FaH

Energetskom obnovom obuhvaćeno je čak 16 tisuća kućanstava, i na tome ne namjeravamo stati, rekao je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu gdje je otvorio stručni skup “Zgrade 2020+/ Energetska učinkovitost i održivost zgrada nakon 2020.”

“Svi već znamo da energetska sigurnost, smanjenje potrošnje energije i sprječavanje klimatskih promjena u velikoj mjeri ovise o znatnom poboljšanju energetske učinkovitosti u zgradama. U Ministarstvu graditeljstva imamo za cilj maksimalnu iskoristivost fondova EU. Prošle godine povukli smo 60 posto više sredstava od plana, a trenutno se u Hrvatskoj obnavlja 1000 bolnica, škola, vrtića i stambenih zgrada”, poručio je Štromar.

Najavio je da će u sljedeće tri do četiri godine biti uloženo više od pet milijardi kuna javnog i europskog novca za energetsku učinkovitost, a najbitnije je smanjenje energije i smanjenje ispuštanja CO2.

“Na tome intenzivno radimo i mislim da idemo u jako dobrom smjeru”, rekao je Štromar na stručnom skupu koji su organizirali Arhitektonski fakultet i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr.

Štromar je na skupu potpisao pristupnicu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Klasteru, te rekao kako je siguran da će i na taj način dati doprinos aktivnoj razmjeni znanja kroz još jaču suradnju i komunikaciju.

“Naši ciljevi su zajednički: povezati znanost, inovacije i gospodarstvo, odnosno sve sudionike u gradnji i obnovi zgrada uz nisku energetsku potrošnju, zelenu i održivu gradnju”, istaknuo je Štromar.

Rekao je da su smjernice EU kojima su postroženi zahtjevi za energetska svojstva zgrada dio obveznog zakonodavstva, uvedeno je energetsko certificiranje zgrada, definirani su pojmovi energetske usluge, a nacionalnom Strategijom energetske obnove zgrada zacrtani su ciljevi do 2050. 

Istaknuo je i kako je Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) uvela pojam “zgrade gotovo nulte energije”, te traži da se od 1. siječnja 2021. sve nove zgrade grade gotovo nulte energije.

“Države EU su kao cilj postavile 20 posto smanjenja energetske potrošnje do 2020., a dugoročni cilj u sektoru zgradarstva je smanjenje emisija CO2 za 80 do 95 posto do 2050.. Jasno nam je da ispunjenje tih ciljeva neće biti moguće bez energetske obnove postojećeg fonda zgrada i gradnje novih zgrada gotovo nulte energije”, istaknuo je Štromar.  

Naglasio je da se Hrvatska opredijelila za održivu gradnju i energetsku učinkovitost, a realizaciji tog cilja Ministarstvo doprinosi izradom i ažuriranjem zakonskog okvira, izradom strateških i programskih dokumenata, te detaljnom razradom provedbenih mjera kroz programe poboljšanja energetske učinkovitosti postojećih zgrada. 

S ciljem što veće promocije i edukacije javnosti oko te teme Ministarstvo je potaknulo Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050., a Klaster nZEB je među prvima prepoznao i podržao njihovu inicijativu, te je kao jedan od prvih pet partnera potpisao Povelju. 

Na pitanje novinara o najavi smanjenja parafiskalnih nameta i da će se Doing Business ljestvica Hrvatske malo poboljšati, Štromar je rekao da su u Ministarstvu napravili kompletnu analizu gdje mogu sve pomoći ulagačima, građanima i poduzetnicima kad idu u gradnju nekog objekta da čim manje plate i čim prije dobiju sve dozvole te da imaju što manje procedura.

“Njima to mora biti jeftinije i bit će jeftinije, a onda tako što će njima biti kvalitetnije i jednostavnije investirati, sigurno ćemo se i na Doing Business ljestvici spustiti među države u kojima je normalno poduzetništvo broj jedan”, istaknuo je Štromar.