“Smanjit ću poreze, ali to nije spasonosno rješenje za sve”

foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Ministar financija Zdravko Marić trebao bi do kraja ovog mjeseca izaći pred Vladu i koalicijske partnere s prijedlogom poreznog rasterećenja od početka iduće godine, koji će nakon toga biti upućeni u javnu raspravu.

Smanjenje poreza postalo je vruća tema jer poduzetnici, HNS, dio ekonomista pa i predsjednica države nisu skloni smanjenju PDV-a, već bi radije smanjivali pritisak na plaće. Smanjenje PDV-a za jedan postotni poen smanjilo bi prihode države za približno 2,0 milijarde kuna.

Što ministar Marić kaže na javnu raspravu koja se već zahuktala?

“Rasprava o porezima sama po sebi nije loša, dapače dobro je da je javnost, kako stručna tako i opća, zainteresirana za porezni sustav i poreznu politiku. Mogu reći da je i moja namjera kao ministra financija od samog početka bila da između ostaloga fokus interesa javnosti i politike usmjerimo i na poreznu reformu. Bez obzira na to što to nije bilo tako davno, treba podsjetiti da je jedan od krucijalnih problema koji su utjecali na nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini bio kompliciran, nerazumljiv porezni sustav, česte promjene poreznih propisa i visoko porezno opterećenje gospodarstva i građana. Jedan od ciljeva bio je da to promijenimo, ali i da istodobno krenemo smanjivati proračunski deficit, javni dug te time utječemo na poboljšanje kreditnog rejtinga i općenito poboljšanje slike o Hrvatskoj u domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Kada se osvrnemo na protekle dvije godine, mogu reći da postavljene ciljeve ostvarujemo i brže no što smo planirali i očekivali. Smanjujemo javni dug, uravnotežili smo proračun, a u isto vrijeme proveli smo prvi krug porezne reforme gdje smo građane i poduzetnike u dvije godine rasteretili s gotovo četiri milijarde kuna. Dodatno, naglasio bih da se središnji proračun s početkom ove godine u potpunosti odrekao prihoda od poreza na dohodak u korist gradova, općina i županija što iznosi oko 1,5 milijardi kuna”, rekao je Marić u intervjuu Večernjem listu.

To je iza nas, ljudi gledaju što ćete novo predložiti.

“Upravo u tom kontekstu treba promatrati i našu namjeru za daljnjim poreznim rasterećenjem, ali vodeći računa da ne ugrozimo ostale bitne ciljeve fiskalne politike. Naime, postoji i druga strana, određena negativna implikacija jer su temeljem ovakvih dobrih rezultata porasla očekivanja o dometima porezne politike, i općenito poreza na rast i zapošljavanje. Porezi su bitni, ali nisu jedino i spasonosno rješenje za sve probleme našeg gospodarstva i društva u cjelini, pa tako i zaustavljanje iseljavanja, demografsku obnovu ili rast životnog standarda.

Nemam namjeru bježati od odgovornosti ili se bilo kome žaliti, nastavit ćemo smjerom kojim smo započeli, ali moramo pratiti globalna kretanja i neke domaće čimbenike koji mogu predstavljati izazov, ali i opasnost za naše postavljene ciljeve u sljedećem razdoblju. Nakon što smo proračun doveli do uravnotežene razine, pa imamo čak i suficit, porasli su apetiti i počelo je licitiranje sa smanjivanjem poreza, ali i s povećavanjem rashodne strane proračuna.”

Udio poreznog tereta u Hrvatskoj najveći je među tranzicijskim zemljama.

“Ne bih se baš složio jer usporedba podataka za sve zemlje Europske unije daje drukčije zaključke. Različita je situacija kada je riječ o pojedinim poreznim oblicima. Što se tiče neposrednih poreza, tj. poreza na dohodak, uključujući i doprinose, nalazimo se na 20. mjestu od 28 zemalja članica. Na prvom mjestu po visini poreznog tereta na plaću je Francuska. Na jedan euro neto dohotka u Francuskoj, Belgiji i Austriji poslodavci plaćaju između 1,05 i 1,20 eura poreza i doprinosa. U Hrvatskoj su ta davanja 65 centi, kao što je i u Sloveniji. U Slovačkoj su takva davanja 76 centi, u Mađarskoj 86 centi, u Češkoj 75 centi i u Poljskoj 69 centi. Ispod nas su Irska, Bugarska, Malta i Cipar.

Kad usporedimo porezni klin u zemljama srednje i istočne Europe, dakle razliku između bruto troška rada za poslodavca i neto plaće koju primi radnik, u nekoliko razreda visine bruto plaće situacija je sljedeća: između 11 novih država članica EU pri oporezivanju ispodprosječnih plaća porezni klin je najniži u Hrvatskoj i iznosi 32 posto. U Mađarskoj je za takve plaće porezni klin 46 posto, Sloveniji 40 posto, a prosjek u novim državama članicama je 35 posto. Kod visine prosječne bruto plaće naš porezni klin je 38 posto i treći smo od dna, ali kako plaća raste taj se teret penje. Na iznadprosječnim plaćama mi smo u sredini s 42,7 posto poreznog klina, a Slovenija u vrhu s 46,4 posto. Kod iznos plaće koja je tri puta veća od prosjeka, dakle najviših plaća, mi smo po poreznom opterećenju u gornjoj polovini.

Međutim, kada je riječ o indirektnim porezima, odnosno o porezima na potrošnju, gdje je najzastupljeniji PDV, tu smo na samom vrhu po poreznom teretu.”

Ide se na smanjivanje PDV-a?

“Moram vas podsjetiti da je jedan od elemenata izbornog programa HDZ-a na temelju kojeg je HDZ dobio najveće povjerenje hrvatskih građana bilo i smanjenje PDV-a. Isto tako podsjećam da je ovaj element i dio programa Vlade Republike Hrvatske. Ako pogledate Program Vlade u dijelu fiskalne politike, vidjet ćete da se postavljeni ciljevi realiziraju i da je preostalo realizirati smanjivanje stope PDV-a.”

Sezonski podaci pokazuju da rast BDP-a usporava prema 1,5 posto na koliko je procijenjena i naša prirodna stopa rasta. Hoće li biti prostora za rasterećenje?

“Mi već neko vrijeme imamo aktualnu stopu rasta iznad potencijalne stope. Zato je nužno ubrzati i provesti reforme jer su one jedini način da se ubrza potencijal gospodarskog rasta. Naš doprinos tome je kroz porezno i administrativno rasterećenje, no ponavljam, porezni sustav ne može biti jedino rješenje naših općih društvenih i ekonomskih problema”, rekao je Marić za Večernji list.