Povezite se

EU

Sol dodaje na venecijansku ranu

Objavljeno

-

EPA/EMILIANO CRESPI

Globalno zagrijavanje mora i nedavna iskopavanja u Venecijanskoj laguni znače da su ovotjedne iznimno visoke plime u grad donijele i više soli, što je dodatna prijetnja tamošnjem arhitektonskom blagu. 

Situacija je u Veneciji u subotu bila nešto bolja kada se voda povukla i iz najnižih točaka u gradu, ali za nedjelju je najavljen novi plimni val i voda se u jutarnjim satima u nedjelju već počela prelijevati iz lagune na područje trga sv. Marka i na obale kanala uz most Rialto.

Vlasti su unaprijed proglasile izvanredno stanje. Ovo su najgore poplave u Veneciji u više od 50 godina. 

Kada se voda povuče s popločenih ulica, iz mramornih palača i drevnih crkava, nastalih iz močvare prije 15 stoljeća, ostavit će za sobom slane kristale koji će polako korodirati i izjedati opeku. 

“Što je voda slanija, to nam je teže”, rekao je gradonačelnk Luigi Brugnaro.

Voda u laguni uvijek je bila kombinacija rijeka koje u nju utječu i kroz otvore u laguni ulijevaju se u more. Podizanje razine mora zbog klimatskih promjena i kopanje novih kanala donijeli su više slane vode iz Jadrana. 

Šezdesetih godina prošlog stoljeća u laguni je za naftne tankere prokopan kanal do petrokemijskog postrojenja u Margheri, luci udaljenoj manje od pet kilometra od centra Venecije. 

Lukobrani u obliku mjeseca koji su u novije vrijeme izgrađeni kako bi štitili lagunu stvorili su velike depresije na morskom dnu, što također omogućava pritjecanje više slane vode. 

“Kopanje kanala, posebice onog za tankere, otvorili su ‘autocestu’ do mora”, kaže Gianfranco Bettin, bivši gradonačelnik i vođa Stranke zelenih u pokrajini Veneto. 

“Globalno zagrijavanje pridonijelo je povećanju razine mora i jačanju vjetrova koji ‘guraju’ slanu vodu prema gradu”, dodao je. 

Stručnjaci su najviše zabrinuti za bizantsku baziliku svetog Marka, koja je sa svojim drevnim mozaicima i mramornim stupovima osobito krhka. 

Lađa crkve ovaj je tjedan bila poplavljena šesti put u svojoj 1200 godina dugoj povijesti, ali drugi put u samo 13 mjeseci. Slana voda gotovo je ispunila kriptu čiji mramorni stupovi podupiru crkvu. 

“Voda ne bi trebala prodrijeti u kriptu jer je radovima 90-ih godina zabrtvljena. Ali plima je bila toliko visoka da je voda ulazila kroz prozor”, kazao je Pierpaolo Campostini, kustos svetog Marka. 

“Ako kripta postane bazen, ne znamo kakve će to imati posljedice”, nastavio je Campostini dok su vodu ispumpavali iz bazilike. 

“Sol bi mogla uzrokovati urušavanje svoda, a taj rizik nitko ne želi”. 

U nedjelju se ponovo očekuje razina vode 160 centimetara iznad normalne, treći put ovaj tjedan. A to znači da će ponovo veći dio grada biti pod vodom. 

Gradonačelnik Luigi Brugnaro kazao je u subotu da će štete biti u milijardama eura i pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne donacijama.  

(Hina)

EU

Erdogan prijeti zatvaranjem baza koje koristi američka vojska

Published

on

Dodao

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne isključuje zatvaranje dviju vojnih baza koje koristi SAD u svjetlu narušenih odnosa njegove zemlje s Washingtonom.

Turska bi mogla, “bude li nužno”, zatvoriti svoje zračne baze u Incirliku i radarsku postaju Kurecik u istočnoj pokrajini Malatyji, rekao je Erdogan u televizijskom intervjuu u nedjelju.

On je za mrežu A Haber rekao da će Turska dati primjeren odgovor budu li njegovoj zemlji nametnute “mjere poput sankcija”.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu već je prošli tjedan rekao da bi Turska mogla učiniti posljednji korak ka okončanju američkog pristupa bazama kao odgovor na američke sankcije.

Američki senatori zahtijevaju sankcije protiv Turske  zbog turske kupnje ruskog sustava protuzračne obrane S-400 za koji se Washington boji da će ugroziti nevidljive borbene zrakoplove F-35.

Saveznica NATO-a Turska planira kupiti nekoliko zrakoplova no suspendirana je iz zajedničkog proizvodnog programa F-35 zbog obrambenog sporazuma s Rusijom.

“Status naših snaga u Turskoj smatramo simbolom turske višedesetljetne predanosti zajedničkoj suradnji i pomoći u obrani, koja je naš saveznik NATO-a i strateški partner”, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane za dpa u Washingtonu.

“Ministarstvo ulaže sve napore da sačuva odnose dok potiče Tursku da nastavi s konstruktivnijim politikama u pogledu S-400, Sirije i drugih područja neslaganja”, dodao je.

Ucitavanje vijesti

EU

Božinović i Bošnjaković uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem EU na ministarskom sastanku SAD-EU

Published

on

Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa SAD-a i Europske unije sastali su se u srijedu u Washingtonu, gdje su hrvatski ministri Davor Božinović i Dražen Bošnjaković, među ostalim, predstavili programe koje će Hrvatska na tim područjima provoditi u prvoj polovini 2020. kao predsjedateljica Vijeća EU.

“Hrvatska je prepoznata kao efikasna članica EU, ali i kao jedna od zemalja koja dosta polaže na odnose sa SAD-om”, kazao je nakon sastanka potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović. Dodao je kako je siguran da će tijekom hrvatskog predsjedanja suradnja sa SAD-om dovesti do još konkretnih dogovora

Božinović: SAD i EU najbliži prirodni saveznici

Božinović je kazao da su transatlanske veze puno jače nego što izgledaju, posebno na području unutarnjih poslova i pravosuđa gdje su Amerika i EU najbliži i prirodni saveznici. To je područje gdje ćemo sve više surađivati jer su nam interesi zajednički, ustvrdio je Božinović.

Ministar pravosuđa Bošnjaković izjavio je da se raspravljalo o “temama koje muče globalan svijet”, prvenstveno borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i trgovine ljudima.

“U svim tim nedjelima jako je puno elektroničkih dokaza koji nam služe i treba iznaći načine kako do tih dokaza doći. Između EU i SAD-a vode se pregovori kako to regulirati. To su tehnički složena pitanja koja je pravno dosta teško urediti. Nadam se da ćemo u našem mandatu napraviti daljnje iskorake”, ustvrdio je Bošnjaković.

Na pitanje o navodnom zahlađenju odnosa između SAD-a i EU Bošnjaković je kazao da je suradnja na visokoj razini. “To tako treba i biti jer su sva pitanja koja raspravljamo zapravo interes i EU i SAD-a”, dodao je Bošnjaković.

Uz Hrvatsku kao buduću predsjedateljicu EU su, među ostalima, predstavljali povjerenik za pravosuđe Didier Reynders, finska ministrica pravosuđa Anna-Maja Henriksson i ministrica unutarnjih poslova Ilkka Sami, a američku stranu ministar pravosuđa William Barr i ministar domovinske sigurnosti Chad Wolf.

Sastanak na ministarskoj razini, usredotočen na nadzor prekooceanske suradnje i rješavanje zajedničkih sigurnosnih prijetnji, održava se dva puta godišnje, a sljedeći sastanak održat će se iduće godine u Dubrovniku 2020.

Čvrsta opredijeljenost za poticanje transatlantskog partnerstva

Američka strana je nakon sastanka izvijestila da su SAD i EU ponovno potvrdile čvrstu opredijeljenost za poticanje transatlantskog partnerstva i nastavak dijaloga o pravosuđu i unutarnjim poslovima.

Borba protiv terorizma, dodaju u priopćenju, ostaje glavni zajednički prioritet, s posebnim naglaskom na razmjeni informacija prikupljenih kao dokazi u kaznenim postupcima. Istaknuta je važnost korištenja tih podataka za poboljšanje sigurnosti granica, posebno u kontekstu povratka stranih terorističkih boraca.

Ministri su razgovarali i kako poboljšati suradnju u suzbijanju hibridnih prijetnji, uključujući kemijske, biološke, radiološke, nuklearne prijetnje. Posebnu pozornost posvetili su izazovima kibernetičke sigurnosti i sigurnosnim izazovima koje donosi primjena 5G tehnologije.

Sjedinjene Države i Europska unija ponovno su potvrdile važnost unapređenja pravosudne suradnje u kibernetičkom prostoru, posebno u pogledu prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima.

Božinović na sastanku s Wolfom

Prije ministarskog sastanka Božinović je imao bilateralan sastanak s američkim ministrom domovinske sigurnosti Wolfom, na kojem su napravili retrospektivu svega postignutog od Božinovićeva posljednjeg posjeta Washingtonu prije nepune dvije godine.

Izrazili smo zadovoljstvo razinom suradnje i konkretnim doprinosima i jedne i druge strane kada govorimo o jačanju suradnje između MUP-a i agencija poput FBI-a i DEA-e.

“Posebno smo naglasili važnost velikih međunarodnih akcija kojima smo zajedno koordinirali kao što su Nana, Nexus i Familia gdje se pokazala sva učinkovitost hrvatske policije, ali i naše suradnje. Hrvatska je u međuvremenu ušla u program evidencije putnika u zračnom prometu uspostavili smo izravan link s centrom za terorizam, sve su to aktivnosti koje Hrvatsku u ovom području postavljaju kao jednog od važnijih američkih partnera”, zaključio je Božinović.

Ucitavanje vijesti

EU

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a smatra slovenske zahtjeve neutemeljenima

Published

on

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, objavljeno je u srijedu u Luxembourgu.

 “Svojim današnjim mišljenjem nezavisni odvjetnik Priit Pikamae Sudu predlaže da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija”, rekao je, pročitavši sažetak mišljenja, nezavisni odvjetnik Maciej Szpunar. Szpunar je zbog odsutnosti Pikamaea pročitao mišljenje estonskog stručnjaka.
  Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima. Sud nije vezan mišljenjem nezavisnog odvjetnika. 

Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka Suda.  Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika nešto malo preko 50 posto slučajeva. Ne možemo na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika prognozirati odluku Suda”, kaže glasnogovornik Suda Balazs Lehoczki.
  U predmetima koji se vode pred Malim vijećem, odluke Suda su u oko 80 posto slučajeva u skladu s mišljenjem nezavisnog odvjetnika.

Odluka Suda može se očekivati u prvom polugodištu, a možda i u prvom tromjesječju sljedeće godine, rekao je novinarima glasnogovornik Suda Balazs Lehoczky.

S obzirom na to da je Hrvatska osporavala valjananost arbitražne odluke i odbijala po njoj postupiti zbog kompromitacije arbitražnog postupka, Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima. 

 Nezavisni odvjetnik najprije podsjeća na to da je cilj tužbe zbog povrede obveze utvrđivanje i prestanak ponašanja države članice suprotnog pravu Unije. Tako smatra da treba ispitati odnos  Sporazuma o arbitraži i predmetne arbitražne odluke s pravom Unije kao i provjeriti je li Unija njima obvezana.

U tom pogledu nezavisni odvjetnik ističe da je “Unija obvezana međunarodnim pravom u točno utvrđenim slučajevima, odnosno da je obvezana međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila na temelju odredaba Ugovorâ, zatim onima za koje Unija preuzima nadležnosti koje su prethodno izvršavale države  članice kao i običajnim odredbama međunarodnog prava kada Unija izvršava svoje nadležnosti. Međunarodni sporazumi koji ne potpadaju pod navedene slučajeve ne predstavljaju akte Unije niti je obvezuju.

Pozivajući se na sudsku praksu Suda, nezavisni odvjetnik podsjeća na to da teritorijalno područje primjene Ugovorâ odgovara objektivnoj zadanosti koju utvrđuju države članice i koja se Uniji nameće. Slijedom toga, on smatra da razgraničenje državnih područja ne spada u područje nadležnosti Unije i, u skladu s tim, Suda”, stoji u priopćenju koje je objavio Sud EU-a
 Nezavisni odvjetnik je zatim proveo analizu zahtjeva Slovenije. Kada je riječ o odnosu između, s jedne strane, Sporazuma o arbitraži i arbitražne odluke i, s druge strane, prava Unije, on utvrđuje da taj sporazum ne potpada ni pod jedan od navedenih slučajeva u kojima je Unija obvezana međunarodnim pravom.

Što se tiče istaknute povrede vrijednosti vladavine prava i načela lojalne suradnje, “nezavisni odvjetnik smatra da je ta problematika samo akcesornog karaktera u odnosu na pitanje utvrđivanja kopnene i morske granice između dviju dotičnih država članica i da, posljedično, Sud nije nadležan za odlučivanje o tim prigovorima. Usto, nezavisni odvjetnik navodi da, prema sudskoj praksi Suda, načelo lojalne suradnje predstavlja samostalan temelj obveza u slučajevima u kojima je Unija bila stranka mješovitog sporazuma ili u slučaju izvršenja obveza koje proizlaze iz Ugovorâ. Međutim, ponašanje koje se stavlja na teret ne potpada ni pod jedan od tih dvaju slučajeva”. 

 “Što se tiče navodnih povreda obveza koje proizlaze iz zajedničke ribarstvene politike, nadzora granica i planiranja morskog područja, nezavisni odvjetnik primjećuje da se Slovenija poziva na premisu prema kojoj je granica utvrđena arbitražnom odlukom. No, on ističe da ta odluka nije provedena u odnosima između dviju dotičnih država članica. Iz toga zaključuje da – sa stajališta prava Unije – granica između tih dviju država članica nije utvrđena. Na temelju toga nezavisni odvjetnik zaključuje da Slovenija implicitno želi ishoditi izvršenje arbitražne odluke, što ne spada u područje nadležnosti Unije”, kaže se u priopćenju koje je objavio Sud.

 “Navodne povrede prava Unije su akcesornog karaktera u odnosu na pitanje utvrđivanja granice između Hrvatske i Slovenije. Međutim, takvo utvrđivanje po samoj svojoj biti predstavlja pitanje međunarodnog javnog prava, za koje Sud nije nadležan”, zaključio je nezavisni odvjetnik Priit Pikamae.

 Glasnogovornik Lehoczki kaže da će sada obje strane biti službeno obavještene o mišljenju nezavisnog odvjetnika, a nakon toga dobit  će i službenu obavjest kada će biti donesena odluka Suda.

Lehoczki dodaje da ponekad neka od strana uloži prigovore na ono što je rečeno u mišljenju nezavisnog odvjetnika, ali u takvim slučajevima Sud to u svojoj odluci samo zabilježi i odluči na temelju pravnih i činjeničnih elemenata koji su mu na raspologanju.

Također se ponekad nakon objave mišljenja nezavisnog odvjetnika zna dogoditi da neka strana zatraži ponovno saslušanje “ali to nije uobičajen način djelovanja Suda i gotovo u svim slučajevima takve argumente u presudi samo spomene a odluku donosi na  temelju pravnih i činjeničnih elemenata koje ima”, kaže Lehoczki.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije