Povezite se

Energetika

Štromar: Energetskom obnovom obuhvaćeno čak 16 tisuća kućanstava

Objavljeno

-

Energetskom obnovom obuhvaćeno je čak 16 tisuća kućanstava, i na tome ne namjeravamo stati, rekao je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu gdje je otvorio stručni skup “Zgrade 2020+/ Energetska učinkovitost i održivost zgrada nakon 2020.”

“Svi već znamo da energetska sigurnost, smanjenje potrošnje energije i sprječavanje klimatskih promjena u velikoj mjeri ovise o znatnom poboljšanju energetske učinkovitosti u zgradama. U Ministarstvu graditeljstva imamo za cilj maksimalnu iskoristivost fondova EU. Prošle godine povukli smo 60 posto više sredstava od plana, a trenutno se u Hrvatskoj obnavlja 1000 bolnica, škola, vrtića i stambenih zgrada”, poručio je Štromar.

Najavio je da će u sljedeće tri do četiri godine biti uloženo više od pet milijardi kuna javnog i europskog novca za energetsku učinkovitost, a najbitnije je smanjenje energije i smanjenje ispuštanja CO2.

“Na tome intenzivno radimo i mislim da idemo u jako dobrom smjeru”, rekao je Štromar na stručnom skupu koji su organizirali Arhitektonski fakultet i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr.

Štromar je na skupu potpisao pristupnicu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Klasteru, te rekao kako je siguran da će i na taj način dati doprinos aktivnoj razmjeni znanja kroz još jaču suradnju i komunikaciju.

“Naši ciljevi su zajednički: povezati znanost, inovacije i gospodarstvo, odnosno sve sudionike u gradnji i obnovi zgrada uz nisku energetsku potrošnju, zelenu i održivu gradnju”, istaknuo je Štromar.

Rekao je da su smjernice EU kojima su postroženi zahtjevi za energetska svojstva zgrada dio obveznog zakonodavstva, uvedeno je energetsko certificiranje zgrada, definirani su pojmovi energetske usluge, a nacionalnom Strategijom energetske obnove zgrada zacrtani su ciljevi do 2050. 

Istaknuo je i kako je Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) uvela pojam “zgrade gotovo nulte energije”, te traži da se od 1. siječnja 2021. sve nove zgrade grade gotovo nulte energije.

“Države EU su kao cilj postavile 20 posto smanjenja energetske potrošnje do 2020., a dugoročni cilj u sektoru zgradarstva je smanjenje emisija CO2 za 80 do 95 posto do 2050.. Jasno nam je da ispunjenje tih ciljeva neće biti moguće bez energetske obnove postojećeg fonda zgrada i gradnje novih zgrada gotovo nulte energije”, istaknuo je Štromar.  

Naglasio je da se Hrvatska opredijelila za održivu gradnju i energetsku učinkovitost, a realizaciji tog cilja Ministarstvo doprinosi izradom i ažuriranjem zakonskog okvira, izradom strateških i programskih dokumenata, te detaljnom razradom provedbenih mjera kroz programe poboljšanja energetske učinkovitosti postojećih zgrada. 

S ciljem što veće promocije i edukacije javnosti oko te teme Ministarstvo je potaknulo Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050., a Klaster nZEB je među prvima prepoznao i podržao njihovu inicijativu, te je kao jedan od prvih pet partnera potpisao Povelju. 

Na pitanje novinara o najavi smanjenja parafiskalnih nameta i da će se Doing Business ljestvica Hrvatske malo poboljšati, Štromar je rekao da su u Ministarstvu napravili kompletnu analizu gdje mogu sve pomoći ulagačima, građanima i poduzetnicima kad idu u gradnju nekog objekta da čim manje plate i čim prije dobiju sve dozvole te da imaju što manje procedura.

“Njima to mora biti jeftinije i bit će jeftinije, a onda tako što će njima biti kvalitetnije i jednostavnije investirati, sigurno ćemo se i na Doing Business ljestvici spustiti među države u kojima je normalno poduzetništvo broj jedan”, istaknuo je Štromar. 

Energetika

HEP će u suradnji s 11 općina i gradova izgraditi 120 MW sunčanih elektrana

Published

on

Izvor: HEP

Hrvatska elektroprivreda objavila je danas javni poziv zainteresiranim partnerima za iskazivanjem interesa za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske. Na temelju rezultata javnog poziva za 2019. godinu, HEP je s 11 jedinica lokalne samouprave potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana ukupne snage 120 MW.

Novi javni poziv zainteresiranim partnerima otvoren je do 31. prosinca 2020. Poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave radi zajedničke pripreme razvojne dokumentacije za projekte sunčanih elektrana (SE) te pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) SE u razvoju snage veće ili jednake 2 MW, vjetroelektrana u razvoju ili u pogonu te hidroelektrana u razvoju ili u pogonu snage veće i jednake 1 MW.

Tomislav Ćorić/Izvor: HEP

Čestitao bih HEP-u na vizionarstvu i proaktivnoj politici koju je pokazao surađujući s jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji ovih projekata. Kompatibilnost strategija HEP-a  i Vlade RH pokazatelj je da HEP zaslužuje biti kompanija koja će biti nositelj tranzicije Hrvatske u niskougljučno gospodarstvo. Nadam se da će ovaj primjer dobre prakse poslužiti i privatnim investitorima kao vodilja smjera u kojem se trebamo kretati“, izjavio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Na objavu novog javnog poziva, HEP se odlučio na temelju dobrog iskustva s odzivom na prethodni poziv iz 2019. godine. Na temelju analize zaprimljenih iskaza interesa i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim partnerima, HEP je od rujna 2019. do travnja 2020. s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW. Dodatnih 60 megavata HEP je na temelju poziva osigurao ugovorenim akvizicijama projekata u razvoju, dok je 100 megavata potencijalna ukupna snaga sunčanih elektrana koje je HEP počeo samostalno razvijati na nekoliko drugih lokacija.

Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci.

Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede /Izvor:HEP

Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže nam ubrzati realizaciju našeg obnovljivog scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će doprinijeti njihovom gospodarskom i ukupnom razvoju. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već smo plan investicija za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede, na 4,9 milijardi kuna. Već smo prošle godine, s 3,4 milijarde kuna ostvarili rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a planom za ovu godinu postavili smo još ambicioznije ciljeve. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine.U ovom trenutku u izgradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednosti 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat vrijednosti 500 milijuna kuna, i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

U ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna. Te i ostale novoizgrađene HEP-ove elektrane pomoći će ispunjenju obveza Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, a koji su nedavno dobili svoj okvir u obliku Europskog zelenog plana. Za financiranje obnovljivog scenarija razvoja HEP koristi i europska sredstva te je u posljednje tri godine iz fondova EU povukao sredstva u iznosu od oko milijardu kuna.

HEP

Ucitavanje vijesti

Energetika

Autori najboljih novinarskih radova o zaštiti okoliša složni: Edukacijom i odgojem za okoliš protiv klimatskih promjena i onečišćenja prirode

Published

on

Dodao

U Novinarskom domu u Zagrebu je po 22. put dodijeljena Velebitska degenija, nagrada za najbolji novinarski rad s područja zaštite okoliša i prirode objavljen u protekloj godini. Umjesto tradicionalne dodjele na Dan planeta Zemlje 22. travnja, ovogodišnja je svečanost, zbog okolnosti izazvanih pandemijom koronavirusa, održana 6. lipnja, na Svjetski dan zaštite okoliša.

U kategoriji radijskih priloga za emisiju Europa dossier objavljenu na 1. programu Hrvatskog radija, dobitnica nagrade je Ana-Bella Leikauff. Novinarka je na poziv finske vlade boravila u Helsinkiju i okolici gdje je snimila reportažu o razrađenim planovima i provedbi recikliranja otpada i cirkularne ekonomije u Finskoj te stvaranju tržišta za sekundarne sirovine u cilju borbe protiv klimatskih promjena.

Klimatskim promjenama bavi se i reportaža Sudbina nordijskih ledenjaka, objavljena u hrvatskom izdanju časopisa National Geographic koja proglašena najboljom u kategoriji radova objavljenih u tisku i na internetu. Reportaža autora teksta i fotografija Roberta Kakarigija govori o ubrzanom otapanju ledenjaka u Norveškoj i Švedskoj kao jednom od najočitijih fenomena klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja planeta.

Energetska niskougljična tranzicija u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena bila je tema više prijavljenih radova na ovogodišnji natječaj za Velebitsku degenija, što je u svom obraćanju na dodjeli nagrada ustvrdio i član Uprave HEP-a Petar Sprčić, izrazivši uvjerenje da će idućih godina ta tema biti sve zastupljenija, kao i sve druge teme koje se tiču okoliša i održivog razvoja. Nadam se da ćete vi koji danas dobivate nagradu, kao i vaše kolegice i kolege, i nadalje ustrajati u radu na tom sve važnijem i izazovnijem području, poručio je Sprčić.

Ostala dva nagrađena rada bave se stanjem hrvatskog podmorja. Dobitnica nagrade u kategoriji televizijskih radova je Sanja Čatipović za reportažu Pomor periski u Jadranu, objavljenu u emisiji Potraga na RTL Televiziji. Na zanimljiv način gledateljima se ukazala na brzo nestajanje zaštićene, ujedno najveće i najugroženije školjke Jadrana i Mediterana – periske te nedvosmisleno ukazuje na to da se Jadran mijenja i uništava nerazumnim gradnjama..

Priznati splitski fotograf i ekolog Srđan Vrančić dobitnik je nagrade u kategoriji fotografija-reportaža za fotografiju podmorja u Ekološkoj akciji Think Green 2019 na otoku Visu, serijom kvalitetnih i dramatičnih  fotografija snimljenih prilikom ronilačke akcije čišćenja podmorja kod Visa, koja je objavljena u fotoreportaži u Slobodnoj Dalmaciji i na internetu. Svi dobitnici nagrada u svojim su govorima zahvale redom isticali važnost edukacije i odgoja za okoliš bez kojih nećemo moći mlade naraštaje osposobiti i motivirati za borbu protiv klimatskih promjena i onečišćenja prirode.

Godišnju nagradu za najbolje novinarske radove u zaštiti okoliša Velebitska degenija, pokrenuli su 1998. godine Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva i tvrtka APO, koju je 2016. godine naslijedila druga članica HEP grupe – HEP Opskrba. 

Think Green Vis 230619/ AutorSrđan Vrančić

Ucitavanje vijesti

Energetika

Za javnu rasvjetu u Osijeku 30,8 milijuna kuna

Published

on

Izvor: Nacionalno/Matej Prša

U Osijeku je počeo projekt rekonstrukcije javne rasvjete tijekom koje će 11.086 rasvjetnih tijela biti zamijenjeno suvremenim svjetiljkama s LED izvorima svjetlosti, a vrijednost investicije je 30,8 milijuna kuna, izvijestili su u subotu iz Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Ističu kako će se time potrošnja električne energije za javnu rasvjetu smanjiti za 7,5 milijuna kilovatsati godišnje u odnosu na dosadašnju, što će omogućiti povrat investicije od 30,8 milijuna kuna u roku od osam godina.

Rekonstrukcija rasvjete obavit će se u roku od 300 dana, a projekt uključuje projektiranje, financiranje, rekonstrukciju i modernizaciju te otklanjanje grešaka ili kvarova u razdoblju od osam godina. Osim zamjene rasvjetnih tijela, bit će implementiran sustav nadzora upravljanja, regulacije, mjerenja i verifikacije ušteda koji omogućuje daljinsko upravljanje i nadzor.

Projekt se realizira na temelju Ugovora o provedbi projekta energetske učinkovitosti na javnoj rasvjeti Osijeka, koji su u ožujku sklopili Grad Osijek i tvrtka HEP ESCO d.o.o., članica HEP grupe, na temelju provedenog postupka javne nabave na kojem je kao najpovoljnija odabrana ponuda zajednice ponuditelja HEP ESCO i ELOS d.o.o. iz Solina, priopćeno je iz HEP-a.

Rješenje problema neučinkovitog, ekološki neprihvatljivog i zastarjelog sustava

Zamjenik osječkog gradonačelnika Boris Piližota rekao je kako Grad Osijek time rješava problem energetski neučinkovitog, ekološki neprihvatljivog i zastarjelog sustava javne rasvjete, te sprječava povećanje troškova održavanja koje bi iz godine u godinu postajalo sve veće.

Dodao je kako se projekt radi po ESCO (Energy Service Company) modelu koji ne predstavlja zaduženje jedinicama lokalne samouprave te povećava investicijski potencijal za druge razvojne projekte.
„To znači da nakon završene modernizacije rasvjete i tijekom ugovornog razdoblja pružanja energetske usluge od osam godina, Grad Osijek neće imati dodatnih troškova“, rekao je Piližota.
 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije