Povezite se

Politika

Stevo Culej: “Tko to tamo sjedi u Saboru? Sram ih bilo !!!

Objavljeno

-

Izvor: Nacionalno/D.Prša

Da zastupnici “kradu” ili vole “otuđiti”, dokumente ili intimne stvari svojih kolega još to hrvatska javnost nije znala. Mediji su do sada pokušavali saznati istinu zašto je navodno dvoje hrvatskih zastupnika “ukralo” radnu torbu hrvatskog zastupnika, čovjeka koji je od prvog dana agresije na Domovinu bio prvi na braniku ???

Ne samo na braniku, njegova je povijest ispisana brojnim pričama, domoljubljem i otvorenosti prema svemu onom za što se nadao da će nakon obrane Domovine moći i na jedan svoj, specifičan način, bez stranačkih stega, ultimatuma i “stranačkih vojnih naredbi” sve podrediti ljudima koji su se borili za našu Domovinu.

Boli to što još nisam dobio ispriku za jednu veliku sramotu Hrvatskoga sabora koja je nanesena hrvatskoj državi, kroz instituciju Hrvatskog sabora, jer u ovom časnom Domu dogodila se jedna nečuvena, nedopuštena radnja, dakle otuđena mi je torba, sa dokumentacijom iz prostorija Hrvatskoga sabora koje su pod video nadzorom i ovakav slučaj nije se dogodio od 1800 i neke.., kada su ukradeni Komorski spisi od „mađarona“ i tada je u Hrvatski sabor uvedena hrvatska straža.

Podsjetimo, kako su prenijeli mediji krađa se dogodila se još prije desetak dana, a Stevo Culej je proveo vlastitu istragu te je utvrdio da je torba kod zastupnice Snježane Sabolek. Ona mu je to potvrdila kada ju je “pritisnuo”, te je najprije rekla da je torba u njezinom automobilu, a potom se, prema Culejevim riječima, pojavio tajnik stranke Tihomir Lukanić i rekao da je torba u središnjici.

 Revoltiran takvim ponašanjem, poglavito od kolega, kako kaže, ako ih tako više uopće može nazvati, Stevo Culej kaže da ne zna što će se sada poduzeti nakon ovog slučaja koji je drugi slučaj u povijesti Sabora.

Pa zar je moguće da zastupnica zajedno sa svojim kolegom iz stranke „Živi zid“ otuđe moju torbu u kojoj držim spise vezane za moj rad u ovom Domu, aktualna događanja i mnoge druge stvari, pita Culej.

„Sama torba nalazila se u Sabornici te uoči Dana otvorenih vrata prema svim građanima, sklonjena je ispod mojeg radnog stola, radnog mjesta, u prostorije ZIC-a, na čuvanje, pohranu da ne bi došla u ruke hrvatskim građanima koji su dolazili u sabor povodom otvorenih vrata.

Držalo se da je na sigurnome. Oni koji su tu torbu uzeli nisu to priznali na način kako to priliči kad se otuđi tuđa stvar, jer sama torba je bila kod njih sedam dana, dakle u sedam dana nisu našli za shodno da vrate torbu a znali su čija je jer su u njoj dokumenti naslovljeni na mene, imenom, prezimenom, adresom i svim drugim podatcima. Zaključite sami što to govori o tim ljudima. Ne želim upotrebljavati ružne riječi, ali …., sram ih može biti“ – revoltirano kaže Culej.

Moji su dokumenti vraćeni putem policije nakon sedam dana, nakon mojeg reakcije, nakon mojeg otkrivanja da su mi oni otuđili torbu, i došli su u sabor gdje su pred tajnikom Hrvatskoga sabora to potvrdili. Znali su da je moja torbra i nisu ju htjeli vrati. Eto to su vam naši pojedini hrvatski zastupnici. Stamota !!!

Politika

Krenulo je ! Od 1300 lokalnih dužnosnika, njih 678 bit će uklonjeno političkim rezom

Published

on

Ni korona očito neće spriječiti ono što se već duže vrijeme najavljuje. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je drastične rezove u provođenju reformi vezanih za smanjivanje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika. Kako Nacionalno.hr doznaje, u tijeku se velike pripreme za brojne “operacije” otklanjanja političkih, kako neki vole reći “uhljeba”.

Naime, resor ministra Malenice jedan je od onih u kojem je provedba reformi nužna po hitnom postupku jer i isplata izdašnih europskih financijskih sredstava uvelike ovisi o reformi lokalne samouprave.

Ministar Malenica koliko god to za sada činilo se nestvarno, najavio je drastično smanjenje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika, a prve konkretne promjene u tome kontekstu trebale bi se odviti već na idućim lokalnim izborima.

Podsjetimo, na prošlim lokalnim izborima, uz gradonačelnika Zagreba, koji ima status grada i županije, biralo se još 20 župana, uz to, naša mala zemlja za velike političare ima i 127 gradonačelnika, ali i 428 načelnika općina. Važeće zakonske odredbe svima njima jamče zamjenika, a u prosjeku župani i gradonačelnici imaju dva zamjenika, dok načelnici u pravilu imaju po jednog zamjenika.

Iz Vlade ali i iz Europske unije kažu da je broj lokalnih dužnosnika prevelik, što nije čudno jer ih ima više od 1300, tako da se postavlja pitanje što uopće oni rade i koliko je doista u pojedinim sredinama potreban njihov angažman. Zato iz Vlade i resora ministra Malenice najavljuju velike rezove pa bi nakon idućih lokalnih izbora Hrvatska mogla imati osjetno manje zamjenika, konkretnije, u novim računicama novog ministra spominju se čak 634 zamjenika manje.

Tako bi, zamjenike zadržale samo one županije i gradovi u kojima broj stanovnika premašuje 35 tisuća, umjesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova imali bi po jednog zamjenika, a njihove poslove trebali bi preuzeti pročelnici upravnih odjela.

Ovo je “strašan” posao, no kako god bilo očito je da Plenković i njegova Vlada neće odustati od zamisli i da će reformu “izgurati” do kraja, tako da će nekoliko stotina “uhljeba” morati potražiti posao negdje drugdje, na nečijoj drugoj grbači.

Ucitavanje vijesti

Politika

Restart promidžu zaključio s manjkom od 2,2 milijuna kuna

Published

on

Restart koalicija koju je činilo devet stranaka predvođenih SDP-om promidžbu za saborske izbore zaključila je s manjkom od 2,2 milijuna kuna, pokazuje cjelovito financijsko izvješće koje je u četvrtak objavljeno na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Na toj stanici od četvrtka su objavljena cjelovita izvješća 50, od ukupno 55 stranaka, koalicija i kandidata koji su se u srpnju natjecali za Hrvatski sabor, pet sudionika nije u propisanom roku dostavilo svoje izvješća, pa im prijete novčane kazne. 

Među objavljenim izvješćima su i ona pet najvećih stranka i koalicija: HDZ-a, Restarta,  DP Miroslava Škore, Mosta NL i platforme Možemo. Uz Restart koaliciju, promidžbu je s manjkom zaključio i Škorin DP.

Donacije i uglednici: Od 30 tisuća do 548 kuna

Primici za promidžbu Restart koalicije iznosili su 10,6 milijuna, no potrošila je 12,7 milijuna.

Grafičke i tiskarske usluge stajale su je 1,4 milijuna kuna, različiti oblici oglašavanja oko osam milijuna. Na televizijsko oglašavanje potrošila je 3,2 milijuna, na oglašavanje plakatima i na portalima po 1,4 milijuna, na radijsko oglašavanje oko 1,2 milijuna, ono na društvenim mrežama 650 tisuća kuna itd.

Većina primitaka bili su su vlastita, odnosno sredstva stranaka koje su činile tu koaliciju, donatori su joj uplatili nešto manje od 700 tisuća kuna.

Varaždinska Vodogradnja uplatila je 50 tisuća kuna, Izgradnja Zaprešić 20 tisuća, Tehnix iz Donjeg Kraljevca 10 tisuća kuna.

Stranački uglednici uplaćivali su različite iznose, od maksimalno dopuštenih 30 tisuća kuna, koliko je uplatio Siniša Hajdaš Dončić, do 548 kuna (četiri puta po 137 kuna), koliko je uplatio dugogodišnji zastupnik HSU-a Silvano Hrelja .

Riječki gradonačelnik Veljko Obersnel donirao je 16 tisuća kuna, nova saborska zastupnica Marina Opačak-Bilić 15 tisuća kuna, po 10 tisuća kuna župan primorsko-goranski Zlatko Komadina, novoizabrani zastupnici Renata Sabljar-Dračevac i Vinko Grgić, zagorski župan Željko Kolar itd.  

DP: Najveći donator tvrtka Shimadzu

DP Miroslava Škore promidžbu je zaključio sa manjkom od 14.800 kuna, primci su mi bili 2.968.859 kuna, troškovi 2.983.659 kuna.

Pokret se najviše oglašavao na televiziji, što ga je stajalo oko 640 tisuća kuna, najmanje (oko 75 tisuća kuna) u tiskanim novinama.

Od donatora je dobio 307 tisuća kuna, najviše – 40 tisuća kuna od tvrtke Shimadzu iz Zagreba. Tvrtka Tehnix, koja je donirala i neke druge političke stranke, Domovinskom pokretu je uplatila 10 tisuća kuna. Po 27 tisuća kuna uplatile su mu tvrtke Dicentra i Filir iz Vukovara.

Od viđenijih članova, 30 tisuća kuna, donirala je Ruža Tomašić.

Most NL za promidžbu je potrošio 1.732.149 kuna, primici su mu bili 1.744.292 kuna, što znači da ima višak od 12 tisuća kuna.

Glavinu promidžbe Most je financirao vlastitim, dakle stranačkim sredstvima, od 19 donatora je dobio samo 84 tisuće kuna. Najveća, i jedina takva, je donacija od 30 tisuća kuna koju je uplatila širok javnosti nepoznata Nedjeljka Sekulić. Na popisu donatora nema Mostovih uglednika, niti široj javnosti poznatih osoba.

Možemo! Nema traga Tedeschijevim donacijama

Politička platforma Možemo! u promidžbi je potrošila 765.989 kuna, primici su joj bili tek neznatno manji, 765.992 kune, dakle u ‘plusu’ je od tri i pol kune.

Od 341 donatora, mahom fizičkih osoba, dobila je 192 tisuće kuna.

Iako se proteklih dana medijskim prostorom ‘provukla’ informacija da je tu zeleno-lijevu koaliciju, financirao poduzetnik Emil Tedeschi, potvrde za to nema na popisu od 341 donatora. Većina donacija iznosi po nekoliko stotina kuna, malo je onih u tisućama, najveća iznosi 20 tisuća i samo je jedna takva.

Jedna od većih je donacija Bojana Glavaševića, iznosi 15.600 kuna.

Većina donatora nepoznata je široj javnosti, od poznatijih, platformu su skromnim iznosima donirale nekadašnje članice nevladine udruge Gong Suzana Jašić (500 kuna) i Sandra Pernar (1500 kuna), meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar (sto kuna),  član Programskog vijeća HRT-a Nikola Baketa (200 kuna), sindikalist Mijat Stanić (500 kuna) itd.  

Platforma se najviše oglašavala na radiju i društvenim mrežama, što ju je ukupno stajalo 465 tisuća kuna, najmanje na televiziji i u novinama (ukupno oko 6500 kuna).

HDZ: Bistra iz Đurđevca donirala 200 tisuća kuna

HDZ je promidžbu zaključio s plusom od oko 7500 kuna, potrošila je 15.877.845 kuna, dok su joj primici iznosili 15.885.411 kuna.

Stranka je ranije objavila da je u državni proračun vratila 75.700 kuna neželjenih i nedopuštenih donacija, najveći dio odnosio se na tvrtke koje su koristile potpore države za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom.

HDZ je za promidžbu iz vlastitih sredstava doznačila 11,6 milijuna, a partnerska HSLS 202 tisuće kuna.

Od 539 donatora stranka je dobila 4,1 milijun kuna, nekoliko je velikih: tvrtka Bistra iz Đurđevca uplatila je maksimalno dopuštenih 200 tisuća kuna (150 tisuća, pa 50 tisuća), Hospitalija trgovina iz Svete Nedelje 120 tisuća kuna, Agrochem-Maks d.o.o iz Zagreba i karlovački HS Produkt po 100 tisuća kuna, vinkovački AMM  donirao je 50 tisuća kuna.

Najznačajniji izborni troškovi HDZ-a odnosili su se na oglašavanje na televiziji (3,8 milijuna) na grafičke i tiskarske usluge (2,3 milijuna), na oglašavanja na portalima (2,2 milijuna) itd.

Naknada ne smije prijeći ostvarene troškove

Izborne troškove stranke i koalicije ‘pokrit’ će naknadom koju država isplaćuje za svaki osvojeni saborski mandat, a koja iznosi 135 tisuća kuna po mandatu. S obzirom da ih je HDZ osvojio 66, trebalo bi mu pripasti naknada od 8,9 milijuna kuna, strankama okupljenima u Restart koaliciji (41 mandat) 5,5 milijuna kuna, Škorinom DP (16 mandata), 2,2 milijuna kuna, Mostu (osam zastupnika) 1,1 milijun kuna, a platformi Možemo! (sedam zastupnika) 945 tisuća kuna.

Za tri osvojena mandata koaliciji IP, Fokus i Pametno pripada 405 tisuća kuna naknade, isto kao i Pupovčevu SDSS-u itd.

Vlada, u čijoj je ovlasti utvrditi visinu naknade, jasno je naznačila da se izbornim sudionicima naknada ne smije isplatiti u iznosu većem od troškova koje su imali.

Pripremila: Marija Udiljak

Ucitavanje vijesti

Politika

Peović: Dva politička blizanca Milanović i Plenković nude budućnost horora socijalnih nepravdi i materijalne deprivacije

Published

on

Saborska zastupnica zeleno-lijevog bloka iz redova Radničke fronte drugarica Katarina Peović na svom Facebook profilu, kao što se moglo očekivati, ponovno je, željna pažnje i popularnosti dala svoje “stručno” mišljenje na današnju 25. obljetnicu Oluje.

Evo “političke dizertacije” Katice Peović:

“Na godišnjicu Oluje u Kninu predsjednik Milanović citira Churchilla i poziva na “dobru volju” koja u miru valja doći nakon ratova koji su uvijek krvavi i u kojima se zbiva puno toga lošeg. Primjerenije bi bilo citirati Krležu i na 25 godina nakon krvavog nacionalističkog rata obespravljenima poručiti “Nema hrvatstva, koje je u stanju da pomiri hrvatskoga kmeta sa hrvatskim grofom.”

Naši Milanovići i Plenkovići

Ideja da su i “grofovi”, kao i svi velikodostojnici koji participiraju u vlasti i koji su došli s idejom pomirbe (s figom u džepu) jednaki hrvatskom radniku – opasnija je od bilo čega drugoga.

No naši Milanovići i Plenkovići, došli su u Knin upravo po to – izgraditi harmoniju i koheziju, govoriti o “dobroj volji”, pogotovu ako im ta “dobra volja” nije ni iz džepa ni u džep. Zato “lijevi predsjednik” i može u istom dahu dok citira Churchilla i zove na dostojanstveni mir relativizirati pljačkaški karakter tranzicije u kapitalizam, ne osvrnuti se na karakter tog “nacionalnog jedinstva” politike Tuđmanâ i Šušaka, kao i njihovih pandana u Srbiji koji su svi odreda guslali domoljubnu pjesmu dok su s obje ruke zahvaćali u zajedničke džepove, društvenog vlasništva – i bogatili tih 200 obitelji koje su prisvojile ono što je narod gradio 45 godina. Sada se vladajući silno trse da izgrade jedinstvo prije negoli dođe jesen u kojoj ćemo još jasnije vidjeti tko su oni koji su jednakiji od drugih.

Govoriti o Franji Tuđmanu kao o “prvom hrvatskom, i što je važnije ratnom predsjedniku”, a o njegovim suradnicima kao o “malo dobrih ljudi” – ima za cilj pacifikaciju radnog naroda koji je pokraden, poslan na bojišta, čija su radna mjesta ugašena, te koji su se vratili samo da bi saznali kako su im jedino preostali nacionalni ponos i osjećaji.

U isto vrijeme naši su novi grofovi donijeli Zakone o radu koji su obespravili većinu, Zakone o predstečajnim nagodbama koji su povlaštene zaštitili od stečaja i troškova otkaza tim radnicima koju su samo u emotivnom nacionalizmu jednaki s vladajućima.

Sladunjava pacifikacija i Milanovićeva pjesma o “našim dečkima” koji su živote ostavljali imala bi možda smisla kada ne bi baš Milanovići tim istim dečkima i curama (kako se prigodno samo preskaču žene u militantno-romantiziranoj milanovićevskoj bajki) oduzimali pravo da pristojno žive od svojega rada, kada ne bi upravo on i njegovi bili odgovorni za iseljavanje 14% radnosposobnog stanovništva, kada ne bi bili odgovorni za to da imamo najviše nesigurnih ugovora o radu u Evropi, kad ne bi bili odgovorni za privilegije koje su osigurali tajkunima, prijateljima s kojima se jede po restoranima, da nije jedna trećina stanovništva siromašna, blokirana, ponižena, dok neki “dečki” nazdravljaju u Taču.

“Na vješalima. Suha kao prut; Na uzničkome zidu. Zidu srama”

Ako se već patetikom nastoji graditi društveni konsenzus, bolje bi bilo citirati Matoševu 1909. – “Na vješalima. Suha kao prut; Na uzničkome zidu. Zidu srama.” Jer davno smo mi već prešli granicu koja nas sprečava, navodno, da govorimo o “ponoru moralne katastrofe”, a ta se granica čini dalekom samo gospodi u protokolu. Jer samo gospoda poput Milanovića mogu zaključiti kako je “ovih 25 godina bilo sjajno putovanje, veliko putovanje”.

Većini je to bilo putovanje – ali prema dolje u moralnu katastrofu bijede i siromaštva, ostavljanja generacija bez mogućnosti da osnuju obitelj u svojoj zemlji, da žive pristojno od mirovine koju su zaslužili. Putovanje je samo asocijacija na iseljavanje – na mlade koje šaljemo u Irsku, dok umirovljenicima nudimo drugu vrstu putovanja – “mogućnost” i “slobodu” da rade i u mirovini u nekom Sparu ili Konzumu na obali.

U toj se slikovnici liberalnih nazora i pomirbe, „dečki s fronta”, a indirektno svi obespravljeni u Hrvatskoj, pozivaju da zaborave glad, bijedu i siromaštvo, nejednakost i nepravdu koje vladaju u društvu koje klizi prema dolje, te da se zaboravi ideje socijalne pravde, solidarnosti i jednakosti – jer samo je taj još element tu remetilački i samo njega još treba „blokirati”, sve drugo se može slobodno i demokratski ostaviti na volju. Sloboda svjetonazora i horor socijalnih nepravdi i materijalne deprivacije većine, to je slika budućnosti koju nude Milanović i Plenković, dva politička blizanca”, napisala je drugarica Peović na Facebooku.

OLUJA SOCIJALNE NEPRAVDE Na godišnjicu Oluje u Kninu predsjednik Milanović citira Churchilla i poziva na „dobru volju”…

Objavljuje Katarina PeovićSrijeda, 5. kolovoza 2020.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije