Povezite se

Svijet

Srbija i Crna Gora skinute s EU-ova popisa sigurnih zemalja

Objavljeno

-

Zemlje članice Europske unije odlučile su u utorak skinuti Crnu Goru i Srbiju s popisa trećih zemalja iz kojih se može putovati u EU bez ograničenja, zbog povećanog broja zaraženih koronavirusom, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Nakon isključenja Srbije i Crne Gore na popisu više nema nijedne europske zemlje iz koje se bez ograničenja može ulaziti u EU, osim možda  Gruzije, države koja se nalazi na granici između istočne Europe i zapadne Azije.
Na popisu je ostalo 13 zemalja: Alžir, Australija, Gruzija, Japan, Južna Koreja, Kanada, Kina, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Tajland, Tunis i Urugvaj.
Na sastanku Coreper-a (Odbor stalnih predstavnika zemalja članica EU-a) bilo je prijedloga da se s popisa maknu i Alžir i Maroko, ali to nije naišlo na potporu.
Zemlje članice EU-a odlučile su da će od 1. srpnja postupno početi ukidati ograničenja za ulazak na svoj teritorij iz trećih zemalja koje imaju sličnu ili bolju epidemiološku situaciju u pogledu koronavirusa.
Krajem prošlog mjeseca zemlje članice usvojile su preporuke s popisom od 15 zemalja iz kojih će se od 1. srpnja moći ulaziti u EU-u. To su bili Alžir, Australija, Crna Gora, Kanada, Gruzija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Južna Koreja, Tajland, Tunis i Urugvaj. Moći će ulaziti i građani Kine, ali pod uvjetom da Peking ukine ograničenja za ulazak državljana EU-a.
Popis se revidira i dopunjava svaka dva tjedna sukladno razvoju epidemiološke situacije. Ograničenja za putovanja mogu biti potpuno ili djelomično ukinuta ili ponovno uvedena za zemlje s popisa sukladno promjenama epidemiološke situacije.
Glavni kriterij za ulazak državljana trećih zemalja na područje Europske unije je broj novozaraženih na sto tisuća stanovnika u tim zemljama, a koji mora u prethodnih 14 dana biti “blizu ili ispod prosjeka EU-a”.
Također se traži stabilan ili opadajući trend novozaraženih. U obzir će se uzimati i pouzdanost i dostupnost podataka u trećim zemljama, kao i mjere koje se te zemlje uvele za građane zemalja Europske unije.
Za one zemlje koje se nisu našle na popisu, to jest za koje ograničenja za ulazak u EU i dalje vrijede, određene kategorije će kao i dosad moći ulaziti u EU, poput državljana EU-a i članova njihovih obitelji, osoba koje imaju dugoročno prebivalište u EU-u i članovi njihovih obitelji, zatim zdravstvenih radnika, onih koji rade u pograničnim zonama, koji su zaposleni u transportu roba itd.
Preporuke nisu pravno obvezujuće jer nadležnost u upravljanju granicama imaju isključivo zemlje članice, ali su važne zbog potrebe da zemlje članice djeluju koordinirano.
Zemlja članica EU-a ne bi trebala ukidati ograničenja za zemlje koje nisu na popisu, prije nego što se odluka o tome ne donese na koordiniran način.

Svijet

Na dražbu idu pronađene Gandhijeve naočale

Published

on

Par naočala koje su pripadale Mahatmi Gandhiju bit će ponuđen na dražbi nakon što su cijeli vikend ‘provele’ u omotnici koja je napola stršila iz poštanskog sandučića jedne engleske aukcijske kuće.

Osoblje aukcijske kuće ‘East Bristol Auctions’ pronašlo ih je u ponedjeljak u običnoj omotnici u svojemu poštanskom sandučiću.

Aukcionar Andrew Stowe je kazao da su naočale, koje bi na dražbi mogle postići cijenu višu od 15.000 funta, najvredniji predmet u posjedu njegove aukcijske tvrtke. 

Dodao je da je vlasnik naočala “zamalo doživio srčani udar” kad mu je rekao njihovu vrijednost.

“Netko ih je u petak navečer ubacio u naš poštanski sandučić. Ondje su ostale do ponedjeljka, a omotnica je napola virila iz sandučića. Jedan od mojih kolega predao mi je omotnicu, kazavši da u pisanoj poruci piše kako je riječ o Gandhijevim naočalama”, ispripovijedao je Stowe.

“Bacio sam pogled na naočale, pročitao poruku i pomislio kako je to baš zanimljivo te nastavio s ostalim dnevnim zadaćama. No kad sam krenuo istraživati, zamalo sam pao sa stolca otkrivši da su pozlaćene naočale okruglih okvira kakve je nosio karizmatični indijski borac za ljudska prava uistinu pripadale Gandhiju. Nazvao sam mladića koji nam ih je poslao u omotnici i rekao bih da je zamalo doživio srčani udar kad sam mu kazao koliko vrijede”, rekao je Stowe.

Mladić koji je poslao naočale Stoweu je otkrio da se one u njegovoj obitelji prenose s generacije na generaciju, a donio ih je rođak koji je Gandhija upoznao tijekom posjeta Južnoj Africi dvadesetih godina prošlog stoljeća. 

“Provjerili smo datume i sve se podudara, čak i datum kad je Gandhi počeo nositi naočale. Riječ je o jednim od prvih koje je nosio, jer je dioptrija prilično mala”, rekao je.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Brojni strani radnici stradali u eksploziji u Bejrutu još nisu identificirani

Published

on

Brojni strani radnici i vozači kamiona koji su nestali i za koje se pretpostavlja da su stradali u razornoj eksploziji u Bejrutu otežavaju identifikaciju žrtava, rekao je gradski guverner.

„Mnogo je nestalih koje ne možemo identificirati. Među njima su vozači kamiona i strani radnici”, rekao je guverner Bejruta Marwan Abboud televiziji Al Jadeed. Ta tijela nitko ne identificira, to je težak posao za koji treba vremena, zaključio je Abboud.

Sirijska vlada izvijestila je da je među 158 ljudi za koje je potvrđeno da su poginuli u eksploziji u bejrutskim lučkim skladištima oko 45 sirijskih državljana. Sirijci su u Libanonu najzastupljeniji strani radnici koji su zaposleni u građevinarstvu, poljoprivredi i prijevozu.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Sedamdeset i pet godina od nuklearne bombe na Nagasaki

Published

on

Japanski grad Nagasaki obilježio je u nedjelju 75. obljetnicu od napada atomskom bombom, na skromnijoj ceremoniji zbog pandemije koronavirusa.

Tri dana nakon što je bomba nazvana “Mališan” eksplodirala na visini od oko 600 metara iznad Hirošime, te usmrtila između 70.000 i 80.000 ljudi, da bi u mjesecima koji su uslijedili broj mrtvih zbog radijacije narastao na 140.000, uništen je Nagasaki.

Bomba je detonirana na visini od 470 metara od tla i ubila 22.000 ljudi, a daljnjih 39.000 je umrlo od posljedica radijacije. Nagasaki je napadnut atomskom bombom od plutonija.

Kataklizmičku bombu ispustio je zrakoplov B-29 Superfortress Bockscar.

Te dvije bombe dotad neviđene uništavajuće snage bacile su Japan na koljena: japanski car Hirohito je 15. kolovoza 1945. naciji objavio da je rat izgubljen.

U nedjelju ujutro održan je u Nagasakiju vjerski obred u spomen na žrtve u crkvi Urakami, u blizini mjesta eksplozije, a stanovnici su mogli sudjelovati i na ceremoniji u Parku mira.

Broj osoba koje su mogle sudjelovati na komemoracijama smanjen je za 90 posto u odnosu da brojke proteklih godina.

Ostali su mogli pratiti komemoracije uživo na televiziji.

Terumi Tanaka (88) koji je imao 13 godina u trenutku kada je na Nagasaki bačena atomska bomba, još uvijek se sjeća tog dana.

“Vidio sam puno ljudi s užasnim opeklinama i ozljedama kako nose one koji su već bili mrtvi prema školi koja je pretvorena u sklonište”, ispričao je Tanaka za agenciju France presse.

U užasu nuklearnog napada izgubio je dvije tete.

Preživjeli “smatraju da bi svijet trebao odustati od nuklearnog oružja jer ne želimo da mladi prođu isto što smo mi prošli”, dodao je.

Čudi se uvjerenosti ljudi da atomska bomba više nikad neće biti upotrijebljena. “Ljudi misle da se (atomske bombe) nikada više neće upotrijebiti. Ali tko zna, tko zna..”, kazao je.

Dio povjesničara smatra da taj dvostruki nuklearni napad predstavlja ratni zločin, svojim dotad neviđenim opsegom devastacije i brojem civilnih žrtava.

SAD se nikad nisu službeno ispričale za napad, ali je 2016. tadašnji predsjednik Barack Obama bio prvi američki predsjednik na dužnosti koji je otišao u Hirošimu gdje je odao počast žrtvama i pozvao na svijet bez nuklearnog oružja.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije