Spomendan sjedinjena Međimurja s maticom domovinom Hrvatskom, 9. siječnja

Čakovec, 09.01.2019 - „Međimurje je uvijek pripadalo Hrvatskoj” istaknuo je to gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik Dražen Srpak, inače izaslanik Hrvatskog sabora i Vlade RH-a, u četvrtak u Čakovcu na obilježavanju spomendana 9. siječnja, Dan sjedinjena Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. foto HINA/ Siniša KALAJDŽIJA/ ds

Spomendan sjedinjena Međimurja s maticom domovinom Hrvatskom obilježen je u četvrtak u Čakovcu, a izaslanik državnog vrha gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak rekao je da se 9. siječnja 1919. Međimurje zapravo ponovno sjedinilo s Hrvatskom, hrvatskim narodom, svojom maticom kojoj je uvijek pripadalo.

Međimurska županija prisjeća se danas toga važnog datuma svoje povijesti kada je na Velikoj narodnoj skupštini u Čakovcu 9. siječnja 1919. donijeta Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske.

Na čakovečkom groblju položeni su vijenci kod spomenika de. Ivana Novaka, organizatora vojnog pohoda za oslobođenje od Mađara, a obiđeni su i grobovi svih onih koji su dali doprinos donošenju odluke o sjedinjenju s maticom hrvatskom domovinom.

Održana je i Svečanom akademijom u Čakovcu.

Nakon polaganja vijenca izaslanik Hrvatskog sabora i Vlade RH, saborski zastupnik HDZ-a Dražen Srpak rekao je da je Međimurje uistinu uvijek pripadalo Hrvatskoj domovini. Međimurje nikad uistinu nije bilo dio Mađarske, a Međimurci nikada nisu progovorili mađarskim jezikom, naglasio je.

„Zapravo, Međimurje se ponovo sjedinilo s Hrvatskom, hrvatskim narodom, svojom maticom kojoj je uvijek pripadalo”, zaključio je Srpak.

Međimurski župan Matija Posavec rekao je da je to jedan od najvažnijih datuma međimurske povijesti, jer se upravo 9. siječnja 1919. pokazalo što sve može proizaći iz snage i volje naroda.

„Deset tisuća ljudi bilo je na Franjevačkom trgu, gotovo svaki član iz svakog domaćinstva u Međimurju, i to u vremenima kada je bila otežana komunikacija, kada nije bilo tehnologije kakva je danas”, naglasio je Posavec.

Takav odziv naroda, dodao je, potvrđuje neizmjernu volju ljudi iz svih klasa i staleža da sudjeluju u jednom velikom činu kojim se Međimurje pripaja matici zemlji.

Međimurski župan istaknuo je kako je tog dana narod poslao poruku da jedno područje može biti pod tuđinskom vlašću i može mu biti nametnut drugačiji jezik, no ako u nešto čvrsto vjeruje, onda ga nikakva sila ne može spriječiti.

„I dalje se govorilo u Međimurju hrvatskim jezikom, njegovali su se hrvatski običaji i mise su se služile na hrvatskom jeziku i ta naša kultura i baština nas je očuvala”, zaključio je Posavec dodavši da su Međimurci već prije 101 godinu bili primjer dobre prakse.

Mladen Novak, predsjednik međimurske Županijske skupštine podsjetio je da je 9. siječnja dan kada se slavi pobjeda i odluke koje su trasirale razvoj Međimurja i omogućile Međimurcima da danas budu „svoji na svome”.

 Na novinarsko pitanje o Orbanovoj politici i njegovo slikanje pored povijesne karte gdje se Međimurje prikazuje kao dio Mađarske, kazao je da se mađarska   politika nije promijenila stotinu godina i vjerojatno neće nikada, a Međimurci uvijek moraju biti spremni odgovoriti na izazove koje takva politika nosi.

 „Mi jesmo tiho, ali kad dignemo glas prilično smo žestoki i znamo se izboriti za svoje interese”, zaključio je Novak.

 Dan sjedinjenja Međimurja s maticom domovinom Hrvatskom, 9. siječnja, obilježava se kao spomendan temeljem odluke Hrvatskog sabora iz 2005. godine. Sabor je dopunama Zakona o blagdanima i spomendanima u RH 9. siječnja proglasio spomendanom kao sjećanje na događaj na kojem je narod Međimurja demokratski odlučio da svoju budućnost vidi u državnom-pravnoj vezi s ostatkom hrvatskog naroda.

Dan spomena na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države značajan je radi njezine uloge u povijesnoj težnji očuvanja jedinstvenosti hrvatskog teritorija. Naime, nakon vojnog oslobađanja Međimurja, na Franjevačkom trgu u Čakovcu 9. siječnja 1919. održana je velika narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Iako su Mađari odustali od Međimurja tek 1920., nakon Trianonskog sporazuma, velika narodna skupština u Čakovcu je bila jedna od najvažnijih događaja za hrvatsko stanoništvo u Međimurju, te na kojoj je sudjelovalo preko 10.000 ljudi. Najveću zaslugu za odcjepljenje imao je dr. Ivan Novak.