Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o primanjima zaposlenih u pravnim osobama za veljaču, koji ukazuju na nastavak trenda rasta primanja na domaćem tržištu rada. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome iznosila je 1.527 eura, što u usporedbi sa siječnjem predstavlja nominalni porast od 1,1 posto. Kada se u obzir uzme utjecaj inflacije, realni rast iznosi 0,8 posto. Promatrano na godišnjoj razini, podaci su još značajniji jer je prosječna plaća nominalno viša za 7,8 posto, dok je njezin realni porast u odnosu na prošlogodišnju veljaču dosegnuo 3,9 posto.
Jaz između prosjeka i medijalnih primanja
Iako prosjek pruža uvid u opća kretanja, podatak o medijalnoj plaći nudi precizniju sliku o tome kako zapravo živi većina građana. Medijalna neto plaća za veljaču iznosila je 1.282 eura, što znači da polovina zaposlenih u državi zarađuje manje od tog iznosa, dok je druga polovina iznad te granice. Zanimljivo je primijetiti da je medijalna plaća zabilježila blagi pad od 1,7 posto u odnosu na siječanj, no i dalje ostaje u znatnom plusu od 9,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovi podaci sugeriraju da se, unatoč rastu, struktura raspodjele bogatstva i dalje snažno oslanja na gornji dio ljestvice primanja.
Farmaceuti na vrhu, tekstilni sektor na dnu ljestvice
Razlike u primanjima prema djelatnostima i dalje su drastične, što zorno prikazuje podjela na najplaćenije i najslabije plaćene sektore. Apsolutni predvodnici po visini mjesečnih primanja su zaposleni u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, gdje je prosječna neto plaća iznosila impresivnih 4.281 eura. Na suprotnoj strani spektra nalaze se radnici u proizvodnji odjeće koji su u veljači primili prosječno tek 988 eura. Ovakav nesrazmjer ukazuje na veliku razliku u dodanoj vrijednosti koju različite industrije stvaraju, ali i na izazove s kojima se susreću radno intenzivne grane gospodarstva.
Većina zaposlenih i dalje prima manje od prosjeka
Analiza raspodjele plaća prema decilima potvrđuje pravilo da prosječan iznos često može zavarati, jer čak dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama prima plaću koja je manja od službenog prosjeka. Donji prag primanja pokazuje da deset posto radnika preživljava s iznosom do 859 eura, dok 20 posto zaposlenih ostvaruje do 949 eura mjesečno. Granicu od 1.031 eura ne prelazi 30 posto radnika, dok 40 posto njih prima do 1.146 eura. Čak i na razini šestog decila, koji iznosi 1.444 eura, vidljivo je da 60 posto zaposlenih i dalje ne doseže razinu državnog prosjeka od 1.527 eura, koji se smjestio tek između šestog i sedmog decila na ukupnoj ljestvici.
