Povezite se

Energetika

Štromar: Energetskom obnovom obuhvaćeno čak 16 tisuća kućanstava

Objavljeno

-

Energetskom obnovom obuhvaćeno je čak 16 tisuća kućanstava, i na tome ne namjeravamo stati, rekao je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu gdje je otvorio stručni skup “Zgrade 2020+/ Energetska učinkovitost i održivost zgrada nakon 2020.”

“Svi već znamo da energetska sigurnost, smanjenje potrošnje energije i sprječavanje klimatskih promjena u velikoj mjeri ovise o znatnom poboljšanju energetske učinkovitosti u zgradama. U Ministarstvu graditeljstva imamo za cilj maksimalnu iskoristivost fondova EU. Prošle godine povukli smo 60 posto više sredstava od plana, a trenutno se u Hrvatskoj obnavlja 1000 bolnica, škola, vrtića i stambenih zgrada”, poručio je Štromar.

Najavio je da će u sljedeće tri do četiri godine biti uloženo više od pet milijardi kuna javnog i europskog novca za energetsku učinkovitost, a najbitnije je smanjenje energije i smanjenje ispuštanja CO2.

“Na tome intenzivno radimo i mislim da idemo u jako dobrom smjeru”, rekao je Štromar na stručnom skupu koji su organizirali Arhitektonski fakultet i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr.

Štromar je na skupu potpisao pristupnicu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Klasteru, te rekao kako je siguran da će i na taj način dati doprinos aktivnoj razmjeni znanja kroz još jaču suradnju i komunikaciju.

“Naši ciljevi su zajednički: povezati znanost, inovacije i gospodarstvo, odnosno sve sudionike u gradnji i obnovi zgrada uz nisku energetsku potrošnju, zelenu i održivu gradnju”, istaknuo je Štromar.

Rekao je da su smjernice EU kojima su postroženi zahtjevi za energetska svojstva zgrada dio obveznog zakonodavstva, uvedeno je energetsko certificiranje zgrada, definirani su pojmovi energetske usluge, a nacionalnom Strategijom energetske obnove zgrada zacrtani su ciljevi do 2050. 

Istaknuo je i kako je Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) uvela pojam “zgrade gotovo nulte energije”, te traži da se od 1. siječnja 2021. sve nove zgrade grade gotovo nulte energije.

“Države EU su kao cilj postavile 20 posto smanjenja energetske potrošnje do 2020., a dugoročni cilj u sektoru zgradarstva je smanjenje emisija CO2 za 80 do 95 posto do 2050.. Jasno nam je da ispunjenje tih ciljeva neće biti moguće bez energetske obnove postojećeg fonda zgrada i gradnje novih zgrada gotovo nulte energije”, istaknuo je Štromar.  

Naglasio je da se Hrvatska opredijelila za održivu gradnju i energetsku učinkovitost, a realizaciji tog cilja Ministarstvo doprinosi izradom i ažuriranjem zakonskog okvira, izradom strateških i programskih dokumenata, te detaljnom razradom provedbenih mjera kroz programe poboljšanja energetske učinkovitosti postojećih zgrada. 

S ciljem što veće promocije i edukacije javnosti oko te teme Ministarstvo je potaknulo Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050., a Klaster nZEB je među prvima prepoznao i podržao njihovu inicijativu, te je kao jedan od prvih pet partnera potpisao Povelju. 

Na pitanje novinara o najavi smanjenja parafiskalnih nameta i da će se Doing Business ljestvica Hrvatske malo poboljšati, Štromar je rekao da su u Ministarstvu napravili kompletnu analizu gdje mogu sve pomoći ulagačima, građanima i poduzetnicima kad idu u gradnju nekog objekta da čim manje plate i čim prije dobiju sve dozvole te da imaju što manje procedura.

“Njima to mora biti jeftinije i bit će jeftinije, a onda tako što će njima biti kvalitetnije i jednostavnije investirati, sigurno ćemo se i na Doing Business ljestvici spustiti među države u kojima je normalno poduzetništvo broj jedan”, istaknuo je Štromar. 

Energetika

HEP daruje 100 novih računala za 29 hrvatskih osnovnih škola

Published

on

Hrvatska elektroprivreda u sklopu pete godine provedbe akcije „Za naše male genijalce“ daruje 100 novih računala za 29 osnovnih škola diljem Hrvatske. Centralna svečanost ovogodišnjeg donacijskog ciklusa održana je u Županji, gdje je HEP darovao šest novih računala Osnovnoj školi Ivana Kozarca, priopćili su iz HEP-a.

Učenicima i nastavnicima škole računala je uručio predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić, uz pomoć proslavljenog rukometaša i aktualnog direktora hrvatskih muških rukometnih reprezentacija Igora Vorija te vaterpolista Josipa Vrlića i Luke Bukića.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić/HEP

„Opremanje škola informatičkom opremom vidimo kao ulaganje u znanje, ulaganje u budućnost i ponosni smo što ovom, već tradicionalnom akcijom, doprinosimo hrvatskom obrazovnom sustavu i našim najmlađima. Samo ove godine 100 računala donosimo u 29 hrvatskih škola širom Hrvatske, od Čakovca do Omiša, od Krka do Županje“, izjavio je Barbarić.

Zajedno s ovogodišnjim donacijskim ciklusom, HEP je do sada u sklopu akcije „Za naše male genijalce“ osigurao 350 računala za učenike u 103 osnovne škole diljem Hrvatske. Ukupna vrijednost darovane informatičke opreme iznosi gotovo 1,25 milijuna kuna.

HEP je ove godine zabilježio iznimno velik odziv škola, učenika i njihovih nastavnika, koji su na kreativan i originalan način snimili video radove, objasnili zašto su im potrebna nova računala te predstavili kvalitete svoje škole i posebnosti kraja iz kojega dolaze. Izabrane su škole s najboljim kreativnim uratkom, a da pri tome imaju velik broj učenika po računalu odnosno neadekvatnu i dotrajalu računalnu opremu.

Sve prijavljene video uratke za šestu rundu akcije „Za naše male genijalce“ možete pogledati na stranicama HEP-a, na sljedećem linku http://genijalci.hep.hr/ .

Ucitavanje vijesti

Energetika

HEP otvorio svoju stotu punionicu za električna vozila

Published

on

Puštanje u rad 100. HEP-ove punionice za električna vozila na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Na fotografiji predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić

Hrvatska elektroprivreda (HEP) pustila je u petak svoju stotu ELEN punionicu na električna vozila, i to na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava, a u realizaciji ili planovima te kompanije je još oko stotinu punionica na području cijele Hrvatske. 

“S ovom stotom punionicom možemo reći da smo tek na pola puta što se tiče planirane izgradnje infrastrukture za električna vozila ukupne vrijednosti 60 milijuna kuna. U realizaciji i planovima imamo više od sto novih punionica širom Hrvatske, od čega 26 u Zagrebu. Punionicama ćemo pokriti i prostore dvije županije Bjelovarsko-bilogorsku i Požeško-slavonsku”, izjavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić

Ove godine HEP je postavio 50 punionica, više od jedne punionice tjedno, istaknuo je. 

Barbarić je ocijenio kako se HEP potvrđuje kao ključni subjekt u elektrifikaciji prometa u Hrvatskoj.

HEP-ova mreža punionica već danas omogućuje korisnicima električnih automobila da nesmetano putuju do bilo kojeg odredišta u državi, rekao je.

Istaknuo je da je HEP punionicama povezao čitavu Hrvatsku, odnosno da se HEP-ova infrastruktura za električna vozila proteže na području 18 županija i grada Zagreba, ali i na otocima Cresu, Lošinju, Pagu, Hvaru a uskoro i na Braču. Zahvaljujući HEP-ovim punionicama na autocestama moguća je vožnja od državnih granica do mora.

Predsjednik Uprave HEP-a podsjetio je da u ovom trenutku, uz niz drugih projekata spremnih za realizaciju, HEP u izgradnji već ima dvije sunčane elektrane, jednu vjetroelektranu i jednu kogeneracijsku plinsku elektranu (EL-TO Zagreb, na potezu Selska – Zagorska, snage 130 do 150 megavata).

Najavio je kako će se ovih dana službeno otvoriti radovi na toj elektrani, a sve bi trebalo biti gotovo za dvije do tri godine. 

“Uskoro planiramo otvoriti glavne radove na izgradnji tog novog postrojenja vrijednog 900 milijuna kuna. Također, za 570 milijuna kuna ostvarit ćemo vrijedan projekt modernizacije i obnove vrelovodne mreže sustava centralnog grijanja u Zagrebu i  pred potpisivanjem smo ugovora o sufinanciranju iz fondova EU”, rekao je. 

Puštanje u rad 100. HEP-ove punionice za električna vozila na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Na fotografiji predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Član Uprave HEP-a Tomislav Šambić rekao je da je HEP-u, što se tiče izgradnje punionica za električna vozila, ova godina bila najplodonosnija.  

“Broj punionica će sigurno rasti, okrećemo se novim tehnologijama, većim snagama, bržem punjenju, a vjerujem da će nas autoindustrija  pratiti”, kazao je Šambić.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podsjetio da je riječ o desetom HEP-ovoj punionici u Zagrebu, ali i da je na današnji dan prije 112 godina u Zagrebu upaljena prva žarulja. 

Pozvao je sugrađane da iskoriste poticaje za kupnju električnih automobila, jer HEP daje besplatno struju za njihovo punjenje a Grad Zagreb prostor, odnosno lokacije.

Puštanje u rad 100. HEP-ove punionice za električna vozila na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Na fotografiji predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Na pitanje novinarke je li istinita tvrdnja zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renata Peteka da Bandić ima tri stana koji glase na njegovog prijatelja, Bandić je, vidno nervozan, odgovorio “neka ih Petek onda uzme sebi”, a novinarki poručio da “drugi put postavlja ozbiljnija pitanja”. 

Ucitavanje vijesti

Energetika

Predstavljanje E-mobilnosti i prve brze punionice za električne automobile

Published

on

U Varaždinu je u četvrtak, u Ulici Vinka Međerala, kao projekt e-mobilnosti predstavljena nova, brza punionica za električna vozila, kojom će se električna vozila puniti dvostruko brže pa vlasnici automobila neće trebati čekati na punjenje dulje od 25 minuta.

 Domagoj Puzak, iz HEP-ovog Sektora za strategiju i Službe za poslovni razvoj i akvizicije napomenuo je kako je HEP još 2010. godine postavio prve dvije javne punionice električnih vozila, a veliki je ciklus postavljanja pokrenut 2015. godine u Varaždinu. HEP je postavljanjem punionica kroz projekte sufinancirane iz EU premašio brojku od 100 punionica, dodao je.

 Nakon što je u nekoliko godina prikupljeno dovoljno korisničkog iskustva, u HEP-u su se odlučili i na postavljanje prve brze AC/DC punionice i to u Varaždinu.

 “Kad smo prije devet godina krenuli s razvojnim projektom e-mobilnost, s dvije smo prve punionice spojili istok i zapad Hrvatske, a nakon nekoliko godina krenuli smo s dinamičnijim razdobljima u kojima smo postavljali punionice. Zanimljivo je da smo tri AC punionice postavili upravo u Varaždinu”, kazao je Puzak i dodao da je postavljena AC/DC 3 standardna, brza punionica, prva takva u gradu.

 “Varaždin i okolica zanimljivi su po tome što je prva punionica na autocestama postavljena upravo na ovom području, na autocesti A4, na odmorištu Ljubešćica. Ovdje je riječ o istoj takvoj brzoj punionici koja može trenutno puniti sve aute dostupne na tržištu”, zaključio je Puzak. Priključak punionice na novoj lokaciji u gradu izradilo je poduzeće Elektra Varaždin.

 “Mi na taj način ispunjavamo svoju svrhu kao operator distribucijskog sustava i skrbimo o našoj mreži priključenjima novih potrošača. Drago mi je da se ovo dogodilo upravo u našem Varaždinu u kojem je ovo već četvrti objekt kojega smo priključili”, rekao je Zdenko Đula, direktor HEP ODS “Elektra Varaždin”.

 Prezentaciji punionice, na kojoj je omogućeno brzo 50kW punjenje svih električnih vozila na tržištu, nazočio je i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

 “Grad Varaždin dao je svoja dva javna parkirna mjesta kako bi se punionica mogla postaviti. Ovo je standard koji je danas manje-više nešto uobičajeno diljem Europe i mi moramo s time nastaviti. I koliko čujem od HEP-a, još će se ovakvih punionica u gradu otvarati pa će svi građani koji već danas koriste električne automobile, a u narednom će ih razdoblju koristiti sve više, moći ovdje puniti svoja vozila”, kazao je Čehok.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije