Povezite se

Energetika

Štromar: Energetskom obnovom obuhvaćeno čak 16 tisuća kućanstava

Objavljeno

-

Energetskom obnovom obuhvaćeno je čak 16 tisuća kućanstava, i na tome ne namjeravamo stati, rekao je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu gdje je otvorio stručni skup “Zgrade 2020+/ Energetska učinkovitost i održivost zgrada nakon 2020.”

“Svi već znamo da energetska sigurnost, smanjenje potrošnje energije i sprječavanje klimatskih promjena u velikoj mjeri ovise o znatnom poboljšanju energetske učinkovitosti u zgradama. U Ministarstvu graditeljstva imamo za cilj maksimalnu iskoristivost fondova EU. Prošle godine povukli smo 60 posto više sredstava od plana, a trenutno se u Hrvatskoj obnavlja 1000 bolnica, škola, vrtića i stambenih zgrada”, poručio je Štromar.

Najavio je da će u sljedeće tri do četiri godine biti uloženo više od pet milijardi kuna javnog i europskog novca za energetsku učinkovitost, a najbitnije je smanjenje energije i smanjenje ispuštanja CO2.

“Na tome intenzivno radimo i mislim da idemo u jako dobrom smjeru”, rekao je Štromar na stručnom skupu koji su organizirali Arhitektonski fakultet i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr.

Štromar je na skupu potpisao pristupnicu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Klasteru, te rekao kako je siguran da će i na taj način dati doprinos aktivnoj razmjeni znanja kroz još jaču suradnju i komunikaciju.

“Naši ciljevi su zajednički: povezati znanost, inovacije i gospodarstvo, odnosno sve sudionike u gradnji i obnovi zgrada uz nisku energetsku potrošnju, zelenu i održivu gradnju”, istaknuo je Štromar.

Rekao je da su smjernice EU kojima su postroženi zahtjevi za energetska svojstva zgrada dio obveznog zakonodavstva, uvedeno je energetsko certificiranje zgrada, definirani su pojmovi energetske usluge, a nacionalnom Strategijom energetske obnove zgrada zacrtani su ciljevi do 2050. 

Istaknuo je i kako je Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) uvela pojam “zgrade gotovo nulte energije”, te traži da se od 1. siječnja 2021. sve nove zgrade grade gotovo nulte energije.

“Države EU su kao cilj postavile 20 posto smanjenja energetske potrošnje do 2020., a dugoročni cilj u sektoru zgradarstva je smanjenje emisija CO2 za 80 do 95 posto do 2050.. Jasno nam je da ispunjenje tih ciljeva neće biti moguće bez energetske obnove postojećeg fonda zgrada i gradnje novih zgrada gotovo nulte energije”, istaknuo je Štromar.  

Naglasio je da se Hrvatska opredijelila za održivu gradnju i energetsku učinkovitost, a realizaciji tog cilja Ministarstvo doprinosi izradom i ažuriranjem zakonskog okvira, izradom strateških i programskih dokumenata, te detaljnom razradom provedbenih mjera kroz programe poboljšanja energetske učinkovitosti postojećih zgrada. 

S ciljem što veće promocije i edukacije javnosti oko te teme Ministarstvo je potaknulo Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050., a Klaster nZEB je među prvima prepoznao i podržao njihovu inicijativu, te je kao jedan od prvih pet partnera potpisao Povelju. 

Na pitanje novinara o najavi smanjenja parafiskalnih nameta i da će se Doing Business ljestvica Hrvatske malo poboljšati, Štromar je rekao da su u Ministarstvu napravili kompletnu analizu gdje mogu sve pomoći ulagačima, građanima i poduzetnicima kad idu u gradnju nekog objekta da čim manje plate i čim prije dobiju sve dozvole te da imaju što manje procedura.

“Njima to mora biti jeftinije i bit će jeftinije, a onda tako što će njima biti kvalitetnije i jednostavnije investirati, sigurno ćemo se i na Doing Business ljestvici spustiti među države u kojima je normalno poduzetništvo broj jedan”, istaknuo je Štromar. 

Energetika

HEP potpisao sporazum o suradnji s ukrajinskom tvrtkom DTEK

Published

on

Dodao

Danas je u Splitu potpisan Sporazum o razumijevanju i poslovnoj suradnji između Hrvatske elektroprivrede d.d. i ukrajinske energetske grupacije DTEK. Sporazum su, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministara u Vladi RH, potpisali Maxim Timchenko, predsjednik Uprave DTEK-a i Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

Sporazum o razumijevanju i poslovnoj suradnji predstavlja temelj za buduću suradnju dviju tvrtki kroz zajednički nastup na stranim tržištima, zajednička ulaganja na području proizvodnje te trgovinu električnom energijom, plinom i drugim energentima.

Prirodno je da dvije velike i značajne energetske kompanije kao što su HEP i DTEK potpisivanjem sporazuma otvore mogućnost širenja međusobne poslovne suradnje. Očekujemo da naša suradnja u budućnosti doprinese rastu i ostvarenju još boljih poslovnih rezultata obaju partnera. Ujedno, ona može dati bitan doprinos ostvarenju strateških ciljeva hrvatske energetike, kao što su diversifikacija izvora energenata te jačanje energetske sigurnosti i stabilnosti Hrvatske. U području razvoja obnovljivih izvora, obje tvrtke, DTEK i HEP, ostvaruju značajan iskorak u posljednjih nekoliko godina, a u što se, kad govorimo o HEP-u, hrvatska javnost mogla uvjeriti i prije nekoliko dana prigodom predstavljanja projekta Vjetrolektrane Korlat. I zato, u razvoju obnovljivih izvora vidimo velike mogućnosti i prostor za intenzivnu međusobnu suradnju, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

HEP je već desetak godina, na različite načine prisutan na europskim tržištima električne energije i plina, od Njemačke do Kosova. Ostvario je značajan udjel na slovenskom tržištu opskrbe električnom energijom, a sve je više prisutan i na tržištima u Srbiji i BiH. Daljnje širenje poslovanja na regionalna i druga inozemna tržišta HEP razmatra u okviru poslovanja postojećih inozemnih društava ili mogućeg osnivanja novih društava, strateških partnerstava te akvizicija. Područja u kojima postoji mogućnost nastupa na inozemnim tržištima su investicije u proizvodne objekte, prvenstveno obnovljive izvore energije; trgovina i opskrba električnom energijom i plinom te projekti energetske učinkovitosti.

Važnost i potencijal danas potpisanog sporazuma ocrtava činjenica da je DTEK najveća privatna energetska kompanija u Ukrajini, najveći je privatni proizvođač plina te jedan od tri najveća investitora u obnovljive izvore energije (sunce i vjetar). Ukupni instalirani kapaciteti DTEK-a za proizvodnju električne energije iznose 17 GW. DTEK distribuira električnu energiju za 3,6 milijuna korisnika.

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP gradi pola milijarde kuna vrijednu Vjetroelektranu Korlat, obišli je Plenković i Barbarić

Published

on

Dodao

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je obišao gradilište HEP-ove Vjetrolektrane (VE) Korlat kod Benkovca, vrijedne pola milijarde kuna, čija priključna snaga iznosi 58 MW, što je više od snage trenutno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj, a puštanje u redoviti pogon planira se u kolovozu 2020. 

Očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi više od 500 milijuna kuna, priopćeno je iz Hrvatske elektroprivrede (HEP). 

“Ovo je investicija Hrvatske elektroprivrede od 500 milijuna kuna. Ona je uistinu važna jer pokazuje da HEP  kao najsnažnija i najvažnija hrvatska energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja Hrvatske koja je u pripremi, kao i našeg fokusa na obnovljive izvore energije, u skladu s našim globalnim obavezama i s europskim trendovima. Zbog toga su otvaranje radova na Vjetroelektrani Korlat i priprema projekta Sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50.000 kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju“, izjavio je predsjednik Vlade Plenković. “Drago mi je da ova investicija pridonosi ukupnom rastu BDP-a u Hrvatskoj”, dodao je premijer.

Vjetroelektrana (VE) Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, koja se prostire na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Vjetroagregate će isporučiti, izgraditi i pustiti u pogon njemačka tvrtka Nordex.

Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal.

Puštanje VE u redoviti pogon planira se u kolovozu 2020. 
VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača, odnosno nema ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, ističu iz HEP-a.

Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.
“U pripremi imamo i više drugih projekata vjetroelektrana, koje razvijamo u sklopu obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. U tom razdoblju povećat ćemo ukupne proizvodne kapacitete za 1.500 MW, od čega gotovo polovinu u vjetroelektranama i sunčanim elektranama”, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Na Korlatu HEP planira i gradnju sunčane elektrane

HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama (SE), što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga SE Korlat je oko 75 MW.

Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Procijenjena vrijednost investicije je oko 480 milijuna kuna, naglašavaju iz HEP-a.
Od aktualnih HEP-ovih projekata sunčanih elektrana, u izgradnji je SE Vis, a uskoro počinje izgradnja SE Cres i SE Vrlika Jug.

Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje, ističu iz Sektora za korporativne komunikacije HEP-a.

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP nagradio 37 najboljih mladih matematičara, fizičara i elektrotehničara

Published

on

Dodao

U Termoelektrani-toplani u Zagrebu održana je jubilarna 25. dodjela Nagrade učenicima IMAM ŽICU!, koju Hrvatska elektroprivreda dodjeljuje učenicima osnovnih i srednjih škola za postignuća na području matematike, fizike i elektrotehnike.

Uz predstavnike HEP-a, učenike, mentore i roditelje, dodjeli Nagrade prisustvovali su Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike, Karmen Bračić Bunčec, viša savjetnica iz Ministarstva znanosti i obrazovanja te Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Čestitam nagrađenima koji su ponos našeg društva! Ova nagrada rezultat je talenta i velikih napora u učenju. Iako nije moguće da smo svi talentirani za tako zahtjevna područja kao što su matematika, fizika i elektrotehnika, siguran sam da svi imamo žicu za nešto na čemu možemo raditi kako bi bio najbolje verzije sebe samog“, izjavio je Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike.

Nagradu u iznosu od 3.000 kuna ove je godine dobilo 37 učenika, čime je HEP od 1995. godine ukupno nagradio 787 učenika. Među školama čiji su učenici ove godine osvojili najviše nagrada IMAM ŽICU! ističe se XV. Gimnazija iz Zagreba s osam nagrađenih učenika, dok po dva nagrađena učenika imaju Prirodoslovna škola Vladimira Preloga iz Zagreba, Privatna gimnazija i ekonomsko-informatička škola Futura iz Zagreba te Gimnazija Franje Petrića iz Zadra. Dobitnici nagrade za školsku godinu 2018./2019. su svi učenici koji su osvojili prvu nagradu na državnim natjecanjima znanja iz matematike i fizike te javnog izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike, kao i učenici srednjih strukovnih škola koji su osvojili prva tri mjesta na državnom natjecanju u kategoriji Električne instalacije.

Ovaj je događaj važan za Hrvatsku elektroprivredu jer potiče znanje, izvrsnost, učenje i rad. Smatram da je naša Nagrada nešto što ste vi, pobjednici državnih natjecanja, svojim znanjem i vrijednim radom itekako zaslužili. S ovog mjesta mogu vam poručiti da vas u tome nikad nećemo iznevjeriti“, poručio je nagrađenim učenicima Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Nagrada IMAM ŽICU! najdugovječniji je društveno odgovoran projekt u Hrvatskoj koji spaja gospodarstvo s obrazovnim sustavom. U sklopu događanja, nagrađeni učenici su obišli Termoelektranu-toplanu Zagreb, koja je s kapacitetom od 440 MW električne energije i 750 MW toplinske energije najveća hrvatska termoelektrana. Kao jedna od dvije zagrebačke termoelektrane–toplane, TE-TO Zagreb  za proizvodnju električne i toplinske energije koristi prirodni plin te osigurava grijanje i toplu vodu za više od 200 tisuća stanovnika južnog i istočnog dijela grada.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije