Povezite se

Vijesti

Summit EU-Arapska liga: Hrvatska i EU žele snažne multilateralne institucije i međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu

Objavljeno

-

Hrvatska i Europska unija žele osnažiti multilateralne institucije i organizacije i međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu, što podrazumijeva i vladavinu prava i ljudska prava na nacionalnoj razini i to je poruka koju EU želi poslati arapskim partnerima, izjavio je u ponedjeljak u Sharm el-Sheikhu hrvatski premijer Andrej Plenković.

  “Vrlo je jasna pozicija Hrvatske i cijele Europske unije. Mi želimo osnažiti bilateralne institucije i organizacije, želimo međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu i onda da se na nacionalnoj razini poštuje ne samo međunarodno pravo nego i vladavina prava i ljudska prava. To su poruke iz govora gotovo svih europskih dužnosnika, one su dio onoga što mi šaljemo kao vrijednosti naših vanjskopolitičkih aktivnosti. Tu naravno postoji prostor za napredak u ovom dijelu svijeta i toga su svjesni svi lideri partnerskih zemalja”, rekao je Plenković prije početka drugog dana summita EU-a i Arapske lige.


 Plenković ističe da EU ovim sastankom želi naglasiti “visoku dozu partenrstva i poštovanja” u odnosima s arapskim svijetom, zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka. To partenerstvo trebalo bi pridonijeti jačanju gospodarske suradnje, trgovinskih odnosa, sprečavanju nezakonitih migacija, a državama EU-a omogućiti rješavanje ključnih sigurnosnih problema, koji su bili i još su na dnevnom redu, kada je riječ o Iraku, Siriji, Jemenu ili Libiji.


 “EU je dolaskom na najvišoj razini željela poslati i poruku partnerstva jer je rješavanje naših pitanja na unutarnjoj sigurnosti izrazito vezano za kvalitetnu i partnersku suradnju i dijalog koji moramo imati, osobito sa zemljama sjeverne Afrike”, kaže Plenković.
 Plenković dodaje da je dosadašnja suradnja sa zemljama sjeverne Afrike donijela bitno smanjenje nezakonitih migraacija, one su tranzitne zemlje za migrante iz subsaharske Afrike, a dio njih postale su zemlje destinacije.


 “Zato je važno usmjeriti naše vanjskopolitičke aktivnosti i razvojnu pomoć kako bismo gradili institucije država u ovom dijelu svijeta kako bi one svojom snagom, gospodarskim razvojem i iskorjenjivanjem siromaštva spriječile radikalizaciju, a onda ne samo nezakonite migracije nego i prevenirale terorističke akivnosti”, rekao je Plenković.
 Europska unija želi s arapskim zemljama usuglasiti zajednički pristup ne samo po pitanju migracija, nego i u rješavanju ključnih sigurnosnih izazova poput Sirije, Jemena, Libije palestinskih područja.


  Ujedinjeni narodi pokušavaju spasiti primirje u Jemenu između vladinih snaga koje podupire Saudijska Arabija i pobunjenika Hutua, koje podržava Iran. Primirje je dogovoreno krajem prošle godine u Stockholmu. 
 Jedno od pitanja koje dijeli Arapsku lige je i članstvo Sirije koje je suspendirano 2011. godine na početku razornog rata.
 U nacrtu zajedničke deklaracija koja bi trebala biti usvojena na summitu spominje se i pitanje ljudskih prava.


  Domaćin skupa, egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi, ovim sastankom nastoji poboljšati svoju međunarodnu reputaciju. On pokušava promijeniti ustav kako bi mogao ostati na vlasti sljedećih 15 godina. Al-Sisi je slomio prosvjede oporbe nakon što je 2014. godine postao predsjednikom. S druge strane, zapadne zemlje smatraju Egipat važnim partnerom za promicanje stabilnosti u regiji.
 

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

EU

Austrijska ministrica porijeklom iz BiH dobila 25.500 uvredljivih poruka

Published

on

Alma Zadić/Facebook

Austrijska ministrica Alma Zadić dobila je 25.500 uvredljivih poruka na internetu otkako je preuzela dužnost u siječnju, rekla je ta političarka rođena u Bosni i Hercegovini u intervjuu objavljenom u četvrtak.

Zadić je prva imigrantica koja je postala ministricom u Austriji, nakon što je s roditeljima pobjegla pred ratom u BiH kada je imala deset godina.

Većina objavljenih poruka su seksističke, protuimigrantske ili protumuslimanske prirode, iako Zadić nije muslimanka.

Također je primila prijetnje smrću i stoga je pod policijskom zaštitom.

Ta 35-godišnja političarka iz redova Zelenih rekla je za tjednik Insider da bi tih 25.000 online poruka moglo dovesti do kaznenih postupaka protiv njihovih autora, od kojih su mnogi koristili svoja prava imena.

“Trenutno razmatramo kako ih možemo sve procesuirati, ali ja stvarno imam drugih stvari o kojima trebam brinuti”, kazala je Zadić.

Ministrica je istaknula da su brojni Austrijanci suočeni s mobingom na internetu zbog svog roda, stranih korijena ili vjere.

Zadić je izjavila da radi na mjerama koje bi žrtvama dale bolju pravnu zaštitu i pozvala društvene medije na odgovornost kada se radi o prijavi poruka kojima se krši zakon.

Ucitavanje vijesti

Politika

Izbori u HDZ-u: Plenković predao više od 45.000 potpisa

Published

on

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković zajedno s timom Odvažno za Hrvatsku predao je u četvrtak Središnjem izbornom povjerenstvu stranke više od 45.000 prikupljenih potpisa za svoju kandidaturu za predsjednika HDZ-a te potpise za zamjenika predsjednika i potpredsjednike.

Plenković koji je zajedno s članovima svojeg tima došao u Središnjicu HDZ-a u pratnji oko 200 članova stranke među kojima su bili i mnogi ministri, prikupio je 45.792 popisa, a kandidat za njegova zamjenika Tomo Medved 38.909 potpisa. Potpise su prikupili i kandidati za potpredsjednika – Oleg Butković njih 36.390, Zdravka Bušić 33.256, Branko Bačić 33.442 te Ivan Anušić 35.115 potpisa.

Zahvalivši svima koji su se trudili prikupiti potpise, Plenković je rekao kako će u procesu unutarstranačkih izbora članovima stranke predstaviti njihov program – koji su predstavili prije dva tjedna, a “koji je dobar za HDZ i Hrvatsku”. Dodao je i kako je to platforma za budući stranački program za predstojeće parlamentarne izbore. Poručio je i kako HDZ, sa izravnim izborima šest ljudi u vodstvu stranke omogućuje novi standard unutarstranačke demokracije te po tom pitanju rade veliki iskorak.

Plenković je rekao da će njihova kampanja na unutarstranačkim izborima koja kreće od 1. ožujka, biti konstruktivna i pozitivna. Smatra i da će nakon tih izbora HDZ biti snažniji, jedinstven i pripravan za nove pobjede na parlamentarnim izborima.

„To je naš cilj i na tome tragu ćemo raditi”, poručio je.

Naveo je i da će – ako tijekom unutarstranačke kampanje bude napada na njih, znati na njih odgovoriti te će sve biti u komunikaciji koja će biti korisna za stranku.

Za Davora Ivu Stiera ima mjesta u stranci i kada ne uspije na izborima

Na novinarski upit je li to što je s njim došlo oko 200 ljudi bila demonstracija moći i poruka njegovim protukandidatima, odgovorio je kako imaju veliku potporu unutar stranke i na terenu te su mnogi htjeli doći na predaju potpisa.

„Nama je to drago i još jedan poticaj za daljnji angažman”, kazao je.

Istaknuo je kako na unutarstranačkim izborima žele pobijediti kao tim tako da će potpora njemu ujedno biti potpora i Zdravki Bušić, a potpora Tomi Medvedu će ujedno biti potpora i Olegu Butkoviću i sl.

Plenković je rekao kako u unutarstranačkim izborima poštuju i tuđa mišljenja i drugačiji stav poručivši da nakon njih moraju biti jedinstveni.

Potvrdno je odgovorio i na novinarski upit hoće li nakon izbora moći nastaviti suradnju s protukandidatima bez obzira na moguće teške riječi. „Da, ali ćemo nastojati da svih nas šestero dobijemo potporu i pobijedimo na izborima”, kazao je.

Poručio je i da za Davora Ivu Stiera, koji je u timu Mire Kovača, ima mjesta u stranci i „kada ne uspije na ovim izborima”.

Ne namjeravamo ponuditi ništa nacionalnim manjinama vezano uz Zakon o popisu stavovništva

Predsjednik HDZ-a, upitan očekuje li dogovor s manjinama vezano uz donošenje Zakona o popisu stanovništva, najavio je da će sutra u 8,30 sati biti održan sastanak parlamentarne većine te očekuje dogovor o tome.

Poručio je i da „ne namjerava ponuditi ništa” što se tiče tog zakona podsjetivši na stav Vlade i HDZ da se radi o tehničkom zakonu koji se treba donijeti kako bi se svi pripremili za popis stanovništva.

Navevši da je zakon prošao javno savjetovanje, Plenković je rekao i da takvih odredbi, koje traže predstavnici nacionalnih manjina, nema u nama susjednim zemljama u kojima su Hrvati manjina, a neki od predstavnika manjina većinski narod.

Istaknuo je i da u dosadašnjoj praksi nije bilo nikakve diskriminacije kod izbora popisivača ocijenivši kako se neka od pitanja mogu riješiti uputstvima za vrijeme samog popisa stanovništva.

Negirao je i stav oporbe da se tu radi o fiktivnom sukobu zbog unutarstranačkih izbora u HDZ-u. „Nema nikakvog sukoba. Ima možda različitih pogleda na dvije male nijanse za koje mi smatramo da nisu nužne da budu u ovom zakonu”, kazao je. Smatra i da će taj zakon sigurno proći u Hrvatskom saboru.

Plenković je poručio i da “tko god se trudi i koliko hoće” neće srušiti aktualnu vladu prije kraja mandata ove parlamentarne većine i saziva Sabora. „Kada to bude, to ćemo mi odlučiti a ne netko drugi”, kazao je.

Upitan kako će regulirati rad nedjeljom, poručio je kako ljudima žele omogućiti – posebice koji nedjeljom rade u trgovinama, da se smanji taj intenzitet rada i tako čuvaju obiteljske vrijednosti.

Naglasio je i da je po tom pitanju vlada najbliža austrijskom modelu po kojem se smanjuje broj radnih nedjelja i na taj način njeguje obiteljski život.

Plenković je rekao i da rješenje koje moraju donijeti mora biti pravno i ekonomski održivo.

Ucitavanje vijesti

EU

Milanović: temelj za rješavanje graničnog spora u međunarodnom pravu

Published

on

Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor održali su radni sastanak u Otočcu ob Krki, tijekom prvog Milanovićevog inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika.

“Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (…) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu”, kazao je Milanović, dodajući da to kaže “ovako, prije nego su razgovori počeli”.

Također je upozorio da smo opet proceduralno “nigdje” te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti “ono što se dogovorimo”. 

“Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno i vidjeti kako dalje”, rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama “remeti san i uzrokuje mamurluk”.

Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu “međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti”. Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.

“Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati”, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od “strateške” važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.

Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

“U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (….) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen”, kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.

“Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija”, rekao je Milanović.

“Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena”, kazao je Milanović.

Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu “jer traje predugo i ima emotivnog elementa”, ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se “s tim živi”.

“Slovenija je ovdje u poziciji da kaže ‘da’ ili ‘ne’. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara”, rekao je Milanović. 

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

“Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije”, dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o  mandataru koji je dva puta bio premijer.

“Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga”, odgovorio je Milanović.

Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno”, rekao je Milanović.

Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema “siromašnoj, manje vrijednoj braći”, a ispunili su mnoge uvjete.

“Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno”, rekao je hrvatski predsjednik.

Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.

“I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća”, zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se “ne može izbrisati preko noći” te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

“Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici”, rekao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije