Trgovanje ljudima sve je veći problem u svijetu, pa i u Hrvatskoj. Donedavno je naša zemlja bila većinom tranzitna, no ulaskom u Europsku uniju i to se promijenilo. Stoga se naši stručnjaci sve više uključuju u rad tijela za suzbijanje trgovine ljudima. Na čelu stručne skupine Vijeća Europe, takozvane – GRETE – od prošlog je tjedna profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Davor Derenčinović koji je gostovao u Temi dana HRT.
Suzbijanje trgovine ljudima u vrhu je prioriteta svih nadležnih službi. Nema točnih podataka koliko žrtava godišnje završi kao seksualno ili radno roblje, postoje samo procijene koje variraju od nekoliko do više desetaka milijuna ljudi.
– Niz nevladinih udruga i različitih međunarodnih organizacija procjenjuje da se radi o 40 milijuna žrtava različitih oblika trgovanja ljudima, od prisilnog rada, seksualnog iskorištavanja, prisilnog prosjačenja, 15 milijuna žrtava prisilnog braka – a to je konzervativna procjena i vrlo je vjerojatno da su te brojke puno veće. Profit od trgovanja ljudima godišnje u svijetu na razini 150 milijardi američkih dolara.
Žrtve trgovine ljudima većinom su djeca i žene, milijuni diljem Europe. Nerazmjer između otkrivenog i stvarnog broja žrtava golem je.
– Prva nam je pomisao seksualno iskorištavanje, ali to nije jedini oblik iskorištavanja. Radno iskorištavnje je također itekako rašireno, pogotovo u Europi gdje postoji potražnja za tim vrstama usluga. Prisilno prosjačenje, presađivanje organa, ističe prof. Derenčinović.
U Hrvatskoj je u posljednjih 16 godina identificirano 357 žrtava. S njihovim životnim kalvarijama upoznat je Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
U Hrvatskoj su sve češće žrtve ljudi iz Azije, a opasnosti su izloženi i migranti s Bliskog istoka.
Prof. Derenčinović ističe kako je Hrvatska uglavnom dosad bila tranzitna zemlja za žrtve trgovanja ljudima, no to se mijenja. Kaže kako sve više postaje država destinacije, država podrijetla i izvorišta. Dodaje kako je svaka 4. žrtva trgovanja ljudima u svijetu – dijete.
Prema smjernicama Skupine stručnjaka za suzbijanje trgovine ljudima Vijeća Europe, Hrvatska i Europa trebale bi povećati broj identificiranih žrtava.
– Hrvatska kao turistička zemlja je pred izazovom identifikacije svih onih osoba koje rade tijekom turističke sezone sezonske poslove, smatra prof. Derenčinović.
Hrvatska je trenutačno u drugoj kategoriji potpisnica konvencije o zaštiti ljudskih prava, a za ulazak u prvu morat će pojačati napore u suzbijanju trgovine ljudima.
