Povezite se

Vijesti

Središnja komemoracija povodom obilježavanja 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata na istočnoj bojišnici

Objavljeno

-

Predstavnci HVIDR-e NZI-NZZ ,Udruge“ 1914-1918“,Povjerenstva za obilježavanje 100.godišnjice Prvog svjetskog rata Grada Zagreba i Veleposlanstva RH u Ukrajini danas u zajedno sa dužnosnicima i predstavnicima crkvene vlasti Grada Liviva, nazočili su Komemoraciji i otvaranju novog spomenika svim poginulim hrvatskim vojnicima u I. svjetskom ratu na Istočnom bojištu(Galiciji), na Lačakivskom groblju(Marsovo polje) u gradu Lvivu. Osim navedenog predstavnici hrvatske delegacije u dopodnevnim satima nazočili su u Rajlivu(Stry), Komemoraciji i otvaranju nove spomen ploče na mjestu najvećih masovnih i pojedinačnih grobnica hrvatskih vojnika poginuli u I. svjetskom ratu na Istočnom bojištu.
Jedna i druga Komemoracije održane su povodom obilježavanja 100.Godišnjice završetka Prvog svjetskog rata i namjere da se ukaže na sve strahote i patnje koji su proživjeli hrvatski vojnici u jednim od najvećih bitki Prvog svjetskog rata u Galiciji (zapadno područje današnje Ukrajine i južne Poljske i dijela Slovačke).Tijekom 1914. rusi su u krvavim borbama uspjeli izbiti na Karpate i zaprijetiti Ugarskoj što je zahtijevalo od Centralnih sila izuzetne napore da se taj pokušaj spriječi. Obje strane su u tim operacijama pretrpjele stravične gubitke: austrougarske snage izgubile su oko 326.000 ljudi i 400 komada raznog artiljerijskog oružja, a ruske 230.000 ljudi i 94 komada artiljerijskog oružja. U drugoj polovici siječnja 1915., na Karpate je prebačena glavnina snaga s Balkanskog bojišta.

Najteže bitke početkom 1915. vodile su se upravo na Karpatima. Ondje su zaraćene strane ratovale u gotovo nemogućim uvjetima. Vojnici su pretrpjeli velike patnje zbog čestog gladovanja i smrzavanja na temperaturama koje su nerjetko bile niže od – 25°C. Hladnoća i glad gutale su žrtve više nego protivničko djelovanje. Ta je bitka u vojnoj terminologiji nazvana “Zimska bitka za Karpate”. U cilju odbacivanja Rusa s Karpata u galicijsku nizinu austro-ugarske snage pokreće vrlo široke napadne operacije 22. siječnja 1915. Jedan od ciljeva je i oslobođenje opkoljene utvrde Przemysl, najznačajnije austrougarske utvrde na rijeci San, u kojoj se tada nalazilo opkoljeno preko 100.000 vojnika još iz bitaka održanih krajem 1914. godine.

Na širem karpatskom području austro-nijemci postavili su 3. armiju pod zapovjedništvom poznatog generala Svetozara Borojevića. Velika hladnoća i popratne bolesti umanjile su manevarsku moć snaga za bilo kakve zahtjevnije akcije. Iako je u napadnim operacijama Grupa Szurmay uspjela osvojiti Užočki klanac i izbiti do mjesta Borynia, nisu osvojeni okolni visovi koji bi omogućili Szurmayev prodor prema istoku. Posebno će se teške borbe voditi od 27. siječnja do 5. veljače kod Užočkog prijevoja, kao i na sjevernom dijelu bojišnice kod grada Mezölaborcza (danas: Medzilaborce u Slovačkoj), gdje će intervenirati sva raspoloživa pričuva da bi spriječila ruski proboj u Panonsku nizinu. To će primorati Szurmayeve snage na povlačenje na polazne položaje. Tijekom ožujka počinje drugi pokušaj austrougarskog proboja s Karpata. Opet je cilj deblokada Przemysla. Operacije se opet izvode po velikoj hladnoći, snijegu i ledu. Tijekom protuudara ruskog generala Ivanova u ožujku Rusi će opet uspjeti odbaciti austro-njemačku vojsku na karpatske prijevoje. Nijemci krajem ožujka ubacuju značajne snage kako bi ojačali austro-ugarske snage na zaštiti strateškog prijevoja Užok (Uzsok).

Rusi i nadalje vrše snažan pritisak na Karpate. Jedna od tih aktivnosti je “Uskršnja bitka” koja je počela početkom travnja i trajati će uz ogorčene borbe sve do 20. travnja. Ruski general Brusilov opet snažno napada karpatske prijevoje s težištem udara na strateški prijevoj kod Mezolaborcza, osobito na položaje 3. armije generala Borojevića, koji ih uz iznimne napore uspijeva zaustaviti. Rezultat krvavih borbi tijekom zime i ranog proljeća bio je neriješen: planovi sukobljenih strana nisu se ostvarili. Austro-njemačke armije nisu prodrle u Galiciju, a ruske nisu izbile u mađarsku ravnicu. Zato su obostrani gubici bili više nego stravični. Prema nekim izračunima austrougarska vojska je do 30. travnja izgubila 793.000 ljudi, uključujući i posadu tvrđave Przemysl.

Austrougarska vojska, iako ojačana znatnim njemačkim snagama, zbog iznimnih gubitaka i slabe logističke potpore nakon Zimske bitke za Karpate nalazila pred općim rasulom. Osim toga Centralne sile imaju i drugih velikih problema: Turska je bila izložena snažnom pritisku Antante na Dardanelima, Italija naveliko vodi tajne pregovore s Antantom koji će rezultirati tajnim Londonskim ugovorom i objavom rata 23. svibnja 1915, a Rumunjska i Bugarska još se uvijek kolebaju na koju će stranu pristati. Da bi se preokrenula vojno-politička situacija u njihovu korist trebalo je pokrenuti snažne vojne aktivnosti koje će poraziti Ruse, smanjiti ukupan broj bojišta, rasteretiti ionako prenapregnute snage, iste grupirati, kvalitetno popuniti i krenuti u odlučujući boj na zapadu protiv Antante. Ta bi polazišta trebala dovesti do uspjeha i konačno završiti rat u svoju korist.Da bi se to ostvarilo austrougarsko i njemačko Vrhovno zapovjedništvo planiralo je u današnjoj južnoj Poljskoj izvršiti snažan proboj između gradova Tarnow i Gorlice, i time bočno obuhvatili ruske snage na Karpatima i prisilili ih na kapitulaciju i povlačenje prema istoku. Zahvaljujući grupiranju jakih snaga na smjeru proboja i peterostrukoj nadmoćnosti u artiljeriji,austro-njemačke snage uspijevaju probiti od 2. do 5. svibnja ruski front. Nastupa povlačenje ruske vojske na svim pravcima. U krvavim bojevima austrougarska 3. armija povratila je 3. lipnja tvrđavu Przemysl, a 22. lipnja strateški grad i vrlo važno prometno čvorište Lavov.
Do kraja 1915. od važnijih aktivnosti izdvaja se pohod na Istočnu Galiciju i Voliniju (od 27. kolovoza do 2. rujna 1915) s ciljem uništenja ruskog Jugozapadnog fronta. Tu
treba napomenuti da je u svim operacijama od svibnja do kraja 1915. godine austro-njemačka vojska pretrpjela vrlo velike gubitke koje je bilo teško nadoknaditi. Iz stroja je izbačeno oko 500.000 vojnika. Znatan dio snaga trebalo je izdvojiti za rat protiv Italije, koja je 23. svibnja 1915. objavila rat Monarhiji, što će još više pogoršati ionako tešku situaciju.
Polovicom 1916.da bi onemogućili talijanski poraz ruski general Brusilov, zapovjednik Jugozapadnog fronta na Istočnom bojištu, odlučio je napasti austro-njemačke snage sa sve četiri raspoložive armije i izvršiti proboj na više odvojenih pravaca. Planirao je da glavni udar nanese njegova 8.armija pravcem Olika-Luck. Ruski napad započeo je 4. i 5. lipnja, najprije snažnom topničkom paljbom po važnim objektima na pravcima napada. Nakon toga upadaju valovi pješaštva u austrougarski obrambeni sustav, prije nego što se obrana uspjela snaći, što će je natjerati na panično i neorganizirano povlačenje. Rusi su već 7. lipnja zauzeli strateški grad Luck, čime su ostvarili operativni proboj širine 85 km i dubine 50 km. Na tom pravcu zarobljavaju više od 40.000 vojnika i znatne količine vrlo vrijedne vojne opreme.“ Kakva je panika vladala među postrojbama u povlačenju najbolje se vidi iz primjera 7. pješačke divizije, u čijem je sastavu i 79. pukovnija. Nju je progonila samo jedna ruska pukovnija! Većina snaga se predaje i odlazi u zarobljeništvo. Divizija je izgubila oko 11.000 pripadnika i doslovce je izbačena iz stroja. “Jelačićevci” su u toj aktivnosti pretrpjeli stravične gubitke: do 22. lipnja imaju 4160 ljudi izbačenih iz stroja! Najveći ih se dio smatra nestalima: 4136 pripadnika, što najbolje govori o žestini ruskog udara i rasula koje je nakon toga nastalo u austrougarskim postrojbama“.

Ruski proboj kod Lucka i Okne je najteži poraz koji je Austro-Ugarska doživjela u čitavom ratu. Austrougarske snage izgubile su tijekom tri mjeseca Brusilovljevih aktivnosti 613.587 ljudi i 600 topova. To je bio teško nadoknadiv gubitak koji će bitno utjecati na stanje i na ostalim frontovima pogotovo u borbama s Talijanima na Jugozapadnom bojištu. Točna struktura gubitaka (mrtvi, ranjeni, zarobljeni…) nikada nije utvrđena.

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Bosanski Srbi žele rusko cjepivo, a u Federaciji ne

Published

on

Najviši dužnosnici bosanskih Srba najavili su u srijedu kako će tražiti da Bosna i Hercegovina što prije nabavi rusko cjepivo protiv koronavirusa, dok u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji BiH kažu da će slijediti odluke koje o tom cjepivu donese Europska unija.

Predsjednik Vladimir Putin u utorak je objavio da je Rusija postala prva zemlja na svijetu koja je dala odobrenje za cjepivo protiv virusa koji uzrokuje covid-19 nakon manje od dva mjeseca ispitivanja sigurnosti i djelovanja toga cjepiva na ljudima.

Taj je potez Moskve izazvao osudu zapadnih medicinskih stručnjaka zbog toga što nisu provedena opsežna i dugotrajna klinička ispitivanja toga cjepiva na velikoj populaciji koja bi pokazala je li cjepivo sigurno za primjenu i učinkovito.

Srpski član kolektivnog predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je u srijedu u Banjoj Luci kako je uvjeren da su Rusi temeljito ispitali kvalitetu i učinkovitost cjepiva pa bi ga stoga što prije trebalo nabaviti.

“Ja u to (cjepivo) vjerujem”, kazao je Dodik koji se ranije tijekom dana sastao s ruskim veleposlanikom Peterom Ivancovim.

Predsjednik vlade Republike Srpske Radovan Višković smatra kako nema razloga da se odmah ne poduzmu mjere za nabavu cjepiva. “Važno je da… stanemo u red za cjepivo čim se pojavi na tržištu”, kazao je Višković.

No, ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislav Zeljković suzdržan je u pogledu ruskog cjepiva i ističe da ga tek treba analizirati.

“Pošto cjepiva spadaju u visokorizične lijekove, nužno je procijeniti ispunjava li cjepivo sve standarde koji se zahtijevaju u našoj zemlji”, kazao je Zemljković novinarima istaknuvši kako u ovom trenutku nema dovoljno informacija da bi se donio bilo kakav zaključak.

Pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez kazao je pak kako nitko iz tog entiteta nije kontaktirao Ruse niti se zanimao za cjepivo koje Moskva reklamira.

“Federacija BiH će glede nabave cjepiva slijediti politiku Europske unije, stav svjetskih zdravstvenih stručnjaka i preporuka vodećih istraživača”, kazao je Čerkez za televiziju N1.

Iako visoko decentralizirani ustroj BiH entitetima daje velike ovlasti, uvoz i distrubucija medicinskih proizvoda i lijekova jedno je od rijetkih područja koje je regulirano na džavnoj razini.

Agencija za lijekove BiH ima isključive ovlasti odobravati što se može uvoziti a takve se suglasnosti daju nakon temeljitih provera koje provode ovlaštene medicinske ustanove.

No i u odlukama tog tijela postoje politički uplivi jer se sedam članova povjerenstva za lijekove biraju “po ključu”, odnosno iz dva entiteta i distrikta Brčko i zagovaraju odluke koje se tamo donose.

Ravnatelj te agencije Aleksandar Zolak tako je u ožujku presudno utjecao da se na tržišu BiH dopusti plasman nekih od ruskih “biosličnih” lijekova iako su se tome oštro protivili članovi povjerenstva za lijekove iz Federacije BiH, upozoravajući kako oni nisu dovoljno ispitani pa stoga njihova uporaba nije dopuštna na tržištu Europske unije.

U pitanju su ruske “kopije” odnosno lijekovi koji imaju sličan učinak kao originalni biološki lijekovi ali nemaju identičnu kemijsku strukturu. Najveća im je prednost to što su oko 30 posto jeftiniji od originalnih lijekova.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Ministarstvo mladima: Odgovornim ponašanjem podižite svijest o “novom normalnom”

Published

on

Središnji državni ured za demografiju i mlade pozvao je u srijedu mlade, na njihov međunarodni dan, da odgovornim ponašanjem budu primjer i nositelji globalne incijative podizanja svijesti o “novom normalnom” i jačanju međugeneracijske solidarnosti i dijaloga.

Tema Međunarodnog dana mladih 2020. je “Angažiranje mladih za globalno djelovanje“ kojom se želi istaknuti načine na koje sudjelovanje mladih na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini obogaćuje nacionalne i multilateralne institucije i procese.

Cilj je izvući pouke o tome na koji se način zastupljenost i djelovanje mladih u formalnoj institucionalnoj politici može značajno uvećati.

“Na Međunarodni dan mladih 2020. želimo naglasiti važnost aktivne participacije mladih. Lokalne, nacionalne i globalne institucije trebaju postati inkluzivnije i ojačati mlade za provođenje globalnih akcija i dostizanje njihovih ciljeva”, stoji u čestitki Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Pozvao je mlade da “u ovim izazovnim vremenima u kojima smo suočeni s pandemijom COVID-19, odgovornim ponašanjem budu primjer i nositelji globalne incijative podizanja svijesti o “novom normalnom” i jačanju međugeneracijske solidarnosti i dijaloga kako bi zaštitili svoje najbliže i osigurali svoju budućnost”.

Zahvaljuje svim mladima koji svojim znanjem, idejama i aktivnostima pridonose unaprjeđenju javnih politika za mlade te poboljšanju kvalitete života svih građana Hrvatske.

Vlada RH nastavit će, najavljuje Ured, provoditi aktivnosti koje otvaraju mogućnosti i bolje uvjete u ostvarivanju prava mladih, zadovoljavanju njihovih potreba te potiču aktivno sudjelovanje mladih u društvu na lokalnoj, državnoj, ali i europskoj razini.

Posebna pažnja posvećivat će se, dodaju, poticanju uključivanja mladih u stvaranje uvjeta za osobni razvoj i razvoj društva u cjelini, osiguravanjem sigurnijeg okruženja za rad, osobni napredak i podizanje obitelji.

U želji da okvir za kvalitetniji život mladih donose u suradnji s mladim ljudima i organizacijama mladih, Središnji državni ured za demografiju i mlade poziva mlade na aktivno uključivanje u unaprijeđene hrvatske politike za mlade, osobito kroz rad savjeta mladih na lokalnoj i regionalnoj razini te Savjeta za mlade Vlade, na nacionalnoj razini, ali i kroz aktivnosti udruga mladih i za mlade te drugih inicijativa.

Poručuje da svoja vrata otvara svim mladima koji svojim znanjem, iskustvom i inicijativama žele sudjelovati u stvaranju naše svakodnevnice i doprinijeti podizanju kvalitete života u Hrvatskoj.

“Sretan vam 12. kolovoza, Međunarodni dan mladih uz želju da glas mladih postane pokretač u našem društvu koji se čuje i poštuje”, stoji u čestitki.

Međunarodnim danom mladih, 12. kolovoza, proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1999. godine i od tada taj dan obilježava sva postignuća mladih i potiče njihovo još šire sudjelovanje u zajednici.

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenski mediji upozoravaju na povećan unos zaraza iz Hrvatske

Published

on

Slovenija je u srijedu zabilježila 31 novi slučaj zaraze koronavirusom, a vodeći mediji tvrde da je većinom riječ o uvezenim slučajevima s ljetovanja, posebno iz Hrvatske gdje borave brojni slovenski turisti.

Elektronički mediji, portali i novine ocijenijuju epidemiološku sliku u Hrvatskoj zabrinjavajućom, uz bombastične naslove poput  “Turisti, oprez: u Hrvatskoj broj novooboljelih ponovo skočio do neba”, “Zaoštravanje mjera zbog zaraženih turista?”, “Nove zaraze na Krku gdje ljetuju Slovenci”.

Više od polovine jučerašnjim zaraza potvrđeno je kod ljudi koji su boravili na odmoru, većinom u Hrvatskoj, prenijela je Slovenska televizija, pozivajući se na nacionalni institut za javno zdravlje.

Infektologinja Mateja Logar izjavila je za Slovenski radio da je uvoz virusa iz inozemstva ponovo “problematična točka”  budući da su novozaraženi većinom mladi ljudi, pa infektolozi ne znaju s kime su sve bili u kontaktu i kako su se zarazili.

Stručnjaci često upozoravaju mlade da se u inozemstvu drže propisanih higijenskih  i epidemioloških mjera te da izbjegavaju masovna okupljanja, posebno noćne klubove i velike zabave.

Mediji prenose da bi nekontrolirano širenje virusa unosom iz inozemstva mogao biti problematičan s obzirom na početak školske godine u rujnu, jer se nastava ne bi mogla odvijati kako je planirano, a možda bi trebalo i zatvarati škole.

Hrvatska posljednjih dana bilježi porast broja novozaraženih, a zdravstvene vlasti kažu da se uglavnom radi o ljudima koji se vraćaju s godišnjih odmora i o mladima koji su bili na mjestima za zabavu.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno  5870 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 160 preminulo, a 5024 se oporavilo.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije