Povezite se

Gospodarstvo

Štromar: Za projekte u Krapinsko-zagorskoj županiji potpisani ugovori vrijedni 64 milijuna kuna

Objavljeno

-

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar izjavio je u četvrtak u Kumrovcu, gdje je obišao industrijsku zonu i klizišta, kako je za godinu dana njegovog mandata potpisano ugovora ukupne vrijednosti 64 milijuna kuna za projekte u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Riječ je o projektima energetske učinkovitosti, obnovi škola, vrtića i društvenih domova, uređenju javne rasvjete i asfaltiranju cesta te sanaciji klizišta, rekao je Štromar, koji je u sklopu posjeta Krapinsko-zagorskoj županiji u Kumrovcu razgovarao sa čelništvom Općine, obišao industrijsku zonu te lokacije klizišta, na kojima su unatrag desetak godina stradali stambeni objekti.

„Prvi put smo osigurali konkretna sredstva i dosta ih je došlo u Krapinsko-zagorsku županiju za rješavanje problema klizišta. Nikad do sada nije iz Vlade, iz jednog ministarstva, rješavano toliko projekata i tim financijskim iznosima“, istaknuo je Štromar, dodavši kako je donijeta odluka da se svima kojima su kuće nastradale u klizištima unatrag desetak godina, a nemaju adekvatnu mogućnost stanovanja u tim kućama, riješi njihovo stambeno pitanje.

„Natječaj je završen, načelnici i gradonačelnici su prijavili sve one kuće koje trebamo sanirati i u idućih mjesec dana napravit ćemo kompletnu analizu, utvrditi koje su to potrebe i na koji način riješiti stambeno pitanje“, kazao je ministar Štromar. Javilo se 60 domaćinstava, a njih čak 35 je u Krapinsko-zagorskoj županiji, izvijestio je.

Najavio je i dodatna sredstva u sljedeće tri godine preko Hrvatskih voda te obišao lokaciju klizišta kojem tek prethodi sanacija, odnosno obiteljsku kuću koja je oštećena uslijed pojave klizišta.

Načelnik Općine Kumrovec, Robert Šlajt, rekao je da je kuća oštećena već tri godine.
„Mi to pokušavamo rješavati kao lokalna zajednica sa Županijom. Ali nastao je problem jer tu kuću bi praktički trebalo iznova napraviti na nekom drugom terenu jer je ovaj jako opasan za izgradnju kuće.

Nadamo se da ćemo to sad uspjeti riješiti preko Ministarstva graditeljstva, jer smo im taj projekt prijavili“, kazao je načelnik Šlajt. Rekao je da drugih izvora financiranja zasad nema, ali da će se i Općina i Županija uključiti u financiranje izgradnje kuće.

Kumrovec gdje je osim s čelnim ljudima općinske uprave razgovarao i s krapinsko-zagorskim županom Željkom Kolarom.

I župan je naglasio kako su klizišta veliki problem i da je Krapinsko-zagorska županija za vrijeme njegovog prvog mandata utrošila više od 20 milijuna kuna vlastitih sredstva za sanaciju klizišta. Nada se da će preko Hrvatskih voda stići obećana sredstva za sanaciju klizišta.

Gospodarstvo

Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Published

on

Dodao

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Građani Hrvatske sve više dižu kredite

Published

on

Ukupni krediti stanovništvu na kraju rujna iznosili su 130,1 milijardu kuna što je nominalno za 6,1 posto više u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Pozitivne godišnje stope rasta kreditiranja stanovništva traju neprekidno od rujna 2017. godine.

Prema podacima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) rast plasmana sektoru stanovništva zadržao se u rujnu na sedam posto, koliko je iznosio i u kolovozu.

Promatra li se valutna struktura, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva zadržao se u rujnu na 54 posto što upućuje na povećanu sklonost zaduživanja u kunama u uvjetima niskih kamatnih stopa.

Kunski krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 70,1 milijardu kuna kuna te je uz godišnji rast za 11,4 posto nastavljen trend pozitivnih godišnjih stopa koji traje od 2013. godine.

Ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti uz valutnu klauzulu krajem rujna iznosili su 60 milijardi kuna te su na godišnjoj razini porasli za 0,6 posto.

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najveći udio od 42,4 posto odnosi se na stambene kredite koji su krajem rujna iznosili 55,2 milijarde kuna.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Published

on

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura).

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije