Povezite se

EU

Slovenija će postaviti novu žicu uz Kupu

Objavljeno

-

Slovenija će idućih tjedana postaviti nekoliko kilometara nove žičane ograde uz rijeku Kupu, na kritičnom dijelu granice prema Hrvatskoj gdje je zadnjih mjeseci uočen povećani dolazak ilegalnih migranata, objavila je u utorak slovenska televizijska postaja POP-TV.

Slovenija je od 2015. na granici s Hrvatskom postavila 176 kilometarra žičanih prepreka, od čega 20-tak kilometara na rijeci Kupi.

Ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je najavilo “oštrije mjere” od jeseni, jer se broj ilegalnih migranata znatno povećao u odnosu na prošlu godinu, oko tisuću mjesečno.

Pala je odluka…Idućih tjedana uz Kupu u pokrajini Bela krajina na području sela Preloke i Učakovci postavit će se nove žičane prepreke, objavila je televizija u prilogu o ilegalnim migracijama.

Stanovnici tog područja koje se promovira kao zelena i sigurna destinacija, poznata po kampovima, ugostiteljstvu i dobrim vinima, skeptični su.

“Uz Kupu je već postavljeno 20-tak kilometara ograde, ali oni koji se čvrsto odlučuju za ilegalni ulazak svejedno mogu ući na dijelovima gdje žice nema, ali i ući preko ili ispod žice koja nagrđuje krajolik”, rekao je jedan sugovornik.

Vlada je potvrdila da će “idućih tjedana” doći do postavljanja nove žice i obnove stare panelne ograde, ali u ministarstvu unutarnjih poslova odbijaju reći kad će se i gdje to točno dogoditi, prenosi televizija i dodaje da se radi o signalu da Slovenija neće dopuštati ilegalne migracije u Schengenski prostor.

Odlazeća vlada Mire Cerara je krajem 2015. počela postavljati prepreke zbog zaustavljanja velikog migrantskog vala u Europu. Od Mađarske, koja je također postavila prepreke na granici, tada je kupila 120 kilometara bodljikave žice.

EU

Plenković: za sljedeće europske izbore trebaju unaprijed dogovorena jasna pravila

Published

on

Europska unija prije sljedećih izbora za pet godina mora imati pravila koja će unaprijed prihvatiti sve političke skupine kako se ne bi ponovila ovogodišnja situacija sa ‘spitzenkandidatom’ Manfredom Weberom koji je bio “nepošteno” blokiran, upozorio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković na završetku kongresa EPP-a u Zagrebu.

“Činjenica da smo morali voditi snažnu bitku za vodstvo Europske komisije, unatoč tome što smo bili relativni pobjednici europskih izbora, trebala bi biti veliki razlog za zabrinutost. Ipak, nakon kompleksnih pregovora unutar Europskog vijeća i s drugim političkim strankama  – i nakon što je naš kandidat Manfred Weber bio nepošteno blokiran – ponosan sam što smo uspjeli osigurati izbor Ursule von der Leyen”, kazao je u završnom govoru pred europskim pučanima Andrej Plenković.

“Za sljedeće europske izbore moramo imati pravila koje će unaprijed prihvatiti sve političke skupine. Jer nakon izbora u svibnju možemo se zapitati: zašto bi itko dobrovoljno htio biti ponovno ‘spitzenkandidat'”, dodao je u govoru kojim je završen dvodnevni kongres EPP-a u Zagrebu.

Nakon europskih izbora u svibnju Weber je bio kandidat pučana za čelno mjesto Europske komisije ali je EPP zbog protivljenja dijela zemalja u Europskom vijeću morao od njega odustati i predložiti von der Leyen.

“Bilo je ključno da EPP dobije predsjednika Komisije i u tome smo na kraju uspjeli”, rekao je. Nova Europska komisija trebala bi preuzeti dužnost 1. prosinca.

Još je jednom izrazio žaljenje što Albanija i Makedonija nisu dobile zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, te istaknuo da će jugoistočna Europa biti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om koje počinje 1. siječnja, a ključan će biti samit EU-a i zapadnog Balkana u svibnju.

“Za zemlje zapadnog Balkana ništa nije politički i gospodarski važnije od jasne europske perspektive na temelju zasluga. Naši susjedi u jugoistočnoj Europi jedan su od prioriteta hrvatskog predsjedanja. Veselim se ugostiti samit EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja”, kazao je.

Plenković je istaknuo i da Europa danas prolazi transformaciju bez presedana koja traži zajednički odgovor jer se “naša globalna važnost i položaj mijenjaju”. Nabrojao je migrantske pritiske, negativne demografske trendove, klimatske promjene, rastući populizam i brexit.

Plenković se zaustavio i na demografiji naglasivši da je odljev mozgova problem koji postoji u ruralnim dijelovima svih država članica i zahtijeva europsko rješenje.

Stoga je HDZ, rekao je, predložio rezoluciju o demografskim promjenama koja je usvojena u srijedu na kongresu, a i Europsko vijeće je na hrvatsku inicijativu priznalo prvi puta da je važno da se demografska revitalizacija uključi u EU stratešku agendu.

“Ponosan sam i da će Komisijina potpredsjednica Dubravka Šuica biti zadužena za resor” demografije, kazao je.

Plenković je istaknuo i da je potrebno osigurati i punu zaštitu europskih vanjskih granica, boriti se protiv ilegalnih migracija i trgovine ljudima, poštujući istovremeno princip solidarnosti i humanosti prema ljudi u potrebi.

“Za nas je ključno spriječiti ilegalne migracije u istočnom Mediteranu i na zapadnobalkanskoj ruti. Čvrsto vjerujemo da Europa mora biti zaštićena na grčkoj i bugarskoj granici te da se mora pronaći dugoročni dogovor s Turskom”.
 

Ucitavanje vijesti

EU

Berlusconi: Čuvajte se komunizma

Published

on

Bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi snažno se u četvrtak u Zagrebu obrušio na komunizam i Kinu, rekavši da je ta zemlja usmjerena protiv Zapada i ima želju za hegemonijom.

“Podsjećam da komunizam ne staje na granicama, uvijek je bio globalna sila. Čuvajte se komunističkih zemalja i komunizma koji je izazov i prijetnja”, rekao je veteran talijanske politike, danas na mjestu čelnika oporbene Forze Italije.

“Oni koji poznaju kinesku politiku kažu da je ona nevjerojatna prijetnja budućim generacijama”, istaknuo je u govoru na kongresu Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu, nazvavši je jedinom istinskom obitelji koja predstavlja slobodu i demokraciju u Europi.

Berlusconi je naglasio da komunisti misle da je država iznad pojedinca i da joj svi trebaju služiti, ističući da postoji “nepremostiv jaz između njih i nas”. 

“Mi smo drugačiji, mi imamo pravo na slobodu iz koje proizlaze sva druga naša prava, mi nismo podanici poput ljevičara, mi ne mislimo da dugujemo život državi. Postoji nepremostiv jaz između nas i njih”, dodao je.

Pozvao je i na jačanje obrambene politike EU-a pred sve većim valom migranata.

“Treba nam Europa s jednom obrambenom politikom. To je najveći izazov pred EU-om, moramo biti vojna sila”, istaknuo je i dodao da su Europi potrebni vojni kapaciteti kako bi se mogla obraniti u slučaju fenomena masovnih migracija

“To nije samo pretpostavka i stoga moramo biti moćna vojna sila kako bismo odvratili valove migranata iz afričkih zemalja”, dodao je.

Trenutno vodstvo Italije nazvao je nesposobnim, nekvalificiranim i bez ikakvog iskustva i najavio povratak na vlast koalicije desnog centra.

“Uskoro ćemo se vratiti na vlast… koalicija desnog centra će na sljedećim nacionalnim izborima pobijediti”, kazao je Berlusconi.

Ucitavanje vijesti

EU

Tusk za kraj siječnja najavio odluku o suspendiranoj Orbanovoj stranci

Published

on

Dodao

Novi predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Donald Tusk izjavio je u četvrtak u Zagrebu da bi početkom iduće godine mogao donijeti odluku o Fideszu, vladajućoj mađarskoj stranci suspendiranoj zbog kršenja demokratskih standarda.

“Odluku o tome namjeravam donijeti krajem siječnja”, izjavio je Tusk na konferenciji za novinare.

Isključio je mogućnost da u EPP uđe Liga, stranka talijanskog desničarskog vođe Mattea Salvinija.

“I moja mašta ima granica”, rekao je Tusk.

Konzervativni europski blok suspendirao je Fidesz u ožujku i osnovao tročlano povjerenstvo čije se izvješće očekuje do kraja prosinca.

Mađarski premijer Viktor Orban, predsjednik Fidesza, u gotovo deset godina na vlasti često se razilazio s Bruxellesom, primjerice zbog odbijanja da prihvati migrantske kvote, a kritiziralo ga se i zbog nastojanja da kontrolira medije, pravosuđe i akademsku zajednicu.

EPP zbog suspenzije nije pozvao Orbana na kongres u Zagrebu na kojem je Tusk u srijedu izabran za novoga predsjednika krovne europske stranke desnoga centra.

Uoči izbora najavio je “rat” populistima i aludirajući na Fidesz poručio da u EPP-u nema mjesta onima koji “građanske slobode, vladavinu prava i pristojno javno ponašanje žrtvuju na oltar sigurnosti i reda”.

No, u četvrtak je ponešto ublažio svoj stav rekavši da “intelektualni sukobi nisu ništa neobično u EPP-u”.

“To je za mene složeno pitanje. Ne mogu se složiti s nekim Orbanovim političkim odlukama i novim idejama, ali istovremeno smo bliski prijatelji i imamo dosta toga zajedničkog”, rekao je Tusk, kojemu krajem studenoga istječe mandat predsjednika Europskog vijeća. 

Osnovan 1976., savez europskih stranaka desnoga centra danas okuplja 84 članice iz 43 države. 

S osvojena 182 od 751 mandata, najbrojnija su skupina u Europskom parlamentu i zajedno sa socijalistima, liberalima i Zelenima čine većinski proeuropski savez nasuprot populističkim, euroskeptičnim i eurofobnim strankama.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije