Povezite se

Vijesti

Studenti spremni platiti više za “zdraviji” meni

Objavljeno

-

Studentski dom Stjepan Radić

Hrvatski studenti općenito su zadovoljni cijenom ali ne i kvalitetom i raznovrsnošću studentske prehrane, te je njih čak 76 posto spremno platiti više za “zdraviji” meni u studentskim restoranima, pokazalo je istraživanje Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja priopćilo je da je u suradnji s priznatim chefom Matom Jankovićem provelo istraživanje o prehrambenim navikama i zadovoljstvu studenata studentskim restoranima.

Sudionici istraživanja bili su studenti preddiplomskih i diplomskih studija, a glavni cilj istraživanja bio je otkriti prehrambene navike te zadovoljstvo ponudom i kvalitetom studentskih restorana.

Istraživanje je utvrdilo da uslugu prehrane u studentskim restoranima nekoliko puta tjedno ili češće koristi 77 posto studenata, dok ih samo 7 posto tu uslugu ne koristi gotovo nikad.

Ukupno 67 posto studenata smatra da se njihove studentske prehrambene navike razlikuju u odnosu na prehrambene navike kod kuće, a radije biraju prehranu u studentskim restoranima nego onu iz restorana brze hrane i pekara. Uobičajene prehrambene navike temelje se na mesu (86 posto), zatim povrću i voću (78 posto), a slijede salate (59 posto), tjestenina (56 posto), žitarice (32 posto), te riba (24 posto).

Studentima je u prehrani najvažniji okus, pa okruženje i kontrola tjelesne težine, dok cijenu ne smatraju najvažnijim elementom. Općenito su zadovoljni cijenom (49 posto) i osobljem u studentskim restoranima (45 posto), a nezadovoljni raznovrsnošću ponude, kvalitetom jela i dostupnošću povrća.

Više od 80 posto ispitanika smatra da za prehranu može izdvojiti do 50 kuna dnevno, dok je 76 posto studenata spremno platiti više za “zdraviji” meni.

“Koliko je studentima važno da se i njihov glas čuje po pitanju studentske prehrane pokazuje interes za ovaj projekt. Pitanje studentske prehrane predugo je vremena bilo zapostavljeno i zato je iznimno važna modernizacija jelovnika koju provodimo u suradnji s poznatim chefom Matom Jankovićem, a cilj nam je da ga sukreiraju i sami studenti”, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. 

Upitnik je bio aktivan od 10. do 23. lipnja 2020., a pristupilo mu je 14.626 studenata, dok je 8.291 ispitanik/student upitnik u cijelosti ispunio (uz napomenu da su odgovorili na obvezna pitanja u cijelosti). Od ukupnog broja studenata koji su ispunili upitnik, 70 posto su studenti preddiplomskog, a 30 posto diplomskog studija, od čega su 64 posto bile studentice, a 36 posto studenti.

Politika

Pupovac: Već dugo osjećam potrebu da odem u Škabrnju !!!

Published

on

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac najavio je da će otići na komemoraciju hrvatskim žrtvama u Škabrnji, kako bi s mještanima podijelio bol.

“Već dugo osjećam potrebu da sa svojim rođacima i drugim ljudima podijelim bol zbog stradanja u Škabrnji. To je moj zavičaj”, kazao je Pupovac.

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac govorio je o svojem viđenju proslave vojno-redarstvene operacije Oluja, o porukama koje su stizale od premijera Andrije Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, koje su bile u pomirljivu tonu te su velik korak prema budućnosti.

Pupovac se osvrnuo i na kritike koje su došle iz Beograda te na svoj oštar odgovor Ivici Dačiću i ostalim političkim akterima u Srbiji koji su ih proglasili “izdajnicima” zbog sudjelovanja potpredsjednika Borisa Miloševića na proslavi Oluje u Kninu.

Između ostalog, uputio je i oštru poruku ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu koji je, po njegovu mišljenju, uvredljivo reagirao na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kazavši kako Srbi u Hrvatskoj “ne trebaju mentora sa strane”, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Predsjednik Milanović i premijer Plenković sa godišnjeg na Alku

Published

on

I Predsjednik države i predsjednik Vlade otišli su na godišnji odmor. No, oni će ipak u Sinj na Alku doći će s ljetovanja u državnim rezidencijama. Smještaj plaćaju sami, baš kao i hranu.

Tako predsjednik države Zoran Milanović sa suprugom ljetuje na Hvaru, u vili Kovač. Ta mu je rezidencija dobro poznata jer ondje je ljetovao i kao premijer, piše N1.

I premijer Plenković ljetuje u raslinjem dobro skrivenoj vili Costabella, nedaleko od Rijeke, gdje je bio i vikend nakon izbora, ali i prošlog ljeta.

Kaže da mu je tu jako lijepo, jer ode u dućan, tržnicu, nešto kupe, nešto skuhaju. Meni je uvijek ovdje drago doći. Ovdje mi je živio pokojni stric, dobro poznajem ovaj kraj, imam puno prijatelja ovdje i volim doći“, kaže premijer.

Hranu, ali i smještaj po povlaštenoj cijeni, državni vrh plaća iz svog džepa.

No, postoje političari koji iz vlastitih preferencija koriste druge oblike smještaja, kao i drugi građani. Ono što je bitno je da rezidencije pružaju mogućnost bolje sigurnosne zaštite, no sudeći po razini ugroze naših političara, svejedno je gdje će boraviti.

Uz Hvar i Costabellu, na raspolaganju su im i četiri vile na Brijunima te dva otočića s pripadajućim objektima. (N1)

Nacionalno/N1.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Sedamdeset i pet godina od nuklearne bombe na Nagasaki

Published

on

Japanski grad Nagasaki obilježio je u nedjelju 75. obljetnicu od napada atomskom bombom, na skromnijoj ceremoniji zbog pandemije koronavirusa.

Tri dana nakon što je bomba nazvana “Mališan” eksplodirala na visini od oko 600 metara iznad Hirošime, te usmrtila između 70.000 i 80.000 ljudi, da bi u mjesecima koji su uslijedili broj mrtvih zbog radijacije narastao na 140.000, uništen je Nagasaki.

Bomba je detonirana na visini od 470 metara od tla i ubila 22.000 ljudi, a daljnjih 39.000 je umrlo od posljedica radijacije. Nagasaki je napadnut atomskom bombom od plutonija.

Kataklizmičku bombu ispustio je zrakoplov B-29 Superfortress Bockscar.

Te dvije bombe dotad neviđene uništavajuće snage bacile su Japan na koljena: japanski car Hirohito je 15. kolovoza 1945. naciji objavio da je rat izgubljen.

U nedjelju ujutro održan je u Nagasakiju vjerski obred u spomen na žrtve u crkvi Urakami, u blizini mjesta eksplozije, a stanovnici su mogli sudjelovati i na ceremoniji u Parku mira.

Broj osoba koje su mogle sudjelovati na komemoracijama smanjen je za 90 posto u odnosu da brojke proteklih godina.

Ostali su mogli pratiti komemoracije uživo na televiziji.

Terumi Tanaka (88) koji je imao 13 godina u trenutku kada je na Nagasaki bačena atomska bomba, još uvijek se sjeća tog dana.

“Vidio sam puno ljudi s užasnim opeklinama i ozljedama kako nose one koji su već bili mrtvi prema školi koja je pretvorena u sklonište”, ispričao je Tanaka za agenciju France presse.

U užasu nuklearnog napada izgubio je dvije tete.

Preživjeli “smatraju da bi svijet trebao odustati od nuklearnog oružja jer ne želimo da mladi prođu isto što smo mi prošli”, dodao je.

Čudi se uvjerenosti ljudi da atomska bomba više nikad neće biti upotrijebljena. “Ljudi misle da se (atomske bombe) nikada više neće upotrijebiti. Ali tko zna, tko zna..”, kazao je.

Dio povjesničara smatra da taj dvostruki nuklearni napad predstavlja ratni zločin, svojim dotad neviđenim opsegom devastacije i brojem civilnih žrtava.

SAD se nikad nisu službeno ispričale za napad, ali je 2016. tadašnji predsjednik Barack Obama bio prvi američki predsjednik na dužnosti koji je otišao u Hirošimu gdje je odao počast žrtvama i pozvao na svijet bez nuklearnog oružja.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije