U emisiji HRT-a Tema dana potpredsjednik Vlade i predsjednik HNS-a Predrag Štromar govorio je o pitanju HOS-ove spomen ploče u Jasenovcu, koje je ovih dana, zbog spornog pozdrava u grbu HOS-a, uzburkalo političku scenu.
U vezi HOS-ove spomen-ploče u Jasenovcu, moram reći da je sve ono što je o tome jučer govorio predsjednik Vlade na tragu onoga što smo dogovorili kad smo ulazili U Vladu, a to je da su za nas neprihvatljivi pozdravi iz fašističkog vremena, dok su nam spomen-ploče braniteljima potpuno prihvatljive, kazao je Štromar.
Mi cijenimo sve branitelje – oni su ustvari stvorili Republiku Hrvatsku i nama stvorili potencijal da bismo danas radili nešto bolje i kvalitetnije za budućnost Hrvatske. Primjerice, da se uhvatimo u koštac s nekim problemima koji su trenutno prisutni u Hrvatskoj,a prvenstveno, što je nama jako bitno – reformom obrazovanja. Zato mi je drago što je premijer jučer rekao da će se naći rješenje i nadam se da će se to pitanje odraditi kao što je rekao, rekao je.
Dodao je kako očekuje da će se pitanje te ploče vrlo brzo riješiti. Moguće rješenje da ploča kao takva ostane ako se iz grba HOS-a izuzme pozdrav “Za dom spremni” sigurno je prihvatljivo za HNS, istaknuo je.
Što se tiče stajališta HOS-a, čuo sam da oni misle da HNS ima nešto protiv HOS-a, no to nije istina. Mi smo samo protiv tih pozdrava koji veličaju nešto što se događalo 40-ih godina prošlog stoljeća, a ne veličaju sve ono dobro što se događalo od 1990-ih kad se stvarala Republika Hrvatska, poručio je Štromar.
Na pitanje o drugim HOS-ovim pločama, s istim tim grbom, kazao je da svakako treba definirati zakonski okvir – što smije biti u javnosti, a što nije primjereno da bude u javnosti RH.
HOS je svoj grb registrirao 2001. u vrijeme vlade Ivice Račana u kojoj je HNS također bio koalicijski partner, kao i u vladi Zorana Milanovića, zašto niste reagirali dosad, pitala je voditeljica, a Štromar je odgovorio: Stvarno ne znam zašto nismo reagirali kad se to radilo, ali ova je Vlada prihvatila da zajedno rješavamo te probleme koji su se nagomilali u našem društvu, i mislim da će vrlo brzo biti riješeni.
Štromar se osvrnuo i na reformu obrazovanja. Rekao je da je napravljen jedan okvir 2014. i mi smo bili dio te Vlade i mi smo krivi za tu grešku da se izvan ministarstva sastavila jedna ekipa koja treba mijenjati obrazovnu reformu, a ne unutar ministarstva i institucija koje imaju mogućnosti to raditi. Tada smo mislili da je to dobro, ali smo vidjeli u prvim godinama da to nije u redu i da nema pomaka. Mi bi trebali hitno pokrenuti obrazovnu reformu koja mora ići iduće godine u rujnu sa pilot projektima u nekih barem 70-ak škola kako bi onda u idućoj godini ta reforma bila potpuno pokrenuta, rekao je Štromar.
Što se tiče njegovog resora, ministarstva graditeljstva, rekao je da trenutno imamo 2,3 milijarde kuna europskih sredstava za uložiti u energetsku učinkovitost u smanjenje troškova energije. Puno ugovora smo potpisali, gradnja kreće i u slijedeće 4-5 godine očekujemo da će ukupna investicija biti oko 5 milijardi u tom sektoru. Imali smo jaku građevinsku operativu do 2008.-2009. sad smo pali na izuzetno niske grane, ovo je mogućnost da opet dignemo građevinu i da naši radnici, posebno u građevinarstvu ne idu raditi van Hrvatske već ostanu u Hrvatskoj.
Naglasio je i da se puno radi na tome da Europska Komisija promijeni jednu regulativu, a to je da omogući da i fizičke osobe mogu dobiti subvenciju za energetsku učinkovitost zgrade. Natječaj bi pokrenuli početkom iduće godine gdje bi građani dobili 50-60 posto bespovratnih sredstava za uređenje svoje kuće na način da se urede fasade, prozori i smanji potrošnja energije, zaključio je Štromar.
