Povezite se

EU

Slovenija će postaviti novu žicu uz Kupu

Objavljeno

-

Slovenija će idućih tjedana postaviti nekoliko kilometara nove žičane ograde uz rijeku Kupu, na kritičnom dijelu granice prema Hrvatskoj gdje je zadnjih mjeseci uočen povećani dolazak ilegalnih migranata, objavila je u utorak slovenska televizijska postaja POP-TV.

Slovenija je od 2015. na granici s Hrvatskom postavila 176 kilometarra žičanih prepreka, od čega 20-tak kilometara na rijeci Kupi.

Ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je najavilo “oštrije mjere” od jeseni, jer se broj ilegalnih migranata znatno povećao u odnosu na prošlu godinu, oko tisuću mjesečno.

Pala je odluka…Idućih tjedana uz Kupu u pokrajini Bela krajina na području sela Preloke i Učakovci postavit će se nove žičane prepreke, objavila je televizija u prilogu o ilegalnim migracijama.

Stanovnici tog područja koje se promovira kao zelena i sigurna destinacija, poznata po kampovima, ugostiteljstvu i dobrim vinima, skeptični su.

“Uz Kupu je već postavljeno 20-tak kilometara ograde, ali oni koji se čvrsto odlučuju za ilegalni ulazak svejedno mogu ući na dijelovima gdje žice nema, ali i ući preko ili ispod žice koja nagrđuje krajolik”, rekao je jedan sugovornik.

Vlada je potvrdila da će “idućih tjedana” doći do postavljanja nove žice i obnove stare panelne ograde, ali u ministarstvu unutarnjih poslova odbijaju reći kad će se i gdje to točno dogoditi, prenosi televizija i dodaje da se radi o signalu da Slovenija neće dopuštati ilegalne migracije u Schengenski prostor.

Odlazeća vlada Mire Cerara je krajem 2015. počela postavljati prepreke zbog zaustavljanja velikog migrantskog vala u Europu. Od Mađarske, koja je također postavila prepreke na granici, tada je kupila 120 kilometara bodljikave žice.

EU

Šuica postaje potpredsjednica Komisije zadužena za demokraciju i demografiju

Published

on

Hrvatska kandidatkinja za povjerenicu Europske komisije Dubravka Šuica imenovana je za potpredsjednicu Komisije za demokraciju i demografiju, objavila je u utorak novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.  

Hrvatska povjerenica Dubravka Šuica rođena je 20. svibnja 1957. u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega je godinama bila profesorica u školi te ravnateljica “Gimnazije Dubrovnik”.

Šuica je obnašala dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru u tri mandata od 2001. do 2011. Od 2004. je pet puta uzastopno izabrana za potpredsjednicu Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe.

U listopadu 2012. izabrana je za potpredsjednicu zajednice žena EPP-a.

U travnju 2013. Šuica je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu, a u svibnju 2014. je ponovno izabrana za europsku zastupnicu, a u svibnju ove godine po treći put. U EP-u je obnašala dužnosti potpredsjednice Odbora za vanjske poslove, Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, a od lipnja ove godine je potpredsjednica Kluba Europske pučke stranke, najveće političke grupacije u europskoj skupštini.

Ucitavanje vijesti

EU

Izbori na istoku Njemačke – test za Merkelinu krhku koaliciju

Published

on

Dodao

Njemačka bi se mogla suočiti s političkim potresom u nedjelju, jer bi na izborima u dvjema saveznim državama ekstremna desnica mogla izroniti kao  vodeća politička snaga, a taj bi rezultat mogao destabilizirati najveće europsko gospodarstvo.

Pošto je kampanja u Brandenburgu i Saskoj završila u petak, izborne  ankete ukazuju da je antiimigrantska Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila rast u dvjema istočnim njemačkim pokrajinama.

Daljni izborni rast AfD-a mogao bi predstavljati veliku prepreku političkim strankama,  moguće gurnuvši vladajuće Kršćanske demokrate (CDU) udesno dok nastoje pobijediti glasače AFD-a.

Premda bi se AfD mogao pojaviti kao najjača državna politička snaga, ne očekuje se da stranka uđe u vladu.  Ni jedna etablirana politička stranka nije željela koaliciju s AfD-om.

Pobjeda AfD-a na istoku mogla bi također biti prijetnja budućnosti koalicije kancelarke Angele Merkel sa strankom lijevog centra Socijademokratima (SPD) i izazvati sumnje prema kancelarkinoj nasljednici ministrici obrane Annegret  Kramp-Karrenbauer.

Još jedan pad potpore uzdrmanom SPD-u vjerojatno će ojačati stranačke čelnike koji pozivaju na regrupiranje prekidom koalicije s CDU-om.

No unatoč nizu borbi za vlast u njegovu vodstvu,  mnogo nedavnih izbornih anketa pokazuje da je SPD u tijesnoj utrci s AfD-om u Branndenburgu  da postane najveća stranka u parlamentu.

U Saskoj, koja je ključno njemačko gospodarsko središte, ekstremno desna stranka  namjerava zbaciti vladu pod vodstvom CDU-a.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Poljska i Češka dijele stajališta o novom europskom proračunu

Published

on

Dodao

Poljska i Češka predstavit će zajedničko stajalište u pregovorima o novom europskom proračunu i usprotivit će se smanjenju sredstava koja primaju u okviru kohezijske politike EU-a koja podupire siromašnije dijelove Unije.

“Predstavit ćemo stajališta koja su vrlo slična i međusobno se podupiru”, rekao je u srijedu poljski premijer Mateusz Morawiecki na zajedničkoj konferenciji za novinare s češkim kolegom Andrejem Babišem.

“Razgovarali smo o tome koje će interese braniti naše zemlje u okviru proračuna”, dodao je.

Europska komisija objavila je sredinom 2018. reviziju svoje kohezijske politike koja predviđa manje rezove u proračunu za 2021. do 2027. na 373 milijarde eura, uz preusmjeravanje dijela novca zemljama južne Europe od država Višegradske skupine – Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke te baltičkih zemalja.

Poljska, koja bi i dalje bila najveći primatelj, dobila bi 72.7 milijardi eura ili 20 posto manje u odnosu na prethodno sedmogodišnje razdoblje.

Češka, za koju je predviđeno manje smanjenje, trebala bi imati na raspolaganju 20 milijardi eura.

Češki premijer Babiš kritizirao je prijedlog proračuna uoči dolaska u Varšavu, rekavši da zemlje članice ne bi trebale pristati na smanjenja.

Morawiecki je istaknuo da će ulaganje u infrastrukturu u srednjoj i istočnoj Europi podići konkurentnost cijelog EU-a.

Te regije, kao i balkanske države, mogu biti motor razvoja Unije “više nego što su danas”, rekao je Morawiecki.

Babiš je pozvao i na veću fleksibilnosti prilikom rapodjele novca. “Mi bolje od Europe znamo gdje je novac potreban i pozivamo na veću fleksibilnost”, rekao je češki premijer.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr