Povezite se

Vijesti

Sporazum MUP-a i Sveučilišta: Iduće godine studij na Policijskoj akademiji

Objavljeno

-

Boras Božinović

Od iduće studentske godine na Policijskoj akademiji u sklopu sveučilišnog studija kriminalistike i javne sigurnosti obrazovat će se 50 studenata , a sporazum koji je prvi korak za formiranje tog studija u petak su na Akademiji potpisali ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.

Sporazum će omogućiti policijskim službenicima daleko širi izvor stručnih znanja, a suradnja sa zagrebačkim Sveučilištem svojevrsna je kruna ulaganja MUP-a u obrazovanje i stručno usavršavanje policijskog kadra, istaknuto je na potpisivanju.

“Ovaj potpis sigurno jamči još učinkovitiju, moderniju i efikasniju hrvatsku policiju u godinama koje dolaze”, rekao je ministar Božinović dodavši da je potpisivanjem “napravljen prvi korak prema osnivanju sveučilišnog studija na Policijskoj akademiji MUP-a”.

Izazovi sigurnosti koji su itekako prisutni kad govorimo o sigurnosti Hrvatske i EU, postaju sve složeniji, sofisticiraniji i suradnja znanosti i struke je imperativ, naglasio je ministar.

“Današnja, moderna policija ne može biti efikasna ako ne unaprijedimo rad u području digitalne kriminalistike, kibernetičke sigurnosti, medicinskih vještačenja, analitike, prediktivnog policijskog rada – to su sve nove discipline u kojima nam treba sinergija sa znanošću”, dodao je.

Ovim studijem, rekao je Božinović, MUP će početi “proizvoditi” vlastiti znanstveni kadar, a cilj je kroz godine stvoriti znanstvenu zajednicu u MUP-u – ljude koji pokrivaju širok raspon poslova za efikasan rad policije u 21. stoljeću.

Rektor Boras istaknio da će Sveučilište “dati sve od sebe da se studij što brže provede kroz sveučilišne strukture” kako bi od iduće godine policijski službenici imali i civilne titule. “To su titule koje će imati apsolutno jednaka prava kao i svi završeni sveučilišni studiji zagrebačkog Sveučilišta”, istaknuo je Boras.

Zadovoljstvo potpisivanjem sporazuma izrazio je i načelnik Policijske akademije Dubravko Novak rekavši kako je njime napravljen iskorak kojim će se omogućiti školovanje još boljih i kvalitetnijih kadrova.

12,7 milijuna kuna za vozila za prijevoz psa tragača

Ministar Božinović potom je na Akademiji uručivanjem ključeva predao vozila za prijevoz pasa tragača u sklopu projekta ukupno vrijednog 12,7 milijuna kuna, koji je financiran sredstvima EU iz Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta financijske potpore u području vanjskih granica i viza.

Do srpnja ukupno će biti nabavljeno 49 vozila namijenjenih za prijevoz pasa tragača, a danas su uručeni ključevi 23 vozila.

Projekt pokazuje koliko MUP ulaže u razvoj policije, ali i koliko EU ulaže u hrvatsku policiju, s obzirom na sve izazove koje imamo, pogotovo vezane uz granicu, rekao je ministar.

Božinović naglašava da je opremanje policije danas postavljeno “na potpuno nove temelje… koji jamče da ona nikad više neće zaostajati za drugim policijama i da će, kad je u pitanju opremljenost, ljudstvo i tehnika biti u samom europskom vrhu”.

“Funkcija svih tih pomagala, uključujući i potražne pse, upravo je namijenjena tome da budemo učinkovitiji, ali i da ekonomičnije koristimo naše ljudske resurse. Vi znate da imamo jednu od najmnogobrojnih graničnih policija u Europi, međutim imamo i najdulju vanjsku granicu EU. To znači da su naši izazovi višestruki i stoga smo uz pomoć EU pokrenuli cijeli niz projekata. Gotovo na tjednoj bazi vam nešto novo pokazujemo. Dakle, to nisu priče – to su djela”, naglasio je Božinović.

(Hina)

Nastavi pregledavati

Vijesti

Medved: Ne zabrinjava nas stanje u Srbiji

Published

on

Miljavac, Medved nakon sastanka s Plenkovićem

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je u utorak je da ga ne zabrinjava Vučićeva najava dodatnog naoružavanja Srbije te da su se na sastanku s premijerom i predstavnicima Hrvatskoga generalskog zbora osvrnuli na aktualna pitanja u Hrvatskoj, kao i na sigurnosno pitanje.

 “Nas to ne zabrinjava. Ozbiljni i odgovorni dužnosnici uvijek analiziraju stanje, ozbiljno ga sagledavaju i imamo odgovor na sva pitanja”, odgovorio je Medved novinarima nakon radnog sastanka održanog u Banskim dvorima, na kojemu su nazočili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. 
 Osim o temama koje se tiču programa i aktivnosti koje provodi Hrvatski generalski zbor (HGZ), razgovarali su o aktualnim temama, sigurnosnim pitanjima, migrantskoj krizi i mjerama koje Vlada provodi na tom području, pitanjima vezanima za Schengen, kao i o spektru aktivnosti koje su usmjerene na podizanje razine u svim sposobnostima. Na sastanku su se dotakli i borbenih zrakoplova, odnosno analize prošlih procesa i traženja rješenja.  
 “Htjeli smo vidjeti kako se gleda na sigurnosnu situaciju u okružju. Znate da se prema Hrvatskoj iz nekih zemalja s istoka vodi virtualni rat ili specijalni rat. Nevjerojatno je koliko dugo to traje i kakve se sve nepredvidive izjave, situacije događaju. Imaju svoju vezu. Malo stvari se događa slučajno”, ocijenio je predsjednik HGZ-a Pavao Miljavac, pojasnivši da dijelom govori o Srbiji, a dijelom i o BiH. 
 Istaknuo je da je premijer rekao da će nastaviti razgovarati na tu temu i da ga HGZ upozori ako još nešto primijete. Dodao je da su hrvatsko predsjedanje EU i uspjesi u Bruxellesu “mnogima trn u oku”. 
 “Dobro stojimo i naravno da to treba malo neutralizirati. I onda vam se pojavi neka skupina koja pretuče neke Srbe koje su gledali utakmicu. Nađeš njih, ali ne znaš poveznicu koja ih je gurnula u to, a očito je odnekud došlo. I onda se govori da je hrvatska ustaška država”, rekao je Miljavac. 
 Na pitanje otkuda mu informacija da je netko pogurnuo sukobe, Miljavac je uzvratio da ne mogu sve otkrivati i da imaju svoje izvore.
 Rekao je kako s premijerom nisu razgovarali oko ćirilice, ali da razumiju zašto predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ostaje u Vladi. Ipak, njihov je stav da bi Pupovac trebao pripaziti što govori jer izjave kojima se služio ne služe stabilizaciji stanja. 
 Što se tiče reakcije vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave u Gradskom vijeću, kada je na pod bacio gradski statut na ćirilici koji mu je dao vijećnik SDSS-a, rekao je da je reagirao emotivno. 

 “Nije lako biti u tom gradu. Tamo ima ljudi još koji hodaju gradom, a trebali su biti osuđeni”, rekao je te ocijenio da treba pričekati novu generaciju za uvođenje ćirilice u Vukovaru.
 Što se tiče odluke Ustavnog suda koji je naložio gradskim vlastima da primijeni statut prema kojemu pripadnici srpske nacionalne manjine imaju puno pravo na upotrebu ćirilice u javnim ustanovama, Miljavac je rekao da je Ustavni sud išao zakonom i dao mogućnost da to Gradsko vijeće donese kada je moguće. 
 “Nije Gradsko vijeće reklo ‘ne, mi to nećemo primijeniti’, nego će odlučiti kada je vrijeme za to”, poručio je.

Ucitavanje vijesti

EU

Komisija potvrdila da je Hrvatska spremna za Schengen

Published

on

Europska komisija ocijenila je u utorak da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.

Komisija dodaje da će Hrvatska “trebati nastaviti primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice, upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni”.

“Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora”, dodaje se u priopćenju.

Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uvjeta pohvalio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

“Pohvaljujem Hrvatsku za njezine napore i ustrajnost da ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Schengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.

Sličnu poruku poslao je i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.

“Schengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u europskim integracijama. Ali njegova snaga uvelike ovisi o njegovoj inkluzivnosti – sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”, rekao je Avramopoulos.

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora. 

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. 

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica. 

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije. 

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

Ucitavanje vijesti

Petrinja

Gradu Petrinji dodijeljena nagrada “Gradovi za jednakost”

Published

on

U Maloj vijećnici Hrvatskog sabora održan je završni događaj i dodjela nagrada projekta Gradovi za jednakost. Nositelji projekta, Hrvatski pravni centar i Udruga gradova, predstavili su rezultate i aktivnosti projekta s ciljem poticanja gradova na unaprjeđenje svojih praksi u ostvarivanju jednakosti među građanima. Sedam gradova s najboljim ocjenama, među kojima je i Grad Petrinja, su ovog ljeta dobrovoljno sudjelovali u Indeksu”Gradovi za jednakost”.

Saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Petrinje Darinko Dumbović/Izvor: Radio Banovina

Nagrada je dijeljena u dvije kategorije: mali i veliki gradovi. Gradu Petrinji dodijeljena je nagrada za treću najbolje ocijenjenu praksu u području jednakosti u kategoriji malih gradova. Nagradu je u ime Grada Petrinje preuzeo gradonačelnik Darinko Dumbović, koji se u svom obraćanju zahvalio na nagradi i istaknuo probleme grada Petrinje, koja je puno izgubila i uništena u ratu i u startu je bilo teže natjecati se sa ostalim gradovima dobitnicima nagrade, čime je još veća vrijednost ove nagrade za Grad Petrinju.

Indeks „Gradovi za jednakost“ razvijen je kako bi se istaknule i podijelile različite mjere koje gradovi poduzimaju u provođenju antidiskriminacijske politike, odnosno izjednačavanju mogućnosti među građanima. Indeks omogućuje vrednovanje i rangiranje gradova u Hrvatskoj na temelju njihove prakse u području razvoja lokalne demokracije, dobrog upravljanja i osiguranja dostupnosti javnih usluga za posebno osjetljive društvene skupine, prenosi Radio Banovina.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije