Povezite se

EU

Sol dodaje na venecijansku ranu

Objavljeno

-

EPA/EMILIANO CRESPI

Globalno zagrijavanje mora i nedavna iskopavanja u Venecijanskoj laguni znače da su ovotjedne iznimno visoke plime u grad donijele i više soli, što je dodatna prijetnja tamošnjem arhitektonskom blagu. 

Situacija je u Veneciji u subotu bila nešto bolja kada se voda povukla i iz najnižih točaka u gradu, ali za nedjelju je najavljen novi plimni val i voda se u jutarnjim satima u nedjelju već počela prelijevati iz lagune na područje trga sv. Marka i na obale kanala uz most Rialto.

Vlasti su unaprijed proglasile izvanredno stanje. Ovo su najgore poplave u Veneciji u više od 50 godina. 

Kada se voda povuče s popločenih ulica, iz mramornih palača i drevnih crkava, nastalih iz močvare prije 15 stoljeća, ostavit će za sobom slane kristale koji će polako korodirati i izjedati opeku. 

“Što je voda slanija, to nam je teže”, rekao je gradonačelnk Luigi Brugnaro.

Voda u laguni uvijek je bila kombinacija rijeka koje u nju utječu i kroz otvore u laguni ulijevaju se u more. Podizanje razine mora zbog klimatskih promjena i kopanje novih kanala donijeli su više slane vode iz Jadrana. 

Šezdesetih godina prošlog stoljeća u laguni je za naftne tankere prokopan kanal do petrokemijskog postrojenja u Margheri, luci udaljenoj manje od pet kilometra od centra Venecije. 

Lukobrani u obliku mjeseca koji su u novije vrijeme izgrađeni kako bi štitili lagunu stvorili su velike depresije na morskom dnu, što također omogućava pritjecanje više slane vode. 

“Kopanje kanala, posebice onog za tankere, otvorili su ‘autocestu’ do mora”, kaže Gianfranco Bettin, bivši gradonačelnik i vođa Stranke zelenih u pokrajini Veneto. 

“Globalno zagrijavanje pridonijelo je povećanju razine mora i jačanju vjetrova koji ‘guraju’ slanu vodu prema gradu”, dodao je. 

Stručnjaci su najviše zabrinuti za bizantsku baziliku svetog Marka, koja je sa svojim drevnim mozaicima i mramornim stupovima osobito krhka. 

Lađa crkve ovaj je tjedan bila poplavljena šesti put u svojoj 1200 godina dugoj povijesti, ali drugi put u samo 13 mjeseci. Slana voda gotovo je ispunila kriptu čiji mramorni stupovi podupiru crkvu. 

“Voda ne bi trebala prodrijeti u kriptu jer je radovima 90-ih godina zabrtvljena. Ali plima je bila toliko visoka da je voda ulazila kroz prozor”, kazao je Pierpaolo Campostini, kustos svetog Marka. 

“Ako kripta postane bazen, ne znamo kakve će to imati posljedice”, nastavio je Campostini dok su vodu ispumpavali iz bazilike. 

“Sol bi mogla uzrokovati urušavanje svoda, a taj rizik nitko ne želi”. 

U nedjelju se ponovo očekuje razina vode 160 centimetara iznad normalne, treći put ovaj tjedan. A to znači da će ponovo veći dio grada biti pod vodom. 

Gradonačelnik Luigi Brugnaro kazao je u subotu da će štete biti u milijardama eura i pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne donacijama.  

(Hina)

EU

Orban o suzbijanju epidemije: Više Balatona, manje Jadrana

Published

on

Mjere zaštite od uvoza koronavirusa u Mađarsku iz inozemstva moraju biti na snazi, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u radijskom intervjuu u petak, dodajući da se svaki novi slučaj zaraze u zemlji može povezati s dolascima iz inozemstva.

Komentirajući porast broja zaraženih u nekoliko zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Slovenija, Orban je rekao da je “Mađarska sigurna”, ali da su potrebne mjere zaštite kako se ne bi virus uvozio izvana.

“Morat ćemo se suočiti s još jednim pooštravanjem (epidemioloških pravila) kod kuće”, kazao je. “Još ne znamo kako će to izgledati”, izjavio je on dodavši da je operativni odbor zadužen za mjere suzbijanja novog koronavirusa dobio rok do podneva u petak da iznese prijedlog kako zaštititi Mađarsku.

“Više jezera Balaton, manje Jadrana”, poručio je premijer. “Tada se epidemija može držati pod kontrolom.” Kazao je da je operativni odbor otkrio strani “soj” u svakoj novoj infekciji u Mađarskoj.

Orban je rekao da je Mađarska ponovno uvela mjere praćenja kakve je poduzela Austrija, a koje uključuju karantenu, testiranje i kontrole na granici, sve u istom paketu.

Ucitavanje vijesti

EU

Irac Paschal Donohoe preuzima dužnost predsjednika Euroskupine u jeku krize

Published

on

Irskog ministra financija Paschala Donohoea (desni centar) izabrali su u četvrtak njegovi kolege u eurozoni za predsjednika Euroskupine, što je veoma važna dužnost u trenutku kada je kontinent zahvatila jedna od najgorih recesija u povijesti.

“Ovo je za mene velika čast”, komentirao je Donohoe. “Izazovi su veliki, ali ćemo ih rješavati”, rekao je.

Irac je pobijedio u drugom krugu u kojemu mu je protukandidat bila Španjolka Nadia Calvino, članica lijeve vlade, koja je imala potporu Francuske i Njemačke.

Calvino je, doznaje se od dvaju izvora, dobila 9 od 19 glasova u prvom krugu nakon kojega se treći kandidat, luksemburški liberal Pierre Gramegna odlučio povući. Za pobjedu je trebalo deset glasova.

Donohoeu, koji dužnost preuzima već u ponedjeljak, odmah su čestitali sadašnji predsjednik Euroskupine, Portugalac Mario Centeno kojega se mandat, po ocjeni stručnjaka, ni po čemu neće pamtiti i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.

Četrdesetpetogodišnjeg Donohoea smatraju razboritim upraviteljem koji je svoju zemlju nakon snažne recesije vratio na pravi proračunski put.

Prije izbora mogao se pohvaliti “posvemašnjom potporom” PPE-a, stranke koja okuplja desnicu na europskoj razini i obećao je da će “graditi mostove” između 19 zemalja eurozone.

Njegov izbor na videokonferenciji ocijenjen je presudnim u trenutku kada je europsko gospodarstvo teško pogođeno pandemijom koronavirusa.

“Europski građani gledaju što se događa s nacionalnim i s europskim gospodarstvom i to ih zabrinjava, boje se za svoju budućnost, za radno mjesto i prihode”, rekao je Donohoe.

Ali “mi imamo snage, stvorili smo uvjete za svladavanje ovih teškoća”, dodao je.

Predsjednik Euroskupine koji se bira na dvije i pol godine, među onima je u Bruxellesu kojih se glas sluša, uz predsjednike triju velikih ustanova Europske unije – Ursulu von der Leyen (Komisija), Charlesa Michela (Vijeće), Davida Sassolija (Parlament) – i šefa diplomacije Josepa Borrella.

Posao mu je da predsjeda mjesečnim sastancima ministara i osigura koordinaciju nacionalnih gospodarskih politika.

Ucitavanje vijesti

EU

Predsjednik Poljske Duda bi mijenjao ustav, ‘gay’ parovima bi zabranio posvajanje djece

Published

on

Tjedan uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Poljskoj predsjednik na odlasku Andrzej Duda je u nedjelju kazao da će nastojati promijeniti ustav kako bi se istospolnim parovima zabranilo posvajanje djece.

Prijedlog zakona stiže na razmatranje u parlament u ponedjeljak, kazao je Duda.

Njegov liberalni suparnik u drugom krugu izbora, gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski, također je kazao da se protivi posvajanju djece od strane istospolnih parova, prenosi novinska agencija PAP.

Zastupnik u parlamentu i LGBT aktivist Krzysztof Smiszek kritizirao je Dudu zbog predlaganja nečega što ne bi dobilo potrebnu većinu u parlamentu.

To je pokušaj mobilizacije straha u cilju prikupljanja glasova, ocijenio je  Smiszek.

Prema posljednjim anketama, Duda ima neznatnu prednost pred Trzaskowskim te se predviđa da će pobijediti s 50,9 posto glasova.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije