Dio tereta sa svojih leđa, kad je riječ o obnovi porušene Banovine, država želi prebaciti u ruke vlasnika, i to kroz samoobnovu.
Izmjene Zakona o obnovi iz veljače donijele su neke promjene – isplata cjelokupnog iznosa za obnovu prije početka radova, posebna naknada za vlasnike koji moraju organizirati sve sami, ali i novac za namještanje domova. Naša je ekipa na terenu provjerila koliki je interes za tu vrstu obnove.
Čekao je dvije i pol godine da mu država sruši kuću, ali za obnovu se zato gospodin Branko iz glinskih Majskih Poljana odlučio pobrinuti sam.
“Zato što sam bio na sastanku u Hrvatskom domu, tu je je bio i zamjenik ministra koji je predlagao da ljudi koji mogu ići na samoobnovu, da će biti prije gotovo. Međutim, do danas nema ništa”, rekao nam je Branko Kukoleča.
On je napravio sve što je trebao, prikupio dokumentaciju, otvorio račun u banci, ali novca još nema. Upravo to je najveća promjena novog Zakona o obnovi – cjelokupni bi iznos na račun trebao sjesti odmah, prije početka radova. Jer, bez novca nema ni radova.
“Ne mogu naći ni izvođača, niti mogu kupovati materijal ni ništa. Jer moram naći firmu koja je registrovana da se može raditi, ne može raditi bilo tko. A nisam čuo od nikoga ništa, sad su godišnji, ne vrijedi ni zvati. Gdje god zoveš, na telefon ili na mobitel, nitko se neće javiti”, žali se Kukoleča.
Iz Ministarstva nam za konkretan slučaj potvrđuju da je kuća srušena o trošku države, da je vlasnik predao zahtjev za isplatom novca i da će to biti riješeno uskoro.
U boljoj situaciji je peteročlana obitelj Šiprak iz Siska. Za nekoliko mjeseci nadaju se useljenju u novu kuću.
“Morate naći projektanta, morate naći geodeta, morate naći, što je najbitnije, izvođača radova. To je isto, ja mislim, jedan veliki problem”, prepričao je cijeli proces Vladimir Šiprak iz Siska.
Za njih nije bio jer je cijeli posao preuzela domaća građevinska tvrtka koja se fokusirala upravo na radove obnove na Banovini. Posla ima nepretek, a povećava se i interes za samoobnovom, kažu.
“Ovo nam je druga kuća koju radimo na samoobnovi, također smo radili i konstrukcijsku obnovu. Trenutno izrađujemo i projektnu dokumentaciju i nalaze koji su potrebni ljudima koji su se odlučili po novom Zakonu ići u samoobnovu. Zainteresiranih je vlasnika jako puno”, kazala je inženjerka gradilišta Nataša Šaranić iz obrta Šarec.
Broj se povećao nakon donošenja novog Zakona koji puno brže rješava cijeli proces.
“U ovom trenu smo zaprimili 860 zahtjeva, od toga se 500 odnosi na obiteljske kuće, a 360 na višestambene zgrade. Gotovo 500 zahtjeva je pristiglo u ožujku, travnju, svibnju, lipnju i srpnju. Podsjećam da je novi Zakon stupio na snagu 23. veljače, nakon toga nam je stiglo 500-tinjak zahtjeva”, komentirao je Domagoj Orlić, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.
No, iako zahtjevi pristižu, rješenja se izdaju i puno je gradilišta spremno, na njima nema tko raditi.
“Čini mi se da je problem da ćemo se možda dovesti u situaciju da možda nećemo imati dovoljno projektanata i dovoljno izvođača radova koji će moći ispuniti želje vlasnika da se čim prije vrate u svoje kuće”, prepričava Šaranić.
U Ministarstvu su svjesni problema, računaju da će radne snage biti više kad se riješe projekti koji se izvode u sklopu Fonda solidarnosti. U cijeli su postupak uključili i županijsku Obrtničku komoru. Ali uvoz radne snage u građevini nije novi trend, a da bi se obnova dobila zamah kakav svi očekuju, svakako će postati jedno od neophodnih rješenja, piše N1.
