Povezite se

Vijesti

Središnja komemoracija povodom obilježavanja 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata na istočnoj bojišnici

Objavljeno

-

Predstavnci HVIDR-e NZI-NZZ ,Udruge“ 1914-1918“,Povjerenstva za obilježavanje 100.godišnjice Prvog svjetskog rata Grada Zagreba i Veleposlanstva RH u Ukrajini danas u zajedno sa dužnosnicima i predstavnicima crkvene vlasti Grada Liviva, nazočili su Komemoraciji i otvaranju novog spomenika svim poginulim hrvatskim vojnicima u I. svjetskom ratu na Istočnom bojištu(Galiciji), na Lačakivskom groblju(Marsovo polje) u gradu Lvivu. Osim navedenog predstavnici hrvatske delegacije u dopodnevnim satima nazočili su u Rajlivu(Stry), Komemoraciji i otvaranju nove spomen ploče na mjestu najvećih masovnih i pojedinačnih grobnica hrvatskih vojnika poginuli u I. svjetskom ratu na Istočnom bojištu.
Jedna i druga Komemoracije održane su povodom obilježavanja 100.Godišnjice završetka Prvog svjetskog rata i namjere da se ukaže na sve strahote i patnje koji su proživjeli hrvatski vojnici u jednim od najvećih bitki Prvog svjetskog rata u Galiciji (zapadno područje današnje Ukrajine i južne Poljske i dijela Slovačke).Tijekom 1914. rusi su u krvavim borbama uspjeli izbiti na Karpate i zaprijetiti Ugarskoj što je zahtijevalo od Centralnih sila izuzetne napore da se taj pokušaj spriječi. Obje strane su u tim operacijama pretrpjele stravične gubitke: austrougarske snage izgubile su oko 326.000 ljudi i 400 komada raznog artiljerijskog oružja, a ruske 230.000 ljudi i 94 komada artiljerijskog oružja. U drugoj polovici siječnja 1915., na Karpate je prebačena glavnina snaga s Balkanskog bojišta.

Najteže bitke početkom 1915. vodile su se upravo na Karpatima. Ondje su zaraćene strane ratovale u gotovo nemogućim uvjetima. Vojnici su pretrpjeli velike patnje zbog čestog gladovanja i smrzavanja na temperaturama koje su nerjetko bile niže od – 25°C. Hladnoća i glad gutale su žrtve više nego protivničko djelovanje. Ta je bitka u vojnoj terminologiji nazvana “Zimska bitka za Karpate”. U cilju odbacivanja Rusa s Karpata u galicijsku nizinu austro-ugarske snage pokreće vrlo široke napadne operacije 22. siječnja 1915. Jedan od ciljeva je i oslobođenje opkoljene utvrde Przemysl, najznačajnije austrougarske utvrde na rijeci San, u kojoj se tada nalazilo opkoljeno preko 100.000 vojnika još iz bitaka održanih krajem 1914. godine.

Na širem karpatskom području austro-nijemci postavili su 3. armiju pod zapovjedništvom poznatog generala Svetozara Borojevića. Velika hladnoća i popratne bolesti umanjile su manevarsku moć snaga za bilo kakve zahtjevnije akcije. Iako je u napadnim operacijama Grupa Szurmay uspjela osvojiti Užočki klanac i izbiti do mjesta Borynia, nisu osvojeni okolni visovi koji bi omogućili Szurmayev prodor prema istoku. Posebno će se teške borbe voditi od 27. siječnja do 5. veljače kod Užočkog prijevoja, kao i na sjevernom dijelu bojišnice kod grada Mezölaborcza (danas: Medzilaborce u Slovačkoj), gdje će intervenirati sva raspoloživa pričuva da bi spriječila ruski proboj u Panonsku nizinu. To će primorati Szurmayeve snage na povlačenje na polazne položaje. Tijekom ožujka počinje drugi pokušaj austrougarskog proboja s Karpata. Opet je cilj deblokada Przemysla. Operacije se opet izvode po velikoj hladnoći, snijegu i ledu. Tijekom protuudara ruskog generala Ivanova u ožujku Rusi će opet uspjeti odbaciti austro-njemačku vojsku na karpatske prijevoje. Nijemci krajem ožujka ubacuju značajne snage kako bi ojačali austro-ugarske snage na zaštiti strateškog prijevoja Užok (Uzsok).

Rusi i nadalje vrše snažan pritisak na Karpate. Jedna od tih aktivnosti je “Uskršnja bitka” koja je počela početkom travnja i trajati će uz ogorčene borbe sve do 20. travnja. Ruski general Brusilov opet snažno napada karpatske prijevoje s težištem udara na strateški prijevoj kod Mezolaborcza, osobito na položaje 3. armije generala Borojevića, koji ih uz iznimne napore uspijeva zaustaviti. Rezultat krvavih borbi tijekom zime i ranog proljeća bio je neriješen: planovi sukobljenih strana nisu se ostvarili. Austro-njemačke armije nisu prodrle u Galiciju, a ruske nisu izbile u mađarsku ravnicu. Zato su obostrani gubici bili više nego stravični. Prema nekim izračunima austrougarska vojska je do 30. travnja izgubila 793.000 ljudi, uključujući i posadu tvrđave Przemysl.

Austrougarska vojska, iako ojačana znatnim njemačkim snagama, zbog iznimnih gubitaka i slabe logističke potpore nakon Zimske bitke za Karpate nalazila pred općim rasulom. Osim toga Centralne sile imaju i drugih velikih problema: Turska je bila izložena snažnom pritisku Antante na Dardanelima, Italija naveliko vodi tajne pregovore s Antantom koji će rezultirati tajnim Londonskim ugovorom i objavom rata 23. svibnja 1915, a Rumunjska i Bugarska još se uvijek kolebaju na koju će stranu pristati. Da bi se preokrenula vojno-politička situacija u njihovu korist trebalo je pokrenuti snažne vojne aktivnosti koje će poraziti Ruse, smanjiti ukupan broj bojišta, rasteretiti ionako prenapregnute snage, iste grupirati, kvalitetno popuniti i krenuti u odlučujući boj na zapadu protiv Antante. Ta bi polazišta trebala dovesti do uspjeha i konačno završiti rat u svoju korist.Da bi se to ostvarilo austrougarsko i njemačko Vrhovno zapovjedništvo planiralo je u današnjoj južnoj Poljskoj izvršiti snažan proboj između gradova Tarnow i Gorlice, i time bočno obuhvatili ruske snage na Karpatima i prisilili ih na kapitulaciju i povlačenje prema istoku. Zahvaljujući grupiranju jakih snaga na smjeru proboja i peterostrukoj nadmoćnosti u artiljeriji,austro-njemačke snage uspijevaju probiti od 2. do 5. svibnja ruski front. Nastupa povlačenje ruske vojske na svim pravcima. U krvavim bojevima austrougarska 3. armija povratila je 3. lipnja tvrđavu Przemysl, a 22. lipnja strateški grad i vrlo važno prometno čvorište Lavov.
Do kraja 1915. od važnijih aktivnosti izdvaja se pohod na Istočnu Galiciju i Voliniju (od 27. kolovoza do 2. rujna 1915) s ciljem uništenja ruskog Jugozapadnog fronta. Tu
treba napomenuti da je u svim operacijama od svibnja do kraja 1915. godine austro-njemačka vojska pretrpjela vrlo velike gubitke koje je bilo teško nadoknaditi. Iz stroja je izbačeno oko 500.000 vojnika. Znatan dio snaga trebalo je izdvojiti za rat protiv Italije, koja je 23. svibnja 1915. objavila rat Monarhiji, što će još više pogoršati ionako tešku situaciju.
Polovicom 1916.da bi onemogućili talijanski poraz ruski general Brusilov, zapovjednik Jugozapadnog fronta na Istočnom bojištu, odlučio je napasti austro-njemačke snage sa sve četiri raspoložive armije i izvršiti proboj na više odvojenih pravaca. Planirao je da glavni udar nanese njegova 8.armija pravcem Olika-Luck. Ruski napad započeo je 4. i 5. lipnja, najprije snažnom topničkom paljbom po važnim objektima na pravcima napada. Nakon toga upadaju valovi pješaštva u austrougarski obrambeni sustav, prije nego što se obrana uspjela snaći, što će je natjerati na panično i neorganizirano povlačenje. Rusi su već 7. lipnja zauzeli strateški grad Luck, čime su ostvarili operativni proboj širine 85 km i dubine 50 km. Na tom pravcu zarobljavaju više od 40.000 vojnika i znatne količine vrlo vrijedne vojne opreme.“ Kakva je panika vladala među postrojbama u povlačenju najbolje se vidi iz primjera 7. pješačke divizije, u čijem je sastavu i 79. pukovnija. Nju je progonila samo jedna ruska pukovnija! Većina snaga se predaje i odlazi u zarobljeništvo. Divizija je izgubila oko 11.000 pripadnika i doslovce je izbačena iz stroja. “Jelačićevci” su u toj aktivnosti pretrpjeli stravične gubitke: do 22. lipnja imaju 4160 ljudi izbačenih iz stroja! Najveći ih se dio smatra nestalima: 4136 pripadnika, što najbolje govori o žestini ruskog udara i rasula koje je nakon toga nastalo u austrougarskim postrojbama“.

Ruski proboj kod Lucka i Okne je najteži poraz koji je Austro-Ugarska doživjela u čitavom ratu. Austrougarske snage izgubile su tijekom tri mjeseca Brusilovljevih aktivnosti 613.587 ljudi i 600 topova. To je bio teško nadoknadiv gubitak koji će bitno utjecati na stanje i na ostalim frontovima pogotovo u borbama s Talijanima na Jugozapadnom bojištu. Točna struktura gubitaka (mrtvi, ranjeni, zarobljeni…) nikada nije utvrđena.

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Politika

Plenković: Plan Europske komisije osigurava Hrvatskoj 10 milijardi eura

Published

on

Hrvatska može biti veoma zadovoljna planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija, kazao je u srijedu predsjednik vlade Andrej Plenković, dodajući da je za Hrvatsku predviđeno 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom.

Plenković je na konferenciji za novinstvo u Banskim dvorima kazao kako su dokumenti što ih je ranije tijekom dana predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a posebice plan gospodarskog oporavka Unije, važni za sve države članice pa tako i za Hrvatsku.

“Posljedice ove krize su bez presedana i to pokazuje koliko je važna europska solidarnost, zajedništvo i vodstvo”, kazao je Plenković, dodajući kako je i za sve one koji u to sumnjaju ovo dokaz koliko je dobro biti članicom Europske unije u situacijama poput sadašnje.

Europska komisija predstavila je plan pod nazivom “EU sljedeće generacije” koji ima planiranih 750 milijardi eura potpore članicama, a izaći će i s prijedlogom za alociranje 1100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.

“Za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura od čega su 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi”, potvrdio je Plenković, pojašnjavajući kako je riječ o novcu namijenjenom oporavku hrvatskog gospodarstva u iduće četiri godine.

Najavio je kako će Komisija predložiti višegodišnji financijski okvir u kojemu će alokacija za Hrvatsku biti “znatno bolja i izdašnija” od prijedloga koji je bio na stolu u veljači.

Kazao je kako je to rezultat kvalitetnog komuniciranja s Komisijom pa se došlo do “vrlo izdašnih sredstava”.

“Želim poručiti hrvatskoj javnosti da u vremenu krize vidimo značaj članstva u EU-u i značaj koliko nam europska sredstva pomažu da se što brže vratimo na put gospodarskog oporavka”, izjavio je hrvatski premijer obećavši kako će u narednim danima vlada osigurati detaljnije informacije o tome koliko je točno sredstava predviđeno za različita područja.

Na pitanje vjeruje li da će sve države-članice EU-a dati svoju suglasnost na prijedloge Europske komisije, Plenković je odgovorio potvrdno dodajući kako je to već prije “testirano”.

Bespovratna sredstva, kako je pojasnio, ići će uobičajenom metodom a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno.

Plenković smatra kako će pomoć EU-a dodatno ojačati i financijsku reputaciju Hrvatske pred međunarodnim financijskim institucijama.

Ucitavanje vijesti

Politika

Demokrati: Restart koalicija daje izborna obećanja koja ne može ostvariti

Published

on

Predsjednik Demokrata Mirando Mrsić  ocijenio je u srijedu da će Restart koaliciji trebati magična torba jer, kako je istaknuo, ni čarobni štapić neće biti dovoljan za ostvarenje svih izbornih obećanja koja su najavili.

“Iako tvrde drugačije, koalicija na čelu s SDP-om ne nudi ništa novo, već najavljuju hrpetinu šarenih izbornih obećanja građankama i građanima, i to bez imalo odgovornosti. Nažalost, to je na tragu načina ponašanja predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji kontinuirano obećava, ali su mu jako dvojbene isporuke, što je i pokazao kroz svoj politički put”, ističe se u priopćenju Demokrata.

Stranka smatra da ‘nabrijavanje’ izbornih obećanja nije realno niti odgovorno. “SDP je na čelu s Bernardićem bio nejak i u Saboru jer su bez ikakvog zdravorazumskog propitkivanja podržali HDZ-ov način upravljanja krizom, za koji su čak i znali koliko je destruktivan”, ocijenili su Demokrati.

Restart koaliciji zamjeraju što zaboravljaju osobe s invaliditetom “kojima su zajedno s HDZ-om oteli 450 milijuna kuna”, od “očuvanja radnih mjesta” ne vide radnike, a HDZ-u su omogućili i nerazumno raspuštanje Sabora, bez izglasavanja Zakona o obnovi Grada Zagreba nakon potresa.  

“Politička odgovornost je upoznati građanke i građane sa stvarnim stanjem i pružiti moguće scenarije djelovanja i taktike, i za suočavanje s potencijalno drugim valom koronakrize koji nas može sustići i prije jeseni. Buduća vlada mora osigurati program koji ima odgovornost, snagu i fleksibilnost u djelovanju inače nećemo moći pratiti i ublažiti učinke ekonomske krize”, poručio je Mrsić. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić odluku Podgorice o zatvaranju granice za državljane Srbije nazvao političkom

Published

on

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je u srijedu “političkom” odluku crnogorskih vlasti da u postkorona periodu zabrane ulazak državljanima Srbije zbog epidemiološke situacije, ustvrdivši kako je to “bilo jasno od prvog trenutka”.

Vučić je u izjavi novinarima u Smederevskoj Palanci, gdje je nazočio obilježavanju početka gradnje tvornice elektrodijelova, naglasio kako vjeruje da će Podgorica promijeniti tu odluku, “ne zato što crnogorske vlasti vole Srbiju, nego iz interesa”, aludirajući na skori početak ljetne sezone i činjenicu da mnogi državljani Srbije ljetuju na crnogorskom primorju.

On je istodobno poručio da  Srbija “neće ulaziti u to blato”, niti će protumjerom zabraniti ulazak crnogorskim državljanima.

Vlada u Crnoj Gori priopćila je ranije ovog tjedna da će, kao “korona free” država, sukladno odgovarajućoj procjeni, u prvim danima lipnja otvoriti granice sa zemljama koje ispunjavaju kriterije Instituta za javno zdravlje, među kojima su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska, Albanija, Grčka, ali ne i Srbija.

U međuvremenu je nacionalni Direktorat civilnog zrakoplovstva u Beogradu donio odluku da zabrani slijetanje zrakoplova Montenegro Airlinesa u beogradsku zračnu luku, kao recipročnu mjeru što Air Serbia ne može slijetati u Podgoricu i Tivat.

Komentirajući tu odluku, Vučić ju je nazvao “logičnom”. Ako je u Crnu Goru zabranjen ulazak državljanima Srbije, onda bi se prilikom ukrcavanja u zrakoplove “morala brojati  krvna zrnca”, rekao je Vučić.

“Kako bismo mi razdvajali ljude – vi možete, vi ne možete ući, u skladu s odlukom Vlade Crne Gore”, ocijenio je srbijanski predsjednik.

Crnogorski premijer Duško Marković je, u povodu zabrane slijetanja Montenegro Airlinesa, rekao da je “to odluka Srbije”.

“Poštujemo. Vidjet ćemo što stoji iza toga, koliko će to trajati”, citirali su danas beogradski mediji Markovićevu ocjenu u razgovoru sa zastupnicima u Skupštini Crne Gore.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je ranije danas da Srbiju ne zanima hegemonija nad Crnom Gorom i da to nije dio razmišljanja službenog Beograda, ocijenivši kako Crna Gora sebi daje prevelik “povijesni značaj”.

“Nitko ovdje ne liježe i ne budi se s pitanjem ‘zašto Crna Gora ode’. Suštinsko pitanje je da li će Srbi i Crnogorci surađivati ili će se sukobljavati”, rekao je Dačić za TV Prva i ocijenio da  “ponašanje Crne Gore vodi u sukobe”.

Komentirajući odluku Podgorice da otvori granice za pojedine zemlje, ali ne i za Srbiju, Dačić je rekao da će ove godine u Crnoj Gori biti manje turista iz Srbije, a za odluku o zabrani slijetanja crnogorskoj aviokompaniji rekao da “to nije pitanje vanjske politike”, te “nema veze s političkom odlukom”. 

“Ako naša aviokompanija ne može letjeti tamo, naravno da se uvode recipročne mjere”, rekao je Dačić i ocijenio kako bi recipročne mjere bile kada bi Srbija zabranila ulazak građanima Crne Gore. On je rekao kako da bi volio da ostane ovakvo stanje sa crnogorskom granicom, “da se naši malo opamete”.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije