Povezite se

Izdvojeno

Što treba učiniti da se procesuiraju počinjeni ratni zločini

Objavljeno

-

Pero Kovačević, pravni ekspert za hrvatsko nacionalno zakonodavstvo u Den Haagu

Piše: Pero Kovačević

Nakon jučerašnje konferencije za novinara Ivana Penave, gradonačelnika Vukovara ,koju je sazvao godinu dana nakon velikog prosvjeda u tom gradu, na kojemu se tražilo procesuiranje ratnih zločina, dobio sam dosta vaših upita kojim opravdano izražavate nezadovoljstvo što nema vidljivog pomaka u procesuiranju počinjenih ratnih zločina i pitate što bi trebalo učiniti.

Prvo valja odmah reći da se svaki počinjeni ratni zločin može vrlo lako rekonstruirati, naravno ako istragu rade i vode osobe koje imaju dovoljna znanja i edukaciju za taj posao. Naime, postoje ratni dnevnici i druga dokumentacija koja to omogućava i pomoću kojih se jednostavno može za svaki počinjeni ratni zločin analitički doći do počinitelja.

Božinovićeve radne skupine to ne mogu napraviti. Treba u sklopu DORH-a osnovati posebno tužiteljstvo za ratne zločine. Tužiteljstvo treba ekipirati i krenuti raditi svoj posao. Javnost treba znati, da DORH i druge institucije imaju na raspolaganju cjelokupnu dokumentaciju, odnosno sve dokaze izvedene na suđenjima na sudu u Den Haagu koji se odmah mogu uporabiti za procesuiranje ratnih zločina. Očito se ti dokazi ne koriste već su pospremljeni u nekom podrumu.

Ponovno napominjem da sam prije godinu otvoreno sa svojim suradnicima iz Den Haaga ponudio stručnu pomoć kako bi im pokazali kako se treba raditi na konkretnim predmetima počev od Ovčara i dalje. Naravno da smo i dalje na raspolaganju ali je znakovito da nas sustavno ova vlast izbjegava. Zašto, prosudite sami. Važno je znati, o čemu se kod nas sustavno šuti, puno je dokaza izvedeno pred Međunarodnim sudom u Den Haagu upravo u vezi počinjenih ratnih zločina na Ovčari i oni već dulje vremena stoje na raspolaganju DORH-u i policiji. Govorim o o dokazima koje sam osobno vidio i imao pravo uvida njih kao pravni ekspert za hrvatsko nacionalno zakonodavstvo (npr predmet Milošević, Hadžić, Babić, Martić i tako dalje).

Istraga u vezi Ovčare i niza drugih počinjenih ratnih zločina tek treba postati ozbiljna i provedena po pravilima struke. Pravo je pitanje, zašto nije provedena i tko to spriječava, odnosno tko je to do današnjih dana činio. Zaključite sami.

Izdvojeno

Suverenisti traže specijalizirano tužiteljstvo za ratne zločine

Published

on

Konferencija za medije Hrvatskih suverenista ispred Hrvatskog sabora. Na fotografiji Željko Sačić, Pero Kovačević.

Hrvatski suverenisti ocijenili su u petak kako u Hrvatskoj nema političke volje da se napravi učinkovit i djelotvoran sustav procesuiranja ratnih zločina, pa rješenje vide u specijaliziranom tužiteljstvu za ratne zločine.

Pravni ekspert suverenista Pero Kovačević založio se na konferenciji za novinare za  model koji će biti učinkovit i djelotvoran, što znači da će Hrvatska morati ići na specijalizirano tužiteljstvo za ratne zločine.

“To moraju biti ekipe stručnjaka koji znaju raditi taj posao, jer što vrijeme ide dalje sve je teže raditi”, istaknuo je Kovačević podsjećajući kako je on bio pravni ekspert za hrvatsko zakonodavsto na suđenju u Haagu, te da je u ekspertizi obrađivao i pitanje neprocesuiranja ratnih zločina. 

Upitao je zašto DORH i tijela gonjenja ne koriste dokaze izvedene pred Haaškim sudom u raznim predmetima, koji se odnose na Hrvatsku. Osobno je, kaže, u predmetu Milošević, vidio prvu naredbu o osnivanju vojnih logora do koje DORH nije mogao doći.

Tvrdi kako se svaki počinjeni ratni zločin može rekonstruirati, ali na tome moraju raditi educirani ljudi, oni koji imaju vojna i pravna znanja.

“Mi na žalost, očito nemamo političke volje da se taj sustav uredi na način kako mi govorimo”, rekao je Kovačević dodavši kako je i Ustavni sud u najnovijoj odluci rekao da “DORH u biti ne radi svoj posao”.  

Kovačević smatra da će se morati pretresti i “raznorazne abolicije”, jer postoji puno paradoksa, poput slučaja Vojislava Šešelja, koji je u Hrvatskoj osuđen na 4, 5 godine zatvora zbog protjerivanja i huškanja na protjerivanje Hrvata, pa je aboliran, a s druge strane Haag ga je za isto nedjelo osudio na 10 godina.

U neprocesuiranju ratnih zločina umirovljeni general Željko Sačić detektira dva problema: političku volju koja koči te procese, te skromne potencijale DORH-a.

“Jelenić, kako vidimo, to baš žarko ne želi, ali nema ni sa čim”, tvrdi Sačić i naglašava da policija ima sve dokumete, odnosno sve što je nužno za pokretanje kaznenih postupaka.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Prgomet odlazi iz politike i postaje član američke akademije

Published

on

Dodao

Drago Prgomet, HDZ-ov predsjednik zagrebačke Skupštine, razmišlja o ostavci na poziciji šefa gradskog parlamenta i povlačenju iz aktivne politike, piše u petak Večernji list pozivajući se na izvore bliske Prgometu.

Prgomet bi ostavku, odluči li tako, mogao podnijeti nakon Nove Godine, a razlog je taj što je prošao proceduru za izbor u American College of Surgeon (Američku kiruršku akademiju), najprestižniju kiruršku akademiju u svijetu.

Taj mu izbor otvara mogućnost novih projekata u suradnji zagrebačke klinike (radi na KBC-u Rebro kao šef Klinike za ORL) i Američke kirurške akademije, a za to treba vremena. U tu se akademiju, doznaje dnevnik, ulazi na preporuku članova American College of Surgeons, a potreban je i prolazak na testovima i razgovorima te akademije.

Formalni izbor za članstvo u toj akademiji provest će se iduće godine u listopadu, a Prgomet je prošao sve potrebne intervjue i testiranja.

Iz krugova bliskih Prgometu doznaje se da razmišlja da se u potpunosti posveti struci, a da u Skupštini ostane samo zastupnik. To znači da, odluči li se definitivno povući iz aktivne politike, neće ni na izbore za predsjednika zagrebačkog HDZ-a, što je neizravno bio najavio u intervjuu Večernjem listu.

Prgomet je u HDZ-u u vrijeme Tomislava Karamarka bio neželjeni zamjenik predsjednika, stranku je napustio zbog neslaganja s Karamarkom i njegovim vodstvom.

Kratko je bio u Mostu, potom osnovao svoju stranku Hrid, da bi ga Plenković, kada je preuzeo HDZ, pozvao natrag u stranku. Prgomet je na posljednjim lokalnim izborima bio i kandidat HDZ-a za zagrebačkoga gradonačelnika, ali nije postigao dobar rezultat. Kako je u utrku ušao u posljednji trenutak, Plenković mu je obećao mjesto predsjednika zagrebačke Skupštine kada Andrija Mikulić preuzme Državni inspektorat i to se ostvarilo prije sedam mjeseci, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Sabor: Izložba “Vukovar-Škabrnja – Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije”

Published

on

Svečano otvorenje izložbe "Vukovar - Škabrnja - Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije" u organizaciji saborskog zastupnika Steve Culeja u Hrvatskom saboru . Na fotografiji Stevo Culej, Josip Đakić.

“Vukovar-Škabrnja – Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije” naziv je izložbe koja je u povodu obilježavanja 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 1991. u četvrtak otvorena u Saboru u organizaciji HDZ-ovog zastupnika Steve Culeja.

 Otvarajući izložbu Culej je upozorio na izokretanje povijesti, ističući kako je Hrvatska “neviđeni primjer” situacija kada se, kao u povijesnim filmovima ili knjigama, junak pretvara u zločinca, a zločinac u junaka.

 “Kod nas oni koji su branili domovinu postajali su progonjeni kao zvijeri i zločinci, a oni koji su je napadali, uništavali i ubijali postajali su ugledni građani ovoga društva”, kazao je.

O Vukovaru ima puno istine, ali i puno laži 

 Culej je za Vukovar je rekao kako je “krv, muka i junaštvo”, neispričana priča u kojoj ima puno istine, ali i puno laži.

Stevo Culej

 “Ta laž će se prenijeti na buduće generacije, koje će moguće živjeti u toj laži kao što smo i mi živjeli nakon nekih prijašnjih ratova”, poručio je. No, istaknuo je, istinu ne može ništa zamijeniti i ona će jednom “kao vulkanska lava izaći van”.

 Upozorio je da su se u Hrvatskoj veličali junaci koji ni ‘j’ od junaka nisu imali, a prezirali mali ljudi i ratnici koji su do zadnjeg dana ostali u Vukovaru jer nisu željeli ostavljati svoje suborce, posebice ranjenike po bolnicama.

Malo se zna o junacima i žrtvama Vukovara i cijele Hrvatske

 Culej ističe kako se danas malo ili ništa u javnosti ne zna o vukovarskim junacima, žrtvama Vukovara i cijele Hrvatske. Smatra kako se “netko debelo potrudio” da danas u Hrvatskoj nemamo junake u ratu, “ali imamo one koju su krivi za taj rat i koji su zločinci”.

 Navodi kako s hrvatske strane ima jako puno onih koji su procesuirani po zapovjednoj odgovornosti, a ne zna se koliko ih je po toj osnovi procesuirano s velikosrpske agresorske strane. 

 Ističući kako se ne smije dogoditi da se na buduće generacije prenose zablude i laži, Culej kritizira što se danas u Hrvatskoj ne snimaju filmovi koji će prikazati bitke u Vukovaru, Škabrnji ili u drugim mjestima.

 Izložba se sastoji od fotografija Vukovara prije i poslije Domovinskog rata, razaranja grada koje su počinile srpske paravojne postrojbe i bivša JNA, fotografije vukovarske bolnice, lokacije masovne grobnice na Ovčari, Borova Sela, srpskog koncentracijskog logora.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije