Povezite se

EU

Slovenija kani povećati kazne onima koji ne cijepe djecu

Objavljeno

-

Kako bi spriječili višegodišnji trend pada cijepljenja protiv zaraznih bolesti, u Sloveniji razmišljaju o povećanju novčane kazne roditeljima koji izbjegavaju ili ne žele cijepiti svoju djecu, a koja sada iznosi iznosi od 200 do 500 eura.

O povećanju globi za neutemeljeno izbjegavanje cijepljenja te o ograničenjima za necijepljenu djecu pri upisu u vrtiće još se raspravlja jer odluku treba donijeti u najširoj suglasnosti svih koje se to tiče, kazala je za slovenske medije ravnateljica uprave za javno zdravlje na zdravstvenom ministarstvu Mojca Gobec.

U Sloveniji već nekoliko mjeseci traje kampanja osvještavanja javnosti za potrebu cijepljenja, kako bi se preokrenuo trend pada procijepljenosti što povećava rizik od izbijanja epidemija i ponovne pojave bolesti za koje se mislilo da su prošlost.

Paniku na Pedijatrijskoj klinici u Ljubljani izazvao je prije tjedan dana otac koji je iz Izole sina doveo na redoviti pregled nakon čega se utvrdilo da je nosilac virusa ospica, a bio je u kontaktu s više stotina ljudi koji su onda pozvani na preglede.

Mediji podsjećaju i na slučaj medicinske sestre koja je u trudnoći izgubila dijete pošto se zarazila istom bolešću na radnom mjestu, te na povremene slučaja ponovne pojave magarećeg kašlja u nekim zabačenim sredinama sa slabijom zdravstvenom zaštitom.

Domaći epidemiolozi upozoravaju također da je po podacima Eurostata (Europski statistički ured) Slovenija pri dnu ljestvice starijih od 65 godina koji se cijepe protiv sezonske gripe. U Sloveniji se cijepi tek svaki deseti, dok je prosjek cijepljenih starijih osoba u Europi iznosi 35 posto, a u nekim zapadnim zemljama i mnogo veći.

EU

Božinović i Bošnjaković uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem EU na ministarskom sastanku SAD-EU

Published

on

Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa SAD-a i Europske unije sastali su se u srijedu u Washingtonu, gdje su hrvatski ministri Davor Božinović i Dražen Bošnjaković, među ostalim, predstavili programe koje će Hrvatska na tim područjima provoditi u prvoj polovini 2020. kao predsjedateljica Vijeća EU.

“Hrvatska je prepoznata kao efikasna članica EU, ali i kao jedna od zemalja koja dosta polaže na odnose sa SAD-om”, kazao je nakon sastanka potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović. Dodao je kako je siguran da će tijekom hrvatskog predsjedanja suradnja sa SAD-om dovesti do još konkretnih dogovora

Božinović: SAD i EU najbliži prirodni saveznici

Božinović je kazao da su transatlanske veze puno jače nego što izgledaju, posebno na području unutarnjih poslova i pravosuđa gdje su Amerika i EU najbliži i prirodni saveznici. To je područje gdje ćemo sve više surađivati jer su nam interesi zajednički, ustvrdio je Božinović.

Ministar pravosuđa Bošnjaković izjavio je da se raspravljalo o “temama koje muče globalan svijet”, prvenstveno borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i trgovine ljudima.

“U svim tim nedjelima jako je puno elektroničkih dokaza koji nam služe i treba iznaći načine kako do tih dokaza doći. Između EU i SAD-a vode se pregovori kako to regulirati. To su tehnički složena pitanja koja je pravno dosta teško urediti. Nadam se da ćemo u našem mandatu napraviti daljnje iskorake”, ustvrdio je Bošnjaković.

Na pitanje o navodnom zahlađenju odnosa između SAD-a i EU Bošnjaković je kazao da je suradnja na visokoj razini. “To tako treba i biti jer su sva pitanja koja raspravljamo zapravo interes i EU i SAD-a”, dodao je Bošnjaković.

Uz Hrvatsku kao buduću predsjedateljicu EU su, među ostalima, predstavljali povjerenik za pravosuđe Didier Reynders, finska ministrica pravosuđa Anna-Maja Henriksson i ministrica unutarnjih poslova Ilkka Sami, a američku stranu ministar pravosuđa William Barr i ministar domovinske sigurnosti Chad Wolf.

Sastanak na ministarskoj razini, usredotočen na nadzor prekooceanske suradnje i rješavanje zajedničkih sigurnosnih prijetnji, održava se dva puta godišnje, a sljedeći sastanak održat će se iduće godine u Dubrovniku 2020.

Čvrsta opredijeljenost za poticanje transatlantskog partnerstva

Američka strana je nakon sastanka izvijestila da su SAD i EU ponovno potvrdile čvrstu opredijeljenost za poticanje transatlantskog partnerstva i nastavak dijaloga o pravosuđu i unutarnjim poslovima.

Borba protiv terorizma, dodaju u priopćenju, ostaje glavni zajednički prioritet, s posebnim naglaskom na razmjeni informacija prikupljenih kao dokazi u kaznenim postupcima. Istaknuta je važnost korištenja tih podataka za poboljšanje sigurnosti granica, posebno u kontekstu povratka stranih terorističkih boraca.

Ministri su razgovarali i kako poboljšati suradnju u suzbijanju hibridnih prijetnji, uključujući kemijske, biološke, radiološke, nuklearne prijetnje. Posebnu pozornost posvetili su izazovima kibernetičke sigurnosti i sigurnosnim izazovima koje donosi primjena 5G tehnologije.

Sjedinjene Države i Europska unija ponovno su potvrdile važnost unapređenja pravosudne suradnje u kibernetičkom prostoru, posebno u pogledu prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima.

Božinović na sastanku s Wolfom

Prije ministarskog sastanka Božinović je imao bilateralan sastanak s američkim ministrom domovinske sigurnosti Wolfom, na kojem su napravili retrospektivu svega postignutog od Božinovićeva posljednjeg posjeta Washingtonu prije nepune dvije godine.

Izrazili smo zadovoljstvo razinom suradnje i konkretnim doprinosima i jedne i druge strane kada govorimo o jačanju suradnje između MUP-a i agencija poput FBI-a i DEA-e.

“Posebno smo naglasili važnost velikih međunarodnih akcija kojima smo zajedno koordinirali kao što su Nana, Nexus i Familia gdje se pokazala sva učinkovitost hrvatske policije, ali i naše suradnje. Hrvatska je u međuvremenu ušla u program evidencije putnika u zračnom prometu uspostavili smo izravan link s centrom za terorizam, sve su to aktivnosti koje Hrvatsku u ovom području postavljaju kao jednog od važnijih američkih partnera”, zaključio je Božinović.

Ucitavanje vijesti

EU

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a smatra slovenske zahtjeve neutemeljenima

Published

on

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, objavljeno je u srijedu u Luxembourgu.

 “Svojim današnjim mišljenjem nezavisni odvjetnik Priit Pikamae Sudu predlaže da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija”, rekao je, pročitavši sažetak mišljenja, nezavisni odvjetnik Maciej Szpunar. Szpunar je zbog odsutnosti Pikamaea pročitao mišljenje estonskog stručnjaka.
  Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima. Sud nije vezan mišljenjem nezavisnog odvjetnika. 

Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka Suda.  Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika nešto malo preko 50 posto slučajeva. Ne možemo na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika prognozirati odluku Suda”, kaže glasnogovornik Suda Balazs Lehoczki.
  U predmetima koji se vode pred Malim vijećem, odluke Suda su u oko 80 posto slučajeva u skladu s mišljenjem nezavisnog odvjetnika.

Odluka Suda može se očekivati u prvom polugodištu, a možda i u prvom tromjesječju sljedeće godine, rekao je novinarima glasnogovornik Suda Balazs Lehoczky.

S obzirom na to da je Hrvatska osporavala valjananost arbitražne odluke i odbijala po njoj postupiti zbog kompromitacije arbitražnog postupka, Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima. 

 Nezavisni odvjetnik najprije podsjeća na to da je cilj tužbe zbog povrede obveze utvrđivanje i prestanak ponašanja države članice suprotnog pravu Unije. Tako smatra da treba ispitati odnos  Sporazuma o arbitraži i predmetne arbitražne odluke s pravom Unije kao i provjeriti je li Unija njima obvezana.

U tom pogledu nezavisni odvjetnik ističe da je “Unija obvezana međunarodnim pravom u točno utvrđenim slučajevima, odnosno da je obvezana međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila na temelju odredaba Ugovorâ, zatim onima za koje Unija preuzima nadležnosti koje su prethodno izvršavale države  članice kao i običajnim odredbama međunarodnog prava kada Unija izvršava svoje nadležnosti. Međunarodni sporazumi koji ne potpadaju pod navedene slučajeve ne predstavljaju akte Unije niti je obvezuju.

Pozivajući se na sudsku praksu Suda, nezavisni odvjetnik podsjeća na to da teritorijalno područje primjene Ugovorâ odgovara objektivnoj zadanosti koju utvrđuju države članice i koja se Uniji nameće. Slijedom toga, on smatra da razgraničenje državnih područja ne spada u područje nadležnosti Unije i, u skladu s tim, Suda”, stoji u priopćenju koje je objavio Sud EU-a
 Nezavisni odvjetnik je zatim proveo analizu zahtjeva Slovenije. Kada je riječ o odnosu između, s jedne strane, Sporazuma o arbitraži i arbitražne odluke i, s druge strane, prava Unije, on utvrđuje da taj sporazum ne potpada ni pod jedan od navedenih slučajeva u kojima je Unija obvezana međunarodnim pravom.

Što se tiče istaknute povrede vrijednosti vladavine prava i načela lojalne suradnje, “nezavisni odvjetnik smatra da je ta problematika samo akcesornog karaktera u odnosu na pitanje utvrđivanja kopnene i morske granice između dviju dotičnih država članica i da, posljedično, Sud nije nadležan za odlučivanje o tim prigovorima. Usto, nezavisni odvjetnik navodi da, prema sudskoj praksi Suda, načelo lojalne suradnje predstavlja samostalan temelj obveza u slučajevima u kojima je Unija bila stranka mješovitog sporazuma ili u slučaju izvršenja obveza koje proizlaze iz Ugovorâ. Međutim, ponašanje koje se stavlja na teret ne potpada ni pod jedan od tih dvaju slučajeva”. 

 “Što se tiče navodnih povreda obveza koje proizlaze iz zajedničke ribarstvene politike, nadzora granica i planiranja morskog područja, nezavisni odvjetnik primjećuje da se Slovenija poziva na premisu prema kojoj je granica utvrđena arbitražnom odlukom. No, on ističe da ta odluka nije provedena u odnosima između dviju dotičnih država članica. Iz toga zaključuje da – sa stajališta prava Unije – granica između tih dviju država članica nije utvrđena. Na temelju toga nezavisni odvjetnik zaključuje da Slovenija implicitno želi ishoditi izvršenje arbitražne odluke, što ne spada u područje nadležnosti Unije”, kaže se u priopćenju koje je objavio Sud.

 “Navodne povrede prava Unije su akcesornog karaktera u odnosu na pitanje utvrđivanja granice između Hrvatske i Slovenije. Međutim, takvo utvrđivanje po samoj svojoj biti predstavlja pitanje međunarodnog javnog prava, za koje Sud nije nadležan”, zaključio je nezavisni odvjetnik Priit Pikamae.

 Glasnogovornik Lehoczki kaže da će sada obje strane biti službeno obavještene o mišljenju nezavisnog odvjetnika, a nakon toga dobit  će i službenu obavjest kada će biti donesena odluka Suda.

Lehoczki dodaje da ponekad neka od strana uloži prigovore na ono što je rečeno u mišljenju nezavisnog odvjetnika, ali u takvim slučajevima Sud to u svojoj odluci samo zabilježi i odluči na temelju pravnih i činjeničnih elemenata koji su mu na raspologanju.

Također se ponekad nakon objave mišljenja nezavisnog odvjetnika zna dogoditi da neka strana zatraži ponovno saslušanje “ali to nije uobičajen način djelovanja Suda i gotovo u svim slučajevima takve argumente u presudi samo spomene a odluku donosi na  temelju pravnih i činjeničnih elemenata koje ima”, kaže Lehoczki.

Ucitavanje vijesti

EU

Svi šefovi država i vlada iz EU na zagrebački kongres pučana stigli državnim avionima

Published

on

Dodao

Svi šefovi država i vlada iz EU iz redova pučana na zagrebački kongres stigli su državnim avionima, piše u utorak Večernji list, navodeći da putovanje posebnim letovima ni u jednoj od njihovih država nije izazvalo pozornost.

I dok je u Hrvatskoj veliku prašinu podigla činjenica da su lani premijer Andrej Plenković i niz HDZ-ovih i državnih dužnosnika putovali Vladinim zrakoplovom u Helsinki za održavanja kongresa Europske pučke stranke, te posljedična saga o dnevnicama za taj put o čemu se danas očekuje i odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, mnoge će iznenaditi činjenica da su na nedavni kongres EPP-a u Zagrebu svi šefovi država i vlada iz EU iz redova te političke obitelji doputovali posebnim letovima, odnosno zrakoplovima koji su u njihovim državama na raspolaganju premijeru, predsjedniku i ministrima, navodi dnevnik.

U Zagreb je tako državnim zrakoplovom sa svojim izaslanstvom stigla njemačka kancelarka Angela Merkel, irski premijer Leo Varadkar, bugarski premijer Bojko Borisov te njegov grčki kolega Kyriakos Mitsotakis, kao i ciparski predsjednik Nicos Anastasiades te rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, kažu informacije iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Iznimka je bio latvijski predsjednik vlade Arturs Krišjanis Karinš, no ta država nema posebni zrakoplov za svoj državni vrh.

Putovanje posebnim letovima ni u jednoj od tih država nije izazvalo ni najmanje pozornosti pa čak ni u Irskoj, gdje je korištenje vladinih zrakoplova vrlo transparentno, ali time i podložno kritikama.

Upravo se nekoliko dana nakon kongresa u Zagrebu propitkivala isplativost putovanja predsjednika Michaela Higginsa iz Dublina u Belfast, posebice zato što je na odredište istovremeno cestom bio poslan i predsjednikov auto, no premijerov put u Zagreb nije bio ni spomenut.

Irci, inače, redovno objavljuju sve letove vladina zrakoplova te detalje puta: datum odlaska, povrataka, trajanje leta, točnu rutu te putnike. Mada još nisu objavljeni podaci za drugu polovinu studenoga, kad je održan summit EPP-a u Zagrebu, u izvješću za 2018., uredno je uveden put na kongres EPP-a u Helsinki.

No sličnost između Zagreba i Helsinkija tu ne prestaje. Svi strani šefovi država i vlada najavili su dolazak u Zagreb kao sudjelovanje na stranačkom kongresu, ali i kao sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem, isto kao što je lani hrvatski premijer održao sastanak s finskim kolegom Juhom Sipilom.

Iako se može diskutirati koliko su sadržajni bili ti sastanci, ili ih smještati na marginu summita uz objašnjenje da na njima nije potpisan nikakav ugovor ili memorandum, u svim su državama navedeni kao službeni, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije