Povezite se

Vijesti

Španjolska s najnižom stopom smrtnosti u EU-u, Hrvatska na vrhu

Objavljeno

-

Španjolska je sa 829 umrlih na 100.000 stanovnika u 2016. godini zemlja s najnižom stopom smrtnosti u Europskoj uniji, objavio je u utorak Eurostat, statistički ured bloka 28 zemalja.

Nakon Španjolske slijede također mediteranske zemlje Francuska (838 umrlih), Italija (843) i Malta (882).

Najniža stopa smrtnosti je u mediteranskim zemljama i to ne samo zbog prehrane bogate povrćem i ribom, nego i zbog načina života, kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolskog udruženja kardiologa. 

Jako držimo do društvenog života i zato više izlazimo van pa se krećemo više od ljudi u nordijskim zemljama, koje nas nadmašuju u BDP-u po stanovniku, dodaje.
BDP je mjera životnog standarda kojom se izračunava broj proizvedenih roba i usluga u nekoj zemlji u godinu dana.

Hrvatska, iako mediteranska zemlja, nije među navedenim državama na začelju liste Eurostata. Ona s 1.336 umrlih na 100.000 stanovnika zauzima šesto mjesto po stopi smrtnosti.

Veću smrtnost imaju Bugarska, koja je s 1.602 umrlih na vrhu liste 28 zemalja, a slijede Latvija, Rumunjska, Litva i Mađarska. Prosjek EU-a je 1.002 umrlih.

Najveći broj smrti, 36 posto, uzrokovan je bolestima krvožilnog sustava, 26 posto je posljedica raka, a 8 posto respiratornih bolesti. Na prometne nesreće i vanjske uzroke otpada 4 posto, a po isto toliko i na bolesti živčanog sustava, mentalne i bolesti probavnog sustava.

U Španjolskoj se niska stopa smrtnosti tumači i visokom očekivanom životnom dobi. Prosječni stanovnik Španjolske umre u 83. godini, a prosjek industrijski razvijenih zemalja okupljenih u organizaciji OECD-u je 80,6 godina.
Španjolska je nakon Japana s 83,9 godina, druga zemlja u svijetu po očekivanoj životnoj dobi.

Unatoč ovakvoj privilegiranoj slici Španjolske, izazov s kojim se suočavamo jest kako smanjiti aterosklerozu, što je starenje arterija i nakupljanje loših masti i kolesterola na njihovim stijenkama, kaže Anguita. Podsjeća da 50 posto stanovnika Španjolske ima previsoku razinu štetnog kolesterola zbog loše prehrane, nedostatka vježbanja, a u nekim slučajevima i genetike.

Od 1970. do 2015. godine životna dob stanovnika u toj zemlji porasla je sa 70 na više od 80 godina. Čak 99,8 posto Španjolaca ima pristup javnom zdravstvenom osiguranju, dok je prosjek OECD-a 97,9 posto, podatak je novina El Paísa.

No tijekom nedavne gospodarske krize te uvođenja vladinih mjera štednje u cilju smanjenja proračunskog deficita, Španjolska je bila u vrhu po rezanju ulaganja u zdravstvo. 

Od 2009. do 2013. godine ulaganja u zdravstvo bila su porasla 0,6 posto, dok je u prethodnim godinama bio zabilježen porast od 3,4 posto. Godine 2016. ulaganja u zdravstvo iznosila su 2.800 eura po stanovniku na godinu, što je oko 700 eura manje od prosjeka OECD-a.

Nastavi pregledavati
Reklame

Vijesti

Grabar-Kitarović: Ne bojim se ničega, pogotovo ne sučeljavanja

Published

on

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović u četvrtak je u Rijeci na središnjem predizbornom skupu za Primorsko-goransku županiju rekla kako je ona “osoba koja se ničega ne boji, pogotovo ne sučeljavanja”, ali za nju to nema smisla jer neće “dopustiti da se predizborna kampanja svodi na međusobne uvrede”.

“Prozivaju me zbog sučeljavanja, a ja se ne bojim ničega, ni istarskog goveda, ni konja, niti boksača, kao što sam pokazala srušivši Stipu Miočića”, rekla je.

“Ali ako nešto nema smisla, nema smisla. Neću dopustiti da se predizborna kampanja svodi na međusobne uvrede”, kazala je. Ocijenila je da njezini protukandidati ne govore o svojim programima, jer ih ni nemaju, nego da napadaju nju.

“Mogu to podnijeti, ali ne želim da se kultura ovog društva svodi na to da jednom protukandidatu moram odgovarati zašto sam nosila bijelo ili ovakvo ili onakvo odijelo u nekoj prilici. Odijelo nije bitno, ono ne čini čovjeka, nego duša, a moja je duša hrvatska, primorska, grobnička, sušačka, istrijanska, slavonska, dalmatinska, zagorska, hercegovačka, srednjebosanska i bosanske Posavine i takva ću i ostati”, rekla je Grabar-Kitarović.

“Minimum poštovanja mora biti barem predizborni program. Ne želim i neću se svađati i navlačiti s nekima koji nemaju ideje nego samo napadaju mene, HDZ i ovu državu koju ćemo mi voditi dalje u još veći uspjeh i prosperitet”, rekla je.

Naglasila je da će biti i više nego spremna sučeliti se s onim tko uđe u drugi krug bilo s kime, ali o programu i budućnosti Hrvatske, s argumentima. 

“Meni je dosta svađa. Više ne mogu gledati Hrvatski sabor u kojem pojedini sabornici, da bi ispali frajeri iznose svakojake prijedloge koji vrijeđaju vas ili mene. Da sam njihov birač rekla bih im – što ti pada na pamet, uz tolike ljude kojima treba socijalna pomoć, hrana, mirovinsko, zdravstveno, ti ideš napadati predsjednicu ili bilo koga samo da bi ispao da si rekao nešto što će se prenijeti u medijima. I dragi mediji, to je i vama poruka”, rekla je  Grabar-Kitarović uz glasno i dugotrajno odobravanje okupljenih.

 Ni jedna osoba u “Đuri Đakoviću” neće izgubiti posao

Spomenuvši problem tvrtke Đuro Đaković, rekla je da je s premijerom razgovarala o tom pitanju te da će nastaviti razgovarati. “Ni jedna osoba u Đuri Đakoviću neće izgubiti posao, mi ćemo to riješiti zajedno, u sinergiji”, rekla je. Navela je da se dogovara isplata plaća i premošćenje da tvrtka ispuni svoje obveze i da joj se potom da poslove da radi za državu.

“Bila sam kritična prema vladama, a to su bile konstruktivne kritike s prijedlozima. Ali kad vlada pruži ruku i hoće surađivati, u sinergiji možemo napraviti puno više za sve nas”, rekla je Grabar-Kitarović. Dodala je da u suradnji s Vladom pokušava pomoći blokiranima.

“Ustrajat ću da premijer i Vlada nađu način da se i ove godine božićnice i kasnije uskrsnice izuzmu iz ovrha, da ljudima pružimo normalan Božić”, naglasila je. Založila se i osnivanje radne skupine s predstavnicima sindikata i poslodavaca koja bi razmotrila sve argumente za i protiv neradne nedjelje. To bi trebao biti dan koji zaposleni mogu provesti dan s obiteljima, rekla je i predložila da, po uzoru na dežurne ljekarne, nedjeljom dežuraju određeni trgovački centri, posebno za turističke sezone.

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pozvao je okupljene da glasaju za Grabar-Kitarović. “Sjetimo se gdje smo bili 2015.  Zoran Milanović je bio premijer, i to najneuspješniji premijer u hrvatskoj povijesti, a predsjednik RH je bio Ivo Josipović. HDZ je tada pobjedom na parlamentarnim izborima  počeo s pobjedničkim nizom a Hrvatska je sada bitno drugačija nego 2015.”, ocijenio je.

Na skupu u Kulturnom domu na Sušaku bili su i ministri branitelja Tomo Medved i turizma Gari Cappelli. 

Prije Rijeke Grabar-Kitarović održala je skupove u Ravnoj Gori i Delnicama.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

VLADA Od SAD dobivamo dva helikoptera Black Hawk, a dva kupujemo

Published

on

Vlada je na sjednici u srijedu dala suglasnost Ministarstvu obrane za nabavku i opremanje Hrvatske vojske sa četiri helikoptera UH-60M Black Hawk – dva donirana i dva kupljena, ukupne vrijednosti 1,167 milijardu kuna, što će biti realizirano od 2021. do 2026. godine, u partnerstvu s Vladom SAD-a.

 Hrvatskoj će, naime, SAD donirati dva helikoptera Black Hawk s pripadajućom opremom i dijelovima, a Hrvatska će od SAD-a kupiti još dva istovjetna helikoptera, a partnerstvom je obuhvaćena i obuku pilota i zemaljskog osoblja te logistička podrška.

Odbor za obranu Hrvatskoga sabora dao je 2. prosinca pozitivno mišljenje vezano za prihvaćanje navedene donacije, proces nabave logističke podrške i obuke, kao i kupnju dva nova helikoptera UH-60M Black Hawk.

Od ukupne vrijednosti opremanja helikopterima koja iznosi 1,167 milijardu kuna, vrijednost donacije je 360,64 milijuna kuna i u cijelosti je podmiruje SAD, a preostali iznos od ukupno 807,23 milijuna kuna osigurava se u proračunu (na razdjelu Ministarstva obrane) u razdoblju od 2021. do 2026. godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je da je nabavka helikoptera dobila jednoglasnu potporu nadležnog saborskog odbora – i pozicije i opozicije.

“Helikopter ‘Crni jastreb’ je moćno sredstvo koje bi nam služilo za ispunjenje sve tri misije HV-a – zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama  i pomoć civilnim institucijama i drugim tijelima”, naglasio je.

Zbog velikog broja amandmana podnesenih u saborskoj raspravi na Konačni prijedlog ovršnoga zakona, Vlada je Saboru predložila da se o tom zakonu provede treće čitanje.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba

Published

on

General bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Zagreba jednoglasno je u srijedu odlučila zagrebačka Gradska skupština.

Riječ je o prijedlogu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a u prihvaćenom se zaključku podsjeća kako je Blago Zadro heroj Domovinskog rata, junački poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste.

Zadro je zbog iznimnog herojstva i izuzetnih organizacijskih sposobnosti preuzeo zapovijedanje obranom cijelog Borova Naselja te je bio zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Hrvatske vojske. Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke tenkova i oklopnih transportera.

Rođen je u Bosni i Hercegovini, u Donjim Mamićima-Ledincu pored Gruda 31. ožujka 1944. godine, a s obitelji se kao desetogodišnjak doselio u Borovo naselje, gdje je završio školu i zaposlio se u tvornici “Borovo”.

Početkom demokratskih promjena aktivno se uključio u politički život u Vukovaru i Istočnoj Slavoniji. Aktivno se uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom te iskazavši izuzetne sposobnosti zapovijedao je obranom Borova Naselja i bio zapovjednik 3. bojne 2014. Vukovarske brigade.

Blago Zadro poginuo je 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko željezničke pruge. Pokošen je rafalom iz puškostrojnice tijekom borbene akcije. Sa svojim sinom Robertom, također poginulim u Domovinskome ratu, počiva na vukovarskome Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Aleji hrvatskih branitelja.

Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno-stožerna škola Ministarstva obrane RH, Osnovna škola u Borovu Naselju te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu. Posmrtno je 2011. godine odlikovan Nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije