Povezite se

Vijesti

Slovenija ukinula restrikcije za ulazak iz Hrvatske

Objavljeno

-

Slovenska vlada donijela je odluku prema kojoj zbog sličnosti epidemiološke situacije vezane uz covid-19 trenutno više nema potrebe za dosadašnjim restrikcijama prilikom ulaska u tu državu iz Hrvatske.

“Vlada se upoznala s epidemiološkim stanjem u Republici Hrvatskoj koje je pripremio Nacionalni institut za javno zdravlje iz kojega slijedi da je rizik za širenje zaraze covid-19 u obje države sličan, te da trenutno nema potrebe za posebnim ograničenjima kretanja između dviju država, niti potrebe za provođenjem karantene ili samoizolacije prilikom prelaska granice”, navela je slovenska vlada u priopćenju za javnost, nakon sjednice u ponedjeljak navečer.

Nakon što je krajem prošlog tjedna  proglasila kraj epidemije bolesti covid-19 i najavila da će načelno ponovo otvoriti granice za državljane članica  EU-a i zajedničkog  Europskog gospodarskog područja, ali uz prethodnu procjenu epidemiološke situacije u svakoj od pojedinih država tog prostora, Slovenija nakon olakšavanja režima na granici s Hrvatskom radi na postizanju sličnih dogovora s drugim susjednim državama.

Slovenski ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek izjavio je da je cilj da se sa susjednim državama sa sličnom epidemiološkom slikom  dogovori ponovno otvaranje granica do početka lipnja, a u ponedjeljak je o tome razgovarao s mađarskim ministrom za vanjske poslove Peterom Szijjartom.

Prema riječima slovenskog ministra, cilj je da se utvrde protokoli za režim prijelaza granice i osiguraju svi uvjeti da ne dođe do ugroze zdravlja, odnosno mogućnosti širenja  koronavirusa.

Razgovore o takvom protokolu Slovenija je pokrenula i s Austrijom.

(Hina)

Vijesti

Svjetski dan zaštite okoliša: UN pokrenuo novu inicijativu “Utrka do nule”

Published

on

Ujedinjeni narodi pokrenuli su u petak novu inicijativu za borbu protiv klimatskih promjena, na Svjetski dan zaštite okoliša, kojoj je cilj potpuni prekid emisija štetnih plinova do 2050. godine. 

Cilj kampanje čiji je moto „Utrka do nule“ je prekinuti emisije stakleničkih plinova „najkasnije do 2050. godine“. 

Prema podacima UN-a gotovo tisuću tvrtki, 458 gradova, 24 saveznih država i regija, 500 sveučilišta i 36 velikih investitora već je pristalo smanjiti emisiju na nulu do te godine. 

Među njima su tvrtke Rolls-Royce, Nestle i modni gigant Inditex, krovna korporacija brendova poput Zare. 

više od 120 država želi postati klimatski neutralnima do sredine stoljeća . 

Predsjednik iduće svjetske klimatske konferencije, britanski ministar energetike Alok Sharma, ranije je kazao kako svjetske ekonomije nakon pandemije koronavirusa trebaju biti ponovno pokrenute na održiviji i čišći način. 

Nova „Utrka do nule“ treba ohrabrivati tvrtke i lokalne vlasti da budu ambicioznije u zaštiti okoliša, poručio je. 

UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama ističe kako je Zemlja toplija od predindustrijskog razdoblja za 1 stupanj, dok su protekle četiri godine bile najtoplije otkad se bilježe ti podaci. 

Stručnjaci upozoravaju kako su vremenski ekstremi pokazali što će se dogoditi čovječanstvu ako se ne zaustave klimatske promjene – nove gigantske oluje, veliki požari poput onih u SAD-u i Australiji, te daljnje otapanje leda na Zemljinim polovima.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine na dan kad je 1972. u Stockholmu održana prva UN-ova Konferencija o okolišu.

Ucitavanje vijesti

EU

EK – Najniža plaća u Hrvatskoj treba biti barem 3500 kuna

Published

on

Nitko u Hrvatskoj za puno radno vrijeme ne bi smio zarađivati manje od 4425 kuna bruto, proizlazi iz inicijative Europske komisije o osiguranju pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji.

Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. Minimalac se ove godine kreće od najnižih 312 eura bruto u Bugarskoj do sedam puta više (2142 eura) u najbogatijem Luksemburgu. Iznos minimalne plaće propisan je zakonom u 21 državi članici, među njima je i Hrvatska gdje je minimalac 546 eura bruto, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima.

Europski sindikati već su tražili da minimalac ne smije biti ispod 60 posto srednje plaće u državi, s time da bi bilo idealno kada bi se povećao na 60 posto prosječne plaće. Hrvatski bruto minimalac prema tome bi kriteriju bio 363 kune veći od sadašnjih 4062 kune bruto, a kad je o neto iznosu riječ, razlika bi bila oko 250 kuna pa bi umjesto 3250 najlošije plaćeni radnici zarađivali oko 3500 kuna.

U drugoj fazi savjetovanja koja će trajati do studenoga utvrdit će se mogućnosti djelovanja Europske unije kako bi se osiguralo da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini i da se njima štite svi radnici. Socijalni su partneri u prvoj fazi savjetovanja prednost dali određivanju minimalne plaće kroz kolektivne pregovore. 

Europska unija najavljuje da će osigurati okvir za određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća i njihovo redovno ažuriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima. Stoga Komisija razmatra i zakonodavne i nezakonodavne instrumente, tj. direktivu u području radnih uvjeta i preporuku Vijeća.

Osiguranje pravedne minimalne plaće političko je obećanje i prioritet nove šefice EU, njemačke političarke Ursule von der Leyen, koja je uvjerena da su problemi s pandemijom i zatvaranje ekonomije pojačali potrebu da se EU angažira na smanjivanju sve većih razlika u plaćama i suzbijanju siromaštva zaposlenih, piše u petak Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Postroženi uvjeti za odobravanje kredita

Published

on

Nakon dvogodišnje stanke banke su ovih dana opet počele razmjenjivati podatke o obvezama klijenata radi procjene njihove kreditne sposobnosti, što bi moglo još više otežati dobivanje kredita.

Uslijed opće nesigurnosti i smanjenja prihoda velikog broja građana zbog koronakrize, pojedine banke su već pooštrile uvjete odobravanja kredita. Smanjenje mjesečnih prihoda, objašnjavanju u OTP banci, često se odnosi “upravo na različite dodatke na plaću”, pa su uveli privremene mjere kojima se iz kreditne sposobnosti isključuju dodatna primanje kao što su bonusi, prihodi od najma ili prihodi od turizma, kao i određeni dodaci na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično. 

Kada je u pitanju visina kamatnih stopa, ističu da nije bilo nikakvih izmjena. Ostale banke koje je Jutarnji list kontaktirao, izbjegavaju govoriti o pooštravanju uvjeta poslovanja, barem tako otvoreno kao OTP banka. U Addiko banci, primjerice, kažu samo da procjena kreditnog rizika klijenta podleže “internom modelu” a on uključuje niz elemenata “kao što su, primjerice, podaci o urednosti i otplati postojećih i podmirenih obveza, mogućnost podmirenja postojećih i budućih obveza, ali i drugi interni modeli s ciljem pružanja kvalitetnije usluge za klijente i osiguranja sigurnijeg portfelja za banku”.

Ono što je sigurno, pri procjeni kreditnog rizika sve banke analiziraju “propisane parametre” i promjena stana prihoda klijenata neizbježno će utjecati na dinamiku kreditiranja. Ipak pri odluci hoće li netko dobiti kredit i po kojim uvjetima, važnu ulogu i dalje će imati individualni pristup klijentima. Ponovni uvid u kreditni registar u tome će im svakako pomoći u smislu uvida u stanje zaduženosti klijenata te koliko su prije bili uredni dužnici. 

No za neki konkretniji odgovor o kreditnoj politici, napominje bankar u jednoj banci srednje veličine, trebat će pričekati jesen, kada ćemo imati bolji uvid u razmjere krize, piše u petak Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije