Povezite se

Vijesti

Stižu nova pravila o prolasku kroz crveno, brzini i kamerama

Objavljeno

-

U javnu raspravu poslan je Prijedlog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnom prometu. Mjerila brzina u smislu tog Pravilnika su zakonita mjerila koja mjere brzinu vozila u cestovnome prometu koja prolaze pored mjerila. Tiče se to svih vozača.

Pravilnik se izravno tiče: radarskih mjerila brzine, laserskih mjerila brzine, mjerila puta/vremena (detekcijska mjerila brzine), mjerila prosječne brzine (sekcijska mjerila brzine), mjerila brzine za praćenje.

Ono što će vas sigurno zanimati su granice dopuštene pogreške za mjerila brzine. One iznose: ± 3 km/h kod mjernih vrijednosti ≤ 100 km/h te ± 3 % kod mjernih vrijednosti > 100 km/h. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 % zaokružena na veću vrijednost. Naravno zanimljivo je i kako se mjerila brzine mogu se koristiti kako bi se utvrdio prolazak vozila kroz crveno svjetlo. Prolazak kroz crveno svjetlo utvrđuje se na temelju izmjerene brzine vozila i vremena prolaska preko označene zaustavne linije. Prolazak kroz crveno svjetlo dokumentira se dvjema fotografijama. Prva fotografija pokazuje vozilo prije označene zaustavne linije, dok druga fotografija pokazuje vozilo nakon zaustavne linije. Obje fotografije osim vozila pokazuju i crveno svjetlo na semaforu.

Mjerila brzine mogu se koristiti i za mjerenje udaljenosti između vozila. Udaljenost između vozila određuje se na temelju izmjerene brzine prvog i drugog vozila, te na temelju vremena koje je potrebno drugom vozilu koje s vozi iza prvog da pređe točku na kojoj je izmjerena brzina prvog vozila. Udaljenost između vozila dokumentira se dvjema fotografijama koje se izrađuju tijekom mjerenja brzine prvog i drugog vozila. Svaka fotografija prikazuje brzinu vozila, međusobnu udaljenost i vremenski žig. Kada se utvrđuje udaljenost između vozila, uzima se pozitivna pogreška u korist vozača: 4 m pri brzini drugog vozila do 100 km/h te 4 % izmjerene udaljenosti vozila pri brzini drugog vozila iznad 100 km/h.

Zanimat će vas sigurno i presretači. Kako bi se dokazala izmjerena brzina mjerena mjerilom brzine za praćenje dostatno je napraviti tri fotografije na temelju video zapisa i to: na početku mjerenja, na kraju mjerenjate dodatna fotografija za prepoznavanje vozila. Mjerenja se provode na dionicama od najmanje 200 metara duljine pri brzinama do 10 km/h, ili najmanje 500 metara pri brzinama iznad 100 km/h.

Vozilo opremljeno mjerilom brzine za praćenje ne smije tijekom mjerenja preteći nadzirano vozilo. Na kraju mjerenja udaljenost između vozila opremljenog mjerilom brzine za praćenje i nadziranog vozila mora biti jednaka ili veća od udaljenosti na početku mjerenja.

BIH

Čelnici EU-a o Srebrenici: treba priznati patnje drugih

Published

on

Čelnici europskih institucija istaknuli u u petak u povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici da je za uspostavu povjerenja među zajednicama u BiH potrebno priznati patnje drugih, upostaviti uzajamo poštovanje i dostojanstvo.

U subotu se obilježava 25. obljetnica genocida u Srebrenici u kojem su snage bosanskih Srba ubile više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine.

“BiH je napredovala u uspostavi povjerenja, unutar i među zajendnicama u zemlji. Ali za nastavak mira i pomiranja, put prema naprijed mora uključivati priznanje patnje, uzajamno poštovanje i dostajnstvo”, istaknuli su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Pomirenje na dnevnoj osnovi mora postati realnost u politici, školama, gradskim vijećnicama, u svakonodevnom životu. Čelnici su svugdje odgovorni osigurati da javne poruke, kao i kipovi, spomenici i imena javnih mjesta, ulica i trgova, podupiru potragu za pomirenjem”, stoji u zajedničkom priopćenju.

Nazivajući genocid u Srebrenici jednim od “najmračnijih poglavlja suvremene europske povijesti”, europski čelnici kažu da je obljetnica “bolan podsjetnik neuspjeha Europe koja nije ispunila obećanje da se na njezinu tlu neće ponoviti takva tragedija”.

“Dvadeset i pet goina poslije, naša je dužnost sjećati se. Moramo se časno suočiti s prošlošću i gledati na budućnost s odlučnošću da se pomogne sljedećim generacijama, poglavito mladim sa zapadnog Balkana, u izgradnji bolje zajedničke budućnosti”, ističe trojka.

Čelnici eurposkih institucija potvrdili su privreženost Europske unije potpori BiH i zapadnom Balkanu za jačanje pomiranja i prevladavanje nasljeđa prošlosti jer je njihova budućnost u EU “bliža no ikad”.

Hina

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Nakon rekordnih 116 novooboljelih Beroš najavio nove mjere

Published

on

Nakon što je u petak zabilježeno rekordnih 116 novih slučajeva koronavirusa, mInistar zdravstva Vili Beroš najavio je nove mjere vezane za pojačani nadzor okupljanja, povećanje kriterija za ulazak u Hrvatsku iz susjednih zemalja i obvezu nošenja maski u ugostiteljstvu i trgovini.

“Razgovaramo o svim potrebnim mjerama i danas će biti utanačene”, rekao je Beroš novinarima nakon sastanaka Znanstvenog vijeća u Banskim dvorima te ujedno najavio mogućnost ponovnog održavanja redovnih konferencija za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.

“Okupljanja zadnjih dana uzrokuju povećani broj oboljelih i u našim novim mjerama smo se okrenuli tome, ali tako da ih nećemo zabraniti već ćemo naglasiti sve epidemiološke mjere koje su do sada polučile rezultate”, kazao je Beroš.

Organizatori okupljanja morat će se, rekao je, malo više potruditi da se poštuju epidemiološke mjere i voditi evidenciju o broju i imenima svih sudionika kako bi se olakšao posao epidemiolozima ako ipak izbije zaraza. Također se predviđa veći nadzor okupljanja kako ona ne bi postala izvorom zaraze.

“Razmatrali smo i situaciju na granicama. Ona je znatno poboljšana ali s obzirom na progresiju epidemiološke situacije u susjednim zemljama svakako ćemo povisiti kriterije za ulazak u Hrvatsku i uvesti samoizolacije u trajanju od 14 dana te izolacije koje će trajati nešto kraće, ali uz mogućnost PCR testiranja”, kaže Beroš.

Najavio je da će biti donesena nova uputa oko uporabe maski u određenim djelatnostima za koje je procijenjeno da predstavljaju najveći rizika za širenje infekcije, poput ugostiteljstva i trgovine. 

Nema restrikcija, već selektivnih mjera

No, novih restrikcija neće biti. “”Restrikcija nema, zabrana nema, poglavito ne generalnih. Ako ćemo ići u tom smjeru takve će mjere biti selektivne i ciljane”, poručio je.

Najavio je mogućnost povratka redovitih konferencija za novinare Nacionalnog stožera jer su one odigrale važnu ulogu u objektivnom informiranju građana. “Ako situacija to bude zahtijevala, a mislim da u ovom trenutku to zahtijeva, razmislit ćemo o vraćanju presica”, dodao je.

Andreja Ambriović Ristov iz Instututa Ruđer Bošković ocijenila je kako se poštivanjem svih mjera koje Stožer donese možemo vratiti na brojke od gotovo nula zaraženih.

“Virus je ostao isti, a samo odgovornim ponašanjem i smanjenim širenjem ćemo spriječiti da eventualno mutira”, kazala je Ambriović Ristov.

U protekla 24 sata zabilježeno je 116 novih slučajeva zaraze koronavirusom tako da je broj trenutno oboljelih u Hrvatskoj 1038. 

Među njima su 104 pacijenta na bolničkom liječenju, od čega su na respiratoru četiri pacijenta. Dvije osobe su preminule.

Od 25. veljače, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, ukupno su zabilježene 3532 osobe zaražene koronavirusom, od kojih je 117 preminulo, a 2377 se oporavilo. 

U samoizolaciji je trenutno 4608 osoba. Do danas je ukupno testirano 91.486 osoba, od toga 1722 u zadnja 24 sata.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije