Povezite se

Vijesti

Središnja komemoracija povodom obilježavanja 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata na istočnoj bojišnici

Objavljeno

-

Predstavnci HVIDR-e NZI-NZZ ,Udruge“ 1914-1918“,Povjerenstva za obilježavanje 100.godišnjice Prvog svjetskog rata Grada Zagreba i Veleposlanstva RH u Ukrajini danas u zajedno sa dužnosnicima i predstavnicima crkvene vlasti Grada Liviva, nazočili su Komemoraciji i otvaranju novog spomenika svim poginulim hrvatskim vojnicima u I. svjetskom ratu na Istočnom bojištu(Galiciji), na Lačakivskom groblju(Marsovo polje) u gradu Lvivu. Osim navedenog predstavnici hrvatske delegacije u dopodnevnim satima nazočili su u Rajlivu(Stry), Komemoraciji i otvaranju nove spomen ploče na mjestu najvećih masovnih i pojedinačnih grobnica hrvatskih vojnika poginuli u I. svjetskom ratu na Istočnom bojištu.
Jedna i druga Komemoracije održane su povodom obilježavanja 100.Godišnjice završetka Prvog svjetskog rata i namjere da se ukaže na sve strahote i patnje koji su proživjeli hrvatski vojnici u jednim od najvećih bitki Prvog svjetskog rata u Galiciji (zapadno područje današnje Ukrajine i južne Poljske i dijela Slovačke).Tijekom 1914. rusi su u krvavim borbama uspjeli izbiti na Karpate i zaprijetiti Ugarskoj što je zahtijevalo od Centralnih sila izuzetne napore da se taj pokušaj spriječi. Obje strane su u tim operacijama pretrpjele stravične gubitke: austrougarske snage izgubile su oko 326.000 ljudi i 400 komada raznog artiljerijskog oružja, a ruske 230.000 ljudi i 94 komada artiljerijskog oružja. U drugoj polovici siječnja 1915., na Karpate je prebačena glavnina snaga s Balkanskog bojišta.

Najteže bitke početkom 1915. vodile su se upravo na Karpatima. Ondje su zaraćene strane ratovale u gotovo nemogućim uvjetima. Vojnici su pretrpjeli velike patnje zbog čestog gladovanja i smrzavanja na temperaturama koje su nerjetko bile niže od – 25°C. Hladnoća i glad gutale su žrtve više nego protivničko djelovanje. Ta je bitka u vojnoj terminologiji nazvana “Zimska bitka za Karpate”. U cilju odbacivanja Rusa s Karpata u galicijsku nizinu austro-ugarske snage pokreće vrlo široke napadne operacije 22. siječnja 1915. Jedan od ciljeva je i oslobođenje opkoljene utvrde Przemysl, najznačajnije austrougarske utvrde na rijeci San, u kojoj se tada nalazilo opkoljeno preko 100.000 vojnika još iz bitaka održanih krajem 1914. godine.

Na širem karpatskom području austro-nijemci postavili su 3. armiju pod zapovjedništvom poznatog generala Svetozara Borojevića. Velika hladnoća i popratne bolesti umanjile su manevarsku moć snaga za bilo kakve zahtjevnije akcije. Iako je u napadnim operacijama Grupa Szurmay uspjela osvojiti Užočki klanac i izbiti do mjesta Borynia, nisu osvojeni okolni visovi koji bi omogućili Szurmayev prodor prema istoku. Posebno će se teške borbe voditi od 27. siječnja do 5. veljače kod Užočkog prijevoja, kao i na sjevernom dijelu bojišnice kod grada Mezölaborcza (danas: Medzilaborce u Slovačkoj), gdje će intervenirati sva raspoloživa pričuva da bi spriječila ruski proboj u Panonsku nizinu. To će primorati Szurmayeve snage na povlačenje na polazne položaje. Tijekom ožujka počinje drugi pokušaj austrougarskog proboja s Karpata. Opet je cilj deblokada Przemysla. Operacije se opet izvode po velikoj hladnoći, snijegu i ledu. Tijekom protuudara ruskog generala Ivanova u ožujku Rusi će opet uspjeti odbaciti austro-njemačku vojsku na karpatske prijevoje. Nijemci krajem ožujka ubacuju značajne snage kako bi ojačali austro-ugarske snage na zaštiti strateškog prijevoja Užok (Uzsok).

Rusi i nadalje vrše snažan pritisak na Karpate. Jedna od tih aktivnosti je “Uskršnja bitka” koja je počela početkom travnja i trajati će uz ogorčene borbe sve do 20. travnja. Ruski general Brusilov opet snažno napada karpatske prijevoje s težištem udara na strateški prijevoj kod Mezolaborcza, osobito na položaje 3. armije generala Borojevića, koji ih uz iznimne napore uspijeva zaustaviti. Rezultat krvavih borbi tijekom zime i ranog proljeća bio je neriješen: planovi sukobljenih strana nisu se ostvarili. Austro-njemačke armije nisu prodrle u Galiciju, a ruske nisu izbile u mađarsku ravnicu. Zato su obostrani gubici bili više nego stravični. Prema nekim izračunima austrougarska vojska je do 30. travnja izgubila 793.000 ljudi, uključujući i posadu tvrđave Przemysl.

Austrougarska vojska, iako ojačana znatnim njemačkim snagama, zbog iznimnih gubitaka i slabe logističke potpore nakon Zimske bitke za Karpate nalazila pred općim rasulom. Osim toga Centralne sile imaju i drugih velikih problema: Turska je bila izložena snažnom pritisku Antante na Dardanelima, Italija naveliko vodi tajne pregovore s Antantom koji će rezultirati tajnim Londonskim ugovorom i objavom rata 23. svibnja 1915, a Rumunjska i Bugarska još se uvijek kolebaju na koju će stranu pristati. Da bi se preokrenula vojno-politička situacija u njihovu korist trebalo je pokrenuti snažne vojne aktivnosti koje će poraziti Ruse, smanjiti ukupan broj bojišta, rasteretiti ionako prenapregnute snage, iste grupirati, kvalitetno popuniti i krenuti u odlučujući boj na zapadu protiv Antante. Ta bi polazišta trebala dovesti do uspjeha i konačno završiti rat u svoju korist.Da bi se to ostvarilo austrougarsko i njemačko Vrhovno zapovjedništvo planiralo je u današnjoj južnoj Poljskoj izvršiti snažan proboj između gradova Tarnow i Gorlice, i time bočno obuhvatili ruske snage na Karpatima i prisilili ih na kapitulaciju i povlačenje prema istoku. Zahvaljujući grupiranju jakih snaga na smjeru proboja i peterostrukoj nadmoćnosti u artiljeriji,austro-njemačke snage uspijevaju probiti od 2. do 5. svibnja ruski front. Nastupa povlačenje ruske vojske na svim pravcima. U krvavim bojevima austrougarska 3. armija povratila je 3. lipnja tvrđavu Przemysl, a 22. lipnja strateški grad i vrlo važno prometno čvorište Lavov.
Do kraja 1915. od važnijih aktivnosti izdvaja se pohod na Istočnu Galiciju i Voliniju (od 27. kolovoza do 2. rujna 1915) s ciljem uništenja ruskog Jugozapadnog fronta. Tu
treba napomenuti da je u svim operacijama od svibnja do kraja 1915. godine austro-njemačka vojska pretrpjela vrlo velike gubitke koje je bilo teško nadoknaditi. Iz stroja je izbačeno oko 500.000 vojnika. Znatan dio snaga trebalo je izdvojiti za rat protiv Italije, koja je 23. svibnja 1915. objavila rat Monarhiji, što će još više pogoršati ionako tešku situaciju.
Polovicom 1916.da bi onemogućili talijanski poraz ruski general Brusilov, zapovjednik Jugozapadnog fronta na Istočnom bojištu, odlučio je napasti austro-njemačke snage sa sve četiri raspoložive armije i izvršiti proboj na više odvojenih pravaca. Planirao je da glavni udar nanese njegova 8.armija pravcem Olika-Luck. Ruski napad započeo je 4. i 5. lipnja, najprije snažnom topničkom paljbom po važnim objektima na pravcima napada. Nakon toga upadaju valovi pješaštva u austrougarski obrambeni sustav, prije nego što se obrana uspjela snaći, što će je natjerati na panično i neorganizirano povlačenje. Rusi su već 7. lipnja zauzeli strateški grad Luck, čime su ostvarili operativni proboj širine 85 km i dubine 50 km. Na tom pravcu zarobljavaju više od 40.000 vojnika i znatne količine vrlo vrijedne vojne opreme.“ Kakva je panika vladala među postrojbama u povlačenju najbolje se vidi iz primjera 7. pješačke divizije, u čijem je sastavu i 79. pukovnija. Nju je progonila samo jedna ruska pukovnija! Većina snaga se predaje i odlazi u zarobljeništvo. Divizija je izgubila oko 11.000 pripadnika i doslovce je izbačena iz stroja. “Jelačićevci” su u toj aktivnosti pretrpjeli stravične gubitke: do 22. lipnja imaju 4160 ljudi izbačenih iz stroja! Najveći ih se dio smatra nestalima: 4136 pripadnika, što najbolje govori o žestini ruskog udara i rasula koje je nakon toga nastalo u austrougarskim postrojbama“.

Ruski proboj kod Lucka i Okne je najteži poraz koji je Austro-Ugarska doživjela u čitavom ratu. Austrougarske snage izgubile su tijekom tri mjeseca Brusilovljevih aktivnosti 613.587 ljudi i 600 topova. To je bio teško nadoknadiv gubitak koji će bitno utjecati na stanje i na ostalim frontovima pogotovo u borbama s Talijanima na Jugozapadnom bojištu. Točna struktura gubitaka (mrtvi, ranjeni, zarobljeni…) nikada nije utvrđena.

Nastavi pregledavati
Reklame
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Vijesti

Grabar-Kitarović: Ne bojim se ničega, pogotovo ne sučeljavanja

Published

on

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović u četvrtak je u Rijeci na središnjem predizbornom skupu za Primorsko-goransku županiju rekla kako je ona “osoba koja se ničega ne boji, pogotovo ne sučeljavanja”, ali za nju to nema smisla jer neće “dopustiti da se predizborna kampanja svodi na međusobne uvrede”.

“Prozivaju me zbog sučeljavanja, a ja se ne bojim ničega, ni istarskog goveda, ni konja, niti boksača, kao što sam pokazala srušivši Stipu Miočića”, rekla je.

“Ali ako nešto nema smisla, nema smisla. Neću dopustiti da se predizborna kampanja svodi na međusobne uvrede”, kazala je. Ocijenila je da njezini protukandidati ne govore o svojim programima, jer ih ni nemaju, nego da napadaju nju.

“Mogu to podnijeti, ali ne želim da se kultura ovog društva svodi na to da jednom protukandidatu moram odgovarati zašto sam nosila bijelo ili ovakvo ili onakvo odijelo u nekoj prilici. Odijelo nije bitno, ono ne čini čovjeka, nego duša, a moja je duša hrvatska, primorska, grobnička, sušačka, istrijanska, slavonska, dalmatinska, zagorska, hercegovačka, srednjebosanska i bosanske Posavine i takva ću i ostati”, rekla je Grabar-Kitarović.

“Minimum poštovanja mora biti barem predizborni program. Ne želim i neću se svađati i navlačiti s nekima koji nemaju ideje nego samo napadaju mene, HDZ i ovu državu koju ćemo mi voditi dalje u još veći uspjeh i prosperitet”, rekla je.

Naglasila je da će biti i više nego spremna sučeliti se s onim tko uđe u drugi krug bilo s kime, ali o programu i budućnosti Hrvatske, s argumentima. 

“Meni je dosta svađa. Više ne mogu gledati Hrvatski sabor u kojem pojedini sabornici, da bi ispali frajeri iznose svakojake prijedloge koji vrijeđaju vas ili mene. Da sam njihov birač rekla bih im – što ti pada na pamet, uz tolike ljude kojima treba socijalna pomoć, hrana, mirovinsko, zdravstveno, ti ideš napadati predsjednicu ili bilo koga samo da bi ispao da si rekao nešto što će se prenijeti u medijima. I dragi mediji, to je i vama poruka”, rekla je  Grabar-Kitarović uz glasno i dugotrajno odobravanje okupljenih.

 Ni jedna osoba u “Đuri Đakoviću” neće izgubiti posao

Spomenuvši problem tvrtke Đuro Đaković, rekla je da je s premijerom razgovarala o tom pitanju te da će nastaviti razgovarati. “Ni jedna osoba u Đuri Đakoviću neće izgubiti posao, mi ćemo to riješiti zajedno, u sinergiji”, rekla je. Navela je da se dogovara isplata plaća i premošćenje da tvrtka ispuni svoje obveze i da joj se potom da poslove da radi za državu.

“Bila sam kritična prema vladama, a to su bile konstruktivne kritike s prijedlozima. Ali kad vlada pruži ruku i hoće surađivati, u sinergiji možemo napraviti puno više za sve nas”, rekla je Grabar-Kitarović. Dodala je da u suradnji s Vladom pokušava pomoći blokiranima.

“Ustrajat ću da premijer i Vlada nađu način da se i ove godine božićnice i kasnije uskrsnice izuzmu iz ovrha, da ljudima pružimo normalan Božić”, naglasila je. Založila se i osnivanje radne skupine s predstavnicima sindikata i poslodavaca koja bi razmotrila sve argumente za i protiv neradne nedjelje. To bi trebao biti dan koji zaposleni mogu provesti dan s obiteljima, rekla je i predložila da, po uzoru na dežurne ljekarne, nedjeljom dežuraju određeni trgovački centri, posebno za turističke sezone.

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pozvao je okupljene da glasaju za Grabar-Kitarović. “Sjetimo se gdje smo bili 2015.  Zoran Milanović je bio premijer, i to najneuspješniji premijer u hrvatskoj povijesti, a predsjednik RH je bio Ivo Josipović. HDZ je tada pobjedom na parlamentarnim izborima  počeo s pobjedničkim nizom a Hrvatska je sada bitno drugačija nego 2015.”, ocijenio je.

Na skupu u Kulturnom domu na Sušaku bili su i ministri branitelja Tomo Medved i turizma Gari Cappelli. 

Prije Rijeke Grabar-Kitarović održala je skupove u Ravnoj Gori i Delnicama.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

VLADA Od SAD dobivamo dva helikoptera Black Hawk, a dva kupujemo

Published

on

Vlada je na sjednici u srijedu dala suglasnost Ministarstvu obrane za nabavku i opremanje Hrvatske vojske sa četiri helikoptera UH-60M Black Hawk – dva donirana i dva kupljena, ukupne vrijednosti 1,167 milijardu kuna, što će biti realizirano od 2021. do 2026. godine, u partnerstvu s Vladom SAD-a.

 Hrvatskoj će, naime, SAD donirati dva helikoptera Black Hawk s pripadajućom opremom i dijelovima, a Hrvatska će od SAD-a kupiti još dva istovjetna helikoptera, a partnerstvom je obuhvaćena i obuku pilota i zemaljskog osoblja te logistička podrška.

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora dao je 2. prosinca pozitivno mišljenje vezano za prihvaćanje navedene donacije, proces nabave logističke podrške i obuke, kao i kupnju dva nova helikoptera UH-60M Black Hawk.

Od ukupne vrijednosti opremanja helikopterima koja iznosi 1,167 milijardu kuna, vrijednost donacije je 360,64 milijuna kuna i u cijelosti je podmiruje SAD, a preostali iznos od ukupno 807,23 milijuna kuna osigurava se u proračunu (na razdjelu Ministarstva obrane) u razdoblju od 2021. do 2026. godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je da je nabavka helikoptera dobila jednoglasnu potporu nadležnog saborskog odbora – i pozicije i opozicije.

“Helikopter ‘Crni jastreb’ je moćno sredstvo koje bi nam služilo za ispunjenje sve tri misije HV-a – zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama  i pomoć civilnim institucijama i drugim tijelima”, naglasio je.

Zbog velikog broja amandmana podnesenih u saborskoj raspravi na Konačni prijedlog ovršnoga zakona, Vlada je Saboru predložila da se o tom zakonu provede treće čitanje.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba

Published

on

General bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Zagreba jednoglasno je u srijedu odlučila zagrebačka Gradska skupština.

Riječ je o prijedlogu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a u prihvaćenom se zaključku podsjeća kako je Blago Zadro heroj Domovinskog rata, junački poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste.

Zadro je zbog iznimnog herojstva i izuzetnih organizacijskih sposobnosti preuzeo zapovijedanje obranom cijelog Borova Naselja te je bio zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Hrvatske vojske. Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke tenkova i oklopnih transportera.

Rođen je u Bosni i Hercegovini, u Donjim Mamićima-Ledincu pored Gruda 31. ožujka 1944. godine, a s obitelji se kao desetogodišnjak doselio u Borovo naselje, gdje je završio školu i zaposlio se u tvornici “Borovo”.

Početkom demokratskih promjena aktivno se uključio u politički život u Vukovaru i Istočnoj Slavoniji. Aktivno se uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom te iskazavši izuzetne sposobnosti zapovijedao je obranom Borova Naselja i bio zapovjednik 3. bojne 2014. Vukovarske brigade.

Blago Zadro poginuo je 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko željezničke pruge. Pokošen je rafalom iz puškostrojnice tijekom borbene akcije. Sa svojim sinom Robertom, također poginulim u Domovinskome ratu, počiva na vukovarskome Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Aleji hrvatskih branitelja.

Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno-stožerna škola Ministarstva obrane RH, Osnovna škola u Borovu Naselju te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu. Posmrtno je 2011. godine odlikovan Nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije