Povezite se

Gospodarstvo

PETRINJA: Spektakularne snimke iz zraka jednog od najzahtjevnijih projekata -sportske dvorane vrijedne 45 mil kuna

Objavljeno

-

U Petrinji se zadnjih godina puno radi i gradi i s razlogom je Petrinja prepoznata kao “ mali grad velikih projekata”. Među njima je i jedan kojeg Petrinjci nestrpljivo iščekuju više od dva desetljeća.

Riječ je o kapitalnom projektu izgradnje sportske dvorane na kojoj se izvode radovi vrijedni 43 milijuna kuna. Grad Petrinja je ova sredstva osigurao kroz Intervencijski plan kao dio Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, a što je financirano europskim novcem.

Bez obzira na krizu, koronu i ljetne vrućine, ovih je dana na gradilištu živo i radovi idu planiranim tijekom.
Petrinjci sa znatiželjom gledaju kamione i dizalice, iza kojih nastaju obrisi buduće sportske dvorane.
Ako sve bude išlo po planu dvorana će biti stavljena pod krov do kraja ove godine.

Gospodarstvo

Jadrolinija i autoceste na 70 posto, Croatia Airlines u najvećem padu

Published

on

Jadrolinija i autoceste ostvarile su 70 posto lanjskog prometa, dok zračne luke bilježe najveći pad, a Croatia Airlines je prevezla 67 posto manje putnika, piše u utorak Večernji list.

Hrvatska je imala dobru turističku sezonu s obzirom na pandemiju koronavirusa. Turisti su na našu obalu najviše i ove godine dolazili cestovnim pravcima, što je potvrdilo Hrvatsku prvenstveno kao autodestinaciju.

Zadnjih godina domaće zračne luke rušile su rekorde po broju putnika kao i Croatia Airlines. No kriza zbog COVID-19 najviše se odrazila na zračni promet pa je tako i pad broja putnika na hrvatskim aerodromima i u zrakoplovima hrvatske nacionalne kompanije znatno veći u odnosu na pad prometa na autocestama.

Iako se na početku pandemije koronavirusa činilo da će ovo biti jako teška godina za hrvatskog brodara Jadroliniju, ipak pad broja prevezenih putnika i vozila njezinim brodovima nije tako velik.

U Jadroliniji kažu da su u prvih osam mjeseci ove godine prevezli 5,722.446 putnika te 1,727.230 vozila, što je 60 posto prevezenih putnika te 71 posto prevezenih vozila u istom razdoblju 2019. U srpnju i kolovozu ove godine Jadrolinija je prevezla 3,659.915 putnika i 1,064.417 vozila, što je 67 posto putnika i 79 posto vozila u odnosu na lanjski srpanj i kolovoz.

No rezultati Croatia Airlinesa za ovu godinu nisu, nažalost, ni blizu Jadrolinijinima. Tako je u prvih osam mjeseci ove godine CA prevezao 67 posto manje putnika nego lani.

U špici sezone, u srpnju, prevezeno je 70 posto manje putnika u odnosu na lanjski srpanj, a u kolovozu 67 posto manje putnika u odnosu na kolovoz 2019. Hrvatske su zračne luke, pak, u prvih osam mjeseci imale samo 20 posto prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno kroz njih je prošlo samo 1,7 milijuna putnika, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

HEP u Splitu postavio 200. punionicu za električna vozila

Published

on

HEP-ova mreža ELEN punionica prostire se na području svih 20 županija i Grada Zagreba te pokriva sve autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i više otoka. Na HEP-ovim se punionicama istovremeno može puniti više od 400 električnih automobila, odnosno polovine svih registriranih električnih automobila u Hrvatskoj.

Naša mreža punionica već danas omogućuje svim hrvatskim vozačicama i vozačima, korisnicima električnih automobila, da nesmetano putuju do bilo kojeg odredišta u Hrvatskoj. Samo u posljednjih godinu dana postavili smo više od sto punionica. I to je pokazatelj koliko smo ubrzali realizaciju investicija u HEP-u. Zahvaljujući takvom pristupu, procjenjujemo da ćemo ove godine imati rekordnu realizaciju investicija, iznad 4 milijarde kuna“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

200. ELEN punionica, ukupne snage 93 kW, omogućava istovremeno punjenje dvaju automobila. Punionica ima sva tri standardizirana priključka kako bi je mogla koristiti sva dostupna električna vozila na tržištu. Osim te punionice, HEP je u suradnji s Gradom Splitom postavio i pustio u rad i punionice u Ulici Antuna Branka Šimića te Putu Brodarice. Na temelju potpisanog sporazuma o suradnji, postavit će se još 22 punionice.

Grad Split je zeleni grad  koji želi biti dio zelenog  društva, a upravo postavljanje električnih punionica u našem gradu dio je te zamisli. Također, to nije moguće bez suradnje s raznim dionicima u Republici Hrvatskoj, a upravo je HEP jedan od najvažnijih. Ove tri novootvorene punioce kao i dodatnih 22 koje će biti puštene u rad do kraja godine, zalog su za još bolju suradnju HEP-a i Grada Splita i na drugim planovima, prije svega na razvojnim projektima koji su sastavni dio Smart citya, pravca u kojemu želimo ići“, izjavio je Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Grada Splita.

Na području Splitsko-dalmatinske županije, HEP je do sada postavio ukupno 19 punionica, uključujući dvije punionice na Hvaru i tri na Braču, a planira ih postaviti još 27, uključujući dvije punionice na otoku Visu. Ukupno je ovaj investicijski ciklus postavljanja punionica na području Splitsko-dalmatinske županije vrijedan 12 milijuna kuna.

S najviše hidroelektrana na svom području, Splitsko-dalmatinska županija oduvijek prednjači u korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Daljnji iskorak je napravljen na Visu gdje je zahvaljujući sunčanoj elektrani otok postao energetski samoodrživ. Drago mi je da HEP u tom smjeru ide i na otoku Hvaru.  Također, zahvaljujući HEP-u imamo priliku biti među predvodnicima i što se tiče infrastrukture za električna vozila“, izjavio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije.

Postavljanje 200 ELEN punionica diljem Hrvatske, HEP je financirao vlastitim sredstvima te sredstvima iz EU fondova kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata. Korištenje HEP-ovih ELEN punionica još je uvijek besplatno, a komercijalizacija usluga uslijedit će nakon što se testiraju sve mogućnosti usluge korisnicima i razrade modeli naplate. HEP snažno promiče koncept i konkretne prednosti e-mobilnosti, budući da je riječ o neizostavnom dijelu energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jednom od ključnih dijelova Europskog zelenog plana.

(HEP)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Ministar Aladrović: Nema straha od stranih radnika

Published

on

U prvoj polovici godine državni proračun imao je za 7 posto manje prihoda nego u istom razdoblju lani. Rashodi su bili veći za oko 15 posto. Ukupna rupa u proračunu je 18 milijardi kuna i to samo za prvu polovicu ove godine. Hoće li nove Vladine mjere spasiti radna mjesta do kraja godine, treba li liberalizirati Zakon o radu, te hoće li ukidanje kvota za strane radnike smanjiti cijenu rada u Hrvatskoj.

U emisiji Poligraf gostovali su resorni ministar Josip Aladrović, predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Davorko Vidović i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Ministar Aladrović rekao je da smo u prvih šest mjeseci imali koronakrizu čiji je intenzitet tada bio najjači i sve se to odrazilo na smanjenje prihoda, a s druge strane povećanje rashoda državnog proračuna.

– Nismo specifičan slučaj, to je se događalo u svim zemljama u različitim postocima i iznosima, rekao je te dodao da su do sada isplatili 6,3 milijarde kuna na ime očuvanja radnih mjesta.

Dodao je da je njihova projekcija očuvanje oko 100.000 radnih mjesta, te da će mjere trajati do 31.12 ove godine.

– Sa ovim mjerama smo pokrili sve što je nužno da do kraja godine osiguramo da ne bude potresa na tržištu rada i osiguramo fluentnost u poslovanju naših poduzetnika, rekao je.

Sever je rekao da primaju sve više pritužbi na poslodavce da se te mjere zloupotrebljavaju.

– Mi smo ukazivali u ožujku da bi bilo učinkovitije da ta sredstva idu direktno radnicima na račune, a ne poslodavcima. U zadnje vrijeme dobili smo cijeli niz pritužbi gdje poslodavac ljude vodi na skraćeno radno vrijeme, a oni rade puno radno vrijeme, pa čak ponegdje i prekovremeno, rekao je te dodao da bi trebalo dati veće ovlasti inspekciji rada i dobro kazniti onoga tko vara državu i radnika.

Ministar je reagirao i rekao da oni u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje vrše kontrole i da su preko 100 milijuna kuna vratili u proračun nepripadnih isplata ili su poslodavci vratili jer su smatrali da nema potrebe za korištenjem mjera.

Vidović je rekao kako su mjere interventne i privremene, te da treba pozdraviti mjeru skraćenog radnog tjedna uz dobru kontrolu. Dodao je da nitko ne može predvidjeti kako će se pandemija odvijati, a da su neke djelatnosti toliko ugrožene da im prijeti potpuni kolaps.

Smatra da fali tzv. pasivnih mjera – direktna pomoć radnicima koji ostaju bez posla ili im je radno mjesto ugroženo, jer je to najpoštenija i najčišća mjera, te kako je rekao, većina zemalja to prakticira.

– Kada donosite odluku morate se odlučiti hoćete čuvati zaposlenost što su aktivne mjere ili ćete podizati naknade za nezaposlenost što su pasivne mjere, rekao je Aladrović dodavši da su se oni odlučili na aktivne mjere, te da se malo zemalja odlučilo na pasivne.

– S mjerama moramo biti zadovoljni, moramo biti realni i svjesni i što Hrvatska može financijski u ovom trenutku, rekao je Aladrović.

Kad je riječ o stranim radnicima, Vidović kaže da Hrvatska bez njih ne može.

– Od 2013. pa do danas Hrvatska je u demografskom smislu izgubila prirodnim putem 207.000 ljudi u radnom kontigentu plus 300.000 koliko se iselilo. Nama fali pola milijuna ljudi i to je na zaposlenost od 1,5 milijun strahoviti manjak, rekao je, te dodao da se taj manjak ne može nadomjestiti nikakvim mjerema pronatalitene politike koje bi se odmah počele provoditi.

Aladrović se složio s Vidovićem, te dodao da nema straha od stranih radnika, piše N1.

 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije