Povezite se

Politika

Slovenija na granicu s Hrvatskom stavlja još 40 kilometara panel-ograda

Objavljeno

-

U slovenskom Ministarstvu unutarnjih poslova potvrdili su za Večernji list od petka da je tamošnje Ministarstvo javne uprave 9. srpnja potpisalo i objavilo odluku o dodjeli ugovora za isporuku i ugradnju privremenih tehničkih prepreka za granicu s Hrvatskom u dužini od 40 kilometara, a posao je dobila tvrtka iz Srbije.

“Privremene tehničke prepreke omogućuju učinkovitu zaštitu vanjske schengenske granice, zaštitu ljudi i njihove imovine. Postavljanje je u skladu s prihvaćenim planom koji ima stupanj tajnosti, tako da vam ne možemo dati detaljnije informacije. Možemo reći da ih postavljamo tamo gdje je to potrebno radi sprečavanja ilegalnog prelaska granice. U nekim područjima zamjenjujemo ih zbog ozljeda. Kada, gdje i u kojoj mjeri, odlučuje se na temelju konkretnih procjena i prijedloga policije. Trenutačno je ugrađeno gotovo 179 kilometara privremenih tehničkih barijera”, kazala je za hrvatski dnevnik Vesna Mitrić iz slovenskog ministarstva.

Slovenija podizanje novih kilometarskih prepreka opravdava time što je broj nezakonitih prelazaka preko granice s Hrvatskom u porastu posljednja dva mjeseca, a očekuju da će taj trend i dalje rasti. Na natječaju je izabrana tvrtka LEGI-SGS sa sjedištem u Beogradu koja je spremna postaviti ogradu za oko 4,8 milijuna eura. Riječ je o predstavništvu njemačke tvrtke. Na natječaj se nije javila tvrtka Minis koja je žicu postavljala 2015, navodi Večernji list.

Granica između Hrvatske i Slovenije duga je 671 kilometar. Slovenija je žilet-žicu počela postavljati za vrijeme migrantske krize 2015. i od tada je ima na 50-ak lokacija. Slovenski su mediji 2017. objavili da je na postavljanje prepreka vlada potrošila 6,6 milijuna eura.

Slovenski premijer Marjan Šarec najavio je i povećanje broja policajaca i vojnika na sprečavanju ilegalnih migracija “balkanskom rutom”, a iz zraka će im pomagati dronovi. Početkom srpnja organizirane su i prve zajedničke ophodnje slovenske i talijanske policije, što je izazvalo oštre reakcije oporbe koja smatra da Slovenija time priznaje da nije u stanju sama kontrolirati svoju granicu. Šarec je rekao da bi Hrvatska na svojoj granici sa Srbijom i BiH morala učiniti više na suzbijanju ilegalnih migracija ako se želi pridružiti schengenskom području, a rješenje bi bio i angažman Frontexa, piše Večernji list. Hina

Petrinja

Gradu Petrinji dodijeljena nagrada “Gradovi za jednakost”

Published

on

U Maloj vijećnici Hrvatskog sabora održan je završni događaj i dodjela nagrada projekta Gradovi za jednakost. Nositelji projekta, Hrvatski pravni centar i Udruga gradova, predstavili su rezultate i aktivnosti projekta s ciljem poticanja gradova na unaprjeđenje svojih praksi u ostvarivanju jednakosti među građanima. Sedam gradova s najboljim ocjenama, među kojima je i Grad Petrinja, su ovog ljeta dobrovoljno sudjelovali u Indeksu”Gradovi za jednakost”.

Saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Petrinje Darinko Dumbović/Izvor: Radio Banovina

Nagrada je dijeljena u dvije kategorije: mali i veliki gradovi. Gradu Petrinji dodijeljena je nagrada za treću najbolje ocijenjenu praksu u području jednakosti u kategoriji malih gradova. Nagradu je u ime Grada Petrinje preuzeo gradonačelnik Darinko Dumbović, koji se u svom obraćanju zahvalio na nagradi i istaknuo probleme grada Petrinje, koja je puno izgubila i uništena u ratu i u startu je bilo teže natjecati se sa ostalim gradovima dobitnicima nagrade, čime je još veća vrijednost ove nagrade za Grad Petrinju.

Indeks „Gradovi za jednakost“ razvijen je kako bi se istaknule i podijelile različite mjere koje gradovi poduzimaju u provođenju antidiskriminacijske politike, odnosno izjednačavanju mogućnosti među građanima. Indeks omogućuje vrednovanje i rangiranje gradova u Hrvatskoj na temelju njihove prakse u području razvoja lokalne demokracije, dobrog upravljanja i osiguranja dostupnosti javnih usluga za posebno osjetljive društvene skupine, prenosi Radio Banovina.

Ucitavanje vijesti

Politika

Mrak-Taritaš: Bandićeva zaduženja otplaćivat će naša djeca i unuci

Published

on

Predsjednica Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a Anka Mrak-Taritaš optužila je u utorak zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da je zadužio građane u ovoj godini za 1,09 milijardi kuna koje će, kaže, otplaćivati naša djeca i unuci.

“Izvješće o radu gradonačelnika za prvih šest mjeseci ove godine ima 266 stranica i kada to čitate, čitate da je realizacija bila nula, no dodatno piše ‘Ali se priprema’. I tako se grad cijelo vrijeme priprema, a paralelno s time gradonačelnik je uspio u ovoj godini zadužiti Zagreb i sve nas za 1,09 milijardi kuna”, kazala je Mrak-Taritaš na konferenciji za novinare uoči sutrašnje sjednice Skupštine.

Gradonačelnik se, kaže, igra proračunom i misli da papir sve trpi.

Podsjetila je da je kreditno zaduženje u vrijeme izglasavanja proračuna za 2019. bilo nešto više od 370 milijuna kuna, a jamstva pravnim osobama 50 milijuna kuna.

U ožujku je jamstvo iznosilo 25 milijuna kuna, kod HBOR-a se gradonačelnik zadužio za 161 milijun kuna, u lipnju je novo zaduženje iznosilo 350 milijuna kuna, u srpnju je kredit kod Erste banke iznosio 150 milijuna kuna plus 12 milijuna kuna za Zagrebački velesajam, nabrajala je.

Na ovoj Skupštini, naglašava Mrak-Taritaš, imamo ponovno novu odluku od 500 milijuna kuna zaduženja.

“Kad se to sve zbroji dođete do 1,09 milijardi kuna. To je u ovom trenutku gospodin gradonačelnik zadužio građane i pritom nije niti oko trepnuo. Netko će to otplatiti – naša djeca i unuci”, zaključila je čelnica GLAS-a.

Referirajući se na to što je Grad prihvatio 17 posto primjedbi na GUP Zagreba te što se unatoč najavama gradonačelnika to neće naći na ovoj sjednice Skupštine, Mrak-Taritaš je ustvrdila da oni koji znaju kada će se o njemu odlučivati su Bandić i premijer Andrej Plenković.

“Odgovornost za GUP i sve zajedno je u konačnici Plenkovića. Vi znate da je to jedna stabilna koalicija i sve ove stvari koje gradonačelnik radi – radi u kontekstu toga da dobije potrebne ruke HDZ-a za donošenje GUP-a”, rekla je.

U zagrebačkoj strategiji demografskog razvoja najbolje se vide kontroverze mjere roditelj-odgajatelj

Jedna od točaka na sjednici Skupštine je Prijedlog strategije demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje 2019. do 2031., a gradski zastupnik Stanko Kordić je ustvrdio kako je jedan od ključnih problema te strategije to što nije donesena nacionalna strategija pa se ova gradska nema u što uklopiti.

Nekoliko je ključnih problema koje ova zagrebačka strategija ne uspijeva pomiriti, kaže. Mjera roditelja-odgojitelja potiče snažne kontroverze i u ovoj se to strategiji najbolje vidi.

“Dok se jednom mjerom, primjerice potiče široki obuhvat sve djece predškolskim odgojem i obrazovanjem, drugom mjerom se praktički izvlači djecu iz vrtića. Dok se jednom mjerom potiče žensko poduzetništvo, drugom se brani ženama da rade”, ističe Koridić.

U GLAS-u smatraju da s obzirom da se veća sada dvije trećine ukupnih sredstava troši za mjere roditelja-odgojitelja i obzirom da ta sredstva rastu, da za provođenje ovih drugih mjera neće preostati ništa.

Izvješće o stanju imovine Grada Zagreba pokazuje kako se dobro ne gospodari

Gradska zastupnica Sonja König osvrnula se na Izvješće o stanju imovine Grada Zagreba, koje će se naći na dnevnom redu sjednice Skupštine, a “pokazuje kako se dobro ne upravlja ogromnom gradskom imovinom”.

Izvješće pokazuje da među gradskom imovinom postoji 866 stanova koji se koriste bez ikakve valjane pravne osnove, odnosno u njima živi netko tko na to nema nikakvo pravo i za koga troškove plaća grad, odnosno svi mi.

Što se tiče poslovnih prostora, navela je da izvješće pokazuje da se bespravno koristi njih 278, a da ih je 349 potpuno prazno.

Pozvala je gradonačelnika da te poslovne prostore koji su dugo prazni da na korištenje za neku simboličnu cijenu kako bi ih se popunilo, kao i da donese strategiju upravljanja gradskom imovinom.

Ucitavanje vijesti

Politika

Mrsić: Spor sa sindikatima rješavati dijalogom, a ne zastrašivanjem

Published

on

Predsjednik Demokrata Mirando Mrsić u utorak je zabrinjavajućim ocijenio da Vladina osnova u rješavanju spora sa školskim učiteljima u štrajku nije dijalog, već zastrašivanje učitelja zakonskom zabranom štrajka.

 “Situacija na terenu postaje zabrinjavajuća jer ne ukazuje na skoro okončanje započetog štrajka, ali ukazuje na moguću daljnju eskalaciju štrajkova. Sramotno je da Plenković ne nalazi za shodno započeti pregovore sa sindikatima u cilju okončanja nastale situacije”, priopćio je Mrsić.

 Smatra kako takvim neodgovornim postupanjem Vlada i premijer iskazuju krajnje nepoštovanje prema radnicima obrazovnog sektora te prema roditeljima i djeci, koja zbog nerješavanja spora između učitelja i Vlade ne mogu ostvariti svoje pravo na obrazovanje.

 Mrsić neprimjerenim i opasnim drži da Vlada ignorira socijalni dijalog jer to može imati dugoročne posljedice, te poručuje kako je pitanje plaća jasan materijalni interes radnika kojeg oni imaju pravo zaštititi zakonitim industrijskim akcijama. 

 “Umjesto da Plenković kroz socijalni dijalog sa sindikatima traži rješenja za nastali spor, svakodnevno svjedočimo činjenici da su učitelji, roditelji i djeca talac jednog premijera, kojem je sujeta iznad interesa Hrvatske”, ocijenio je. Premijera, ministra rada Josipa Aladrovića te ministricu obrazovanja Blaženku Divjak pozvao je da odmah započnu razgovore sa sindikatima. 

 Nužno je, tvrdi Mrsić, što prije krenuti u donošenje zakona o plaćama u javnim službama, kako bi se ubuduće izbjegle ovakve situacije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije