministar Darko Horvat je najavio da će nakon toga zakonske izmjene ići u javnu raspravu.

Oko radne ili neradne nedjelje u trgovini, tumači nam Evačić, “svatko ima svoju priču”, što ovisi o vrsti i veličini dućana kojima upravlja, njihovoj lokaciji te broju radnika po četvornom metru, a Horvatovim izmjenama bit će pogođeniji shopping centri od prehrambenih trgovina.

On sam je za regulaciju rada trgovina nedjeljom jer mu tako pokazuje poslovna računica NTL-a, tvrdi, a ne vodi se pritom svjetonazorskim pogledima. Osim toga, dodaje, “jak je otpor prema radu nedjeljom kod sindikata i samih radnika”.

Iz razgovora koje smo vodili, a sugovornici pritom kao izvore navode ankete i istupe trgovaca na sastancima, ispostavlja se da su među zagovarateljima regulacije Konzum, Tommy, KTC, NTL, Ultra i Lonia, dok su protiv Spar, Lidl, Kaufland i Plodine, ali o tome nerado govore za medije, doznaje Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije